|
Već sam jednom prilikom pisao o tome , po mom mišljenju je to gorivo razvijeno za Iračkog Orkana , odnosno koncipirano je tako da stane u komore raketnog motora rađenog u PRETIS u , promjer goriva od 249,2 mm zaokruženo na 250 mm i dužina od 2075 mm upućuju na to, ali kako komora iz PRETIS a nema , a Irak nije osvojio proizvodnju komora postopkom metal spining , nije bilo druge već postojeće gorivo ugurati u neku naftašku cevku i tako se došlo do promjera od 267 mm .
Bilo bi suludo da netko proizvodi raketu kalibra 267 mm , a da mu je gorivo promjera 250 mm ... po tome ispada da ima mesa 8,5 mm po boku , a kod R 262 je to bilo manje od 6 mm po boku.
Sve je to uzrokovano navojnim spojevima ...EDEPRO zbog toga što nema razvijenu tehnologiju valjanja komora ne može napraviti cijev dovoljno tanku , a čvrstu i dovoljno kvalitetnu da izdrži taj navojni spoj. Zbog tih komora i tih navoja smo mi krv pišali , ali smo riješili probleme , iako i sada smatram da su ti navoji bolna točka rakete R 262.
Da smo imali na vrijeme kompozitno gorivo napravili bi kompozitnog orkana 1985 godine. Kompozitna goriva izgaraju stabilno na dva put nižem tlaku od dvobaznih raketnih baruta , znači da bi i faktor sigurnosti tih navoja bio oko 3 ( 200/ 70 = 2,8 dok je na R 262 to bilo 200/120 = 1,6 ).
Ali na stranu sad i kalibar rakete i ti navoji , ostaje problem preciznosti na tom dometu sa kompozitom, ta raketa nema buster niti je predviđen gasogenerator , naime cijev za lanser koja je prikazana na nekom sajmu ne bi izdržala pucanje R 262 sa busterom , a pogotovo na gas generatora. Osim toga motor ima mali potisak , a dugo vrijeme rada , a rekoh da kompozit topi sve živo i da se mlaznica širi usprkos svim trikovima i kemijanju .
Možda nisam bio dovoljno jasan sa tim mlaznicama , promjer rupe u mlaznici je onaj faktor koji odlučuje o svemu , sve druge dimenzije se mogu držati u nekim tolerancijama , sve se to može odvagati, premjeriti i doraditi ako treba i kad se jednom usvoji serija goriva , onda se po njoj napravi i rupa u mlaznici ... ona određuje tlak izgaranja i vrijeme rada motora , a to je jako bitno za domet . Ako se mlaznica proširi tokom rada motora tlak u motoru padne i produži se vrijeme rada ... čak da totalni impuls motora ostane isti zbog dužeg rada motora ta raketa leti dalje . Moramo znati da sve to utiče na konačnu brzinu rakete , a ona nam određuje domet. Da se ništa na mijenja , da lanser nema nikakvih grešaka u elevaciji , da nema vjetra ... ono idila .. opet nam ostaje uticaj početne brzine i to sa kvadratom https://edurobi.wordpress.com/fizika/mehanika/vert.....osi-hitac/
I upravo taj kvadrat početne brzine traži uvođenje korekcije na putanji , a to znači žiroskope i akcelerometre i cijelo čudo elektronike u raketi .
|
