BT-2 želja za brzinom

BT-2 želja za brzinom

offline
  • AS  Male
  • Građanin
  • Pridružio: 30 Avg 2014
  • Poruke: 275

Napisano: 10 Sep 2014 22:20

Na osnovu iskustava iz građanskog rata, vojni vrh SSSR-a ,krajem 20-ih Godina XX veka, razvio je novu doktrinu, doktrinu duboke operacie tj. brz prodor u daleku dubinu neprijateljske teritorije, koji bi usledio posle proboja neprijateljskih linija. Po toj zamisli glavni nosioci dejstava bile bi mehanizovane jedinice , kojima bi neposrednu vatrenu podršku pružali tenkovi, a koji bi na sebe privatali borbu sa neprijateljskom okloponom tehnikom. Pošto SSSR nije raspolagao tenkom koji je imao tražene karakteristike, a pred konstruktorima su se našli suprostavljeni zahtevi: zahtevana je brzina dovoljna za pratnju mehanizovanih I konjičkih jedinica u jurišu, a na suprot tome oklopna zaštita i vatrena moć trebale su da budu dovoljne za borbu sa drugim tenkovima. Rešenje je traženo u inostranstvu, a nađeno prilikom posete vojne delegacije SSSR-a SAD-u 1930. god. U vidu tenka m1930

Tenk m-1930
Tenk konstruktora Valtera Kristija bio je posebno interesantan po dvojakom načinu kretanja, van puteva na rastresitim i teško prohodnim terenima koristio je klasični gusenični pogon, a na putevima, radi postizanja većih brzina , posle demontaže gusanica, bilo je moguće kretanje na potpornim točkovima. Pogonsku snagu je obezbeđivao avionski motor Liberty od 400Ks, postavljen u zadnjem delu. Sa relativno zadovoljavajućom oklopnom zaštitom, brzinom od 68km/h na gusenicama i 113km/h na točkovima, velikim radijusom dejstva od 230 km, bili su skoro zadovoljeni zahtevi za ulogu brzog tenka (BT). Jedini nedostatak, tada primećen bila je vatrena moć, ali je uviđeno da je moguće rešiti taj problem, što je rezultiralo kupovinom licence za tenk kao i dva primerka .




Serijski BT -2
Proizvodnja prototipske serije tenka BT-2 započela je započela 1931god. u Harkovskoj fabrici lokomotiva sa velikim teškoćama. Teška industrija je još bila u povoju, nedostajalo je dosta neophodnih stvari, počevši od obučenog osoblja, preko alatnih mašina do samih materijala potrebnih u izradi tenka. Dodatni problem je predstavljalo i što tenkovi koji su isporučeni u SSSR, bili su ne samo, nenaoružani nego su dopremljeni i bez kupola, (prokrijumčareni su kao traktori guseničari ) što je predstavljalo još jednu dodatnu teškoću. To je doprinelo da se pri izradi prototipske serije broj proizvedenih primeraka prepolovi, umesto planiranih šest izrađena su tri tenka, od kojih je jedan izgubljen zbog požara na motoru. Na poligonskim ispitivanjima nisu u potpunosti ispunili očekivanja, ali je odlučeno je da se uprkos tome započne sa proizvodnjom, uz modifikacije i usavršavanje .
Početkom 1932 započela je serijska izrada tenkova, prva serija tenkova bila je raspoređena u nastavno-školske centre, gde je služila za za obuku pitomaca sve do povlačenja iz upotrebe 1940god . Da bi potom počela isporuka i u mehanizovane jedinice uz neprestano usavršavanje. tako da su se čak i tenkovi iz iste serije razlikovali po pojedinim sklopovima, ili naoružanju.
Raspored u samom tenku ostao je identičan, vozač- mehaničar se nalazio u sredini prednjeg dela tenka, dok su se druga dva člana posade, komandir( koji je ujedno nišandžija na topu) i punilac ( nišandžija na bočnom mitraljezu) nalazili u kupoli. Kod modela sa dva sparena mitraljeza posada je bila dvočlana vozač-mehaničar i komandir.
Oklopno telo, kutijastog oblika je istovremeno služilo je kao i šasija, izrađivalo se od čeličnih ploča debljine 13, 10 i 6 mm, spajanih zakivcima u jednu celinu. Prednji deo bio je u obliku zarubljene piramide, radi mogućnosti upravljanja točkovima po demontaži gusenica, a izrađivan je od livenog čelik. Bočni zidovi su bili dupli, da bi prostor u njima služio kao rezervoar i za s meštaj elemenata vešanja tipa kristi sa spiralnim oprugama .

U zadnjem delu se nalazo redno postavljen avionski benzinski V12 motor “ Liberty” snage 400Ks sa vodenim hlađenjem Američke proizvodnje. Sam motor je pokazivao sklonost ka samozapaljenju, zbog čega je izgubljen jedan broj tenkova.
Glavno naoružanje BT-2 je 37mm top B-3 elevacije od -8 ° do +25 ° smešten u obrtnoj kupoli. Borbeni komplet se sastojao od 90 granata , obično 60 fugasnih maksimalnog dometa do 2000m i 30 pancirnih probojnosti 13mm na maksimalnoj udaljenosti od 1500m. Prosečna brzina paljbe je bila 12- 15 granata u minuti.
Pomoćno naoružanje je bio mitraljez DT sa desne strane topa sa 2709 metkova raspodeljena u 43 doboša. Sa strane kupole ostavljani su prorezi za osmatranje i dejstvovanje ličnim naoružanjem.
Usled nedostatka topova pojedini primerci su naoružavani sa dva sparena DA mitraljeza kalibra 7,62mm



Glavna razlika u odnosu na original se odnosile na način izrade oklopnog tela.
Sam oklop se izrađivao od običnih čeličnih ploča, umesto pancirnog čelika, koji su se radi pojednostavljenja izrade spajali zakivanjem, umesto varenjem na telo tenka.
Vešanje je ojačano i modifikovano
Izrađena je obrtna kupola , za razliku od orginalnih kod kojih je bila fiksna.
Pojačana je vatrena moć topom od 37 mm i mitraljezom DT 7,62 u loptastoj kupoli desno od topa)



TT podaci BT-2

Proizvodnja 1932-1933
Težina 11.3 t
Posada 2 ili 3
Dimenzije:
- dužina 5,530 mm
- širina 2,230 mm
- visina 2,160 mm
Naoružanje:
- top B-3 37 mm
- mitraljez DT 7.62 mm (ili DA)
Oklop 6-13 mm
motor liberty 400Ks
Maksimalna brzina:
- gusenice 52 km/h
- točkovi 75 km/h
Radijus:
- na gusanicama 120 km
- na točkovima 200 km



Do okončanja proizvodnje 1933 god proizvedeno je oko 420 tenkova serije BT-2, koji su postepeno povlačeni u jedinice za obuku sa pristizanjem naprednijih tenkova BT-5. Iako sa problematičnim motorom i transmisijom uspeli su da spoje suprotnosti brzinu, vatrenu moć i oklopnu zaštutu i utru put tenkovima serije BT-5 i BT-7 , koji će imati uticaj i na razvoj najboljeg tenka II SR legendarnog T-34.

Dopuna: 14 Okt 2014 14:54
Tenk BT-5

Tenk BT-5 u suštini je sličan svom prethodniku BT-2 ,na čijoj je osnovi i nastao.Već sa započinjanjem serijske proizvodnje tenkova BT-2, konstruktorski timovi su dobili naređenje da pristupe uklanjanju , svih do tada ,ispoljenih nedostataka u prototipskoj seriji tenkova BT-2. Glavni zahtevi su bili: povećanje borbene efikasnosti, korišćenje domaćeg motora, ugradnja radio stanice, smanjenje rizika od požara, pojednostavljenje konstrukcije i tehnologije u što većoj meri. Ali trebalo je da se i dalje kao osnova koristi telo tenka BT-2, pre svega radi masovnosti proizvodnje i zadržavanja visoke mobilnosti. Kao krajnji rezultat u martu 1933 će se započinje sa proizvodnjom, daleko savršenijeg tenka u odnosu na BT-2, koji će poneti oznaku BT-5 .

Prema zahtevima komande Crvene armije, do septembra 1932. morao se završiti razvoj i izrada 10. primeraka novog tenka. Zbog toga su sva novoprimenjivana tehnička rešenja, ispitivana na serijskim primercima BT-2 što je kasnije rezultiralo velikim problemima sa održavanjem i pravu logističku “ noćnu moru”.
Idejni projekat je izrađen, već na leto 1932. po kome je kupola trebala da se naoruža 45mm topom, pošto je 37mm top bio iznuđeno rešenje i prilagodi njegovim dimenzijama . Takođe je odlučeno da se zameni problematični ,do tada ugrađivan motor “liberty”, pouzdanijim motorima М-5, koji su bili manje podložni samozapaljivanju, a uz to su izrađivani u SSSR-u.. Kao i da se poboljša transmisija, koja je bila sklona kvarovima i komplikovana za izradu.
Najzad 21. oktobra 1932, prvih 10 predserijskih tenkova ugledali su.svetlost dana, istina sa modifikovanom kupolom od bt-2, ali bez naoružanja , da bi sredinom novembru bio potpuno kompletiran i naoružan, od kojih su samo samo 3 tenka imala kupolu izrađenu od.pancirnog čelika .
Naime idejni projekat za kupolu, naoružanu 45 mm, samostalno je razvijao Maripuljski metalurški kombinat, ali uz velike teškoće, kada je uvuđeno da kupola neće biti operativna i traženom roku ,zbog toga iskorištena je postojeća, modifikovana kupola sa BT-2. Zbog toga svi tenkovi iz probne serija nisu poslati u borbene jedinice, nego je 5 primeraka dodeljeno nastavnim centrima, a preostali primerci su služili kao platform za razvoj i ispitivanje novog naoružanja.
Serijska proizvodnja je trebala da započne početkom januara 1933god, ali usled nepredviđenog spleta okolnosti ( problemi sa kašnjenjem prototipske serije, gubici tehničke dokumentacije), proizvodnja je započela u martu te godine .
Prvobitne kupole su ostale u osnovi okruglog oblika, kao i kod predhodnog modela spajene zakivcima ,ali će se kasnije redizajnirana u elipsaste i izrađivane varenjem, sa produženim zadnjim delom, za smeštaj granata, ili u slučaju komandnih tenkova radio stanicom.
Kao primarno naoružanje namenski je razvijan top 20k model 1932, kalibra 45mm, poboljšanih balističkih osobina, u odnosu na njegovog prethodnika protivtenkovski top 19k, koji je raspolagao borbenim kompletom od 105 granata. Težnjom da se rastereti nišandžija , koji je do tada u tenkovima BT-2, pored punjenja topa, nišanjenja topom trebao u borbi da dejstvuje mitraljezom iz loptaste kupole, sa topom je spregnut mitraljez DT 7,62mm koji je raspolagao sa 2709 u metkova za mitraljez u tanjirastim okvirima. Takođe su ugrađene savremenije nišanske sprave, a posada je pored njih dobila i mogućnost osmatranja okoline pomoću periskopa, umesto kao do tada kroz proreze sa strane.
[/url
[url=http://www.mycity-military.com/slika.php?slika=307485_157032834_images%20%285%29.jpg]



U motornom prostoru uzdužno je postavljen četvorotaktni vodom hlađeni benzinski motor M5, koji je bio domaće proizvodnje,sa 12 redno postavljenih cilindara , razvijao je oko 350 Ks. Ali problem je bio što je njegova proizvodnja prestala1930.god i zbog toga su bili ugrađivani motori čiji su resursi istekli u aviaciji, a posle remonta mogli još da posluže za pogon tenka . Zbog tog problema uskoro će stići novo naređenje da se pristupi razvoju tenka koji će pokretati motor M-17 koji se po licenci BMW-a uveliko nalazio u proizvodnji i bio daleko dostupniji, što će na kraju rezultirati tenkom BT-7.

U transmisionom delu je redizajnirana glavna spojnica, frikcionog tipa sa lamelom , a takođe je primenjen pouzdaniji kočiono- upravljački sistem, pri kretanju na gusenicama.
Povećana je i širina potpornih točkova, koji su sada pošeli da se oblažu gumenim plaštom prvenstveno radi smanjenja njihovog trošenja, a i radi smanjenja oštećenja puteva i buke.
I samo tenkovsko telo je moralo da pretrpi neke izmene, zbog teže kupole i jačeg topa moralo se ojačati i produžiti. Ostvaren je i značajan tehnološki napredak u samoj izradi pancirnog čelika koji se primenjivao za izradu tenka, tako da sa istom debljinom oklopa, koje se sada izrađivalo mađusobnim varenjem pancirnih ploča, umesto dotadašnjeg zakivanja dobijao se veći stepen zaštite unutrašnjosti nego pre .


Istovremeno sa radovima na pripremi za serijsku proizvodnju BT-5 , započeti su radovi na izradi komandnog tenka na njegovoj osnovi, glavna razlika bila u ugradnji radio stanice i prateće opreme u zadnjem delu kupole- niši, što je prouzrokovalo smanjenje borbenog kompleta. Planirano je da svaki peti BT-5 RT bude opremljen radio stanicama tipa 7-1Tk, a svaki petnaesti radio stanicama tipa 72- Tk. Radio stanica je radila u frekventnom opsegu od 4-5625MGz , sa dometom u pokretu do 15Km i u mirovanju do maksimalno 30Km.
Sama antena postavljana je po obodu kupole, što je delovalo jako demaskirajuće, jasno ukazujući na komandne tenkove, što je kasnije, u ratnim dejstvima rezultiralo da prvi budu mete neprijatelja


Tenkovi BT serije
uporedne karakteristikle
BT-2 BT-2 BT-5 BT-5 RT
sa 2 mitraljeza 1934 1935
Težina 10.2 11 11.6 11,9
Posada. 2 3 3 3
Dužina 5500 5500 5800 5800
Širina 2230 2230 2230 2230
Visina 2160 2160 2250 2250
Visina od tla 350 350 350 350
Naoružanje
Top - 37mmB3 45mm 20к 45mm 20к
Mitraljez 2x7,62 DT 7,62 DT 7,62 DT 7.62 DT
Municija
Granate - 92 105 72*/115
Meci 2520 2709 2709 2709
Oklopna zaštita 6-13 6-13 10-20 10-20
Motor "Liberty" " Liberty" М-5 М-5
Smaga Ks 400 400 365 365
Max brzina kretanja
gusenice/točkovi 52/72 52/72 53/72 50/70
Radijus ~Km
gusenice/točkovi 160/200 160/200 150/200 150/200


Borbena vrednost tenka je ispitana za vreme Španskog građanskog rata 1936-39, Bt-5 gde je uspešno parirao protivničkom oklopu na bojnom polju. Iako slabiji po pitanju oklopa od Nemačkih tenkova Pancera I i II,,relativno lako je izlazio na kraj sa njima zahvaljujući jačem topu i mnogo boljoj pokretljivosti.ali nije mogao, obezbediti adekvatnu oklopnu zaštitu u slučaju bliskih susreta.
Do kraja proizvodnje 1934god ukupno je proizvedeno preko 1800 tenkova,u raznim varijantama, sam tenk je bio cenjen od strane posade ponajviše zbog svoje pouzdanosti, jer su mnoge mane njegovog predhodnika na njemu ispravljene .BT-5 je zbog brojnosti poslužio kao platform za ispitivanje novih vrsta naoružanja, a. I posle završetka proizvodnje na njemu su vršene modifikacije u cilju što dužeg opstanka u operativnom stanju sa mogućnošću da parira i novijim protivnicima.















Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1291 korisnika na forumu :: 25 registrovanih, 9 sakrivenih i 1257 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: amaterSRB, bojank, bokisha253, Botovac, Brana01, cikadeda, DeerHunter, dragoljub11987, FileFinder, Fog of War, Georgius, ILGromovnik, Ivica1102, JOntra, Još malo pa deda, Kubovac, Lucije Kvint, Mcdado, Milos ZA, raptorsi, Srle993, Trpe Grozni, Tvrtko I, vladulns, voja64