Kompresori i pneumatske alatke u Inžinjeriji

1

Kompresori i pneumatske alatke u Inžinjeriji

offline
  • voja64  Male
  • Stručni saradnik foruma
  • Pridružio: 10 Okt 2012
  • Poruke: 25465

Da se malo pozabavim i sa po meni potrebom da se mlađi naraštaji upoznaju i sa KOMPRESOROM.
Radeći više od decenije ipo u JNA i VJ u jedinicama inžinjerije obilato sam na raznim zadacima koristio pneumatski alat a verujem da će tako biti i u budućnosti.
Kao prvo da se pozabavim podelom KOMPRESORA I Pneumatskih alatki.

Kompresori

Podela po načinu komprimovanja vazduha.
-Klipni.
-Vijčani(centrifugalni).

Podela po načinu kako se postiže krajnji stepen sabijanja vazduha.
-Jednostepeni .
-Višestepeni.

Podela po načinu eksploatacije .
-Ugradni-statični.
-Prenosni ili prevozni na sopstvenoj prikolici.

Za eksploatisanje komprimovanog vazduha najčešće se koriste ove pneumatske alatke.

Peumatske alatke

-Pneumatski čekić za bušenje.
-Pneumatski čekić za razbijanje.
-Pneumatski čekić za zakivanje.
-Pneumatski ašov.
-Pneumatski nabijač za zemlju i beton.
-Pneumatska svrdla za drvo.
-Pneumatske bušilice za metal.
-Pneumatska lančana testera za drvo.
-Pneumatska cirkularna testera za drvo i metal.
-Pneumatski vibrator i pervibrator.
-Pneumatska makara.
-Pneumatska pumpa za vodu i druge fluide.
-Pneumatska dizalica.
-Pneumatske brusilice za obradu metala.
-Pneumatske brusilice za oštrenje osnovnog alata.
-Pneumatski čekići za nabijanje šinskih klinova u drvene pragove.
Ovde bi stao jer ovo je samo neka osnovna paleta alata a ima ih sigurno još.Takođe mislim dasad trenutno niej potrebno neko šire pojašnjenje za namenu svakog od pobrojanih alatki jer se iz njihovog naziva to da zaključiti ili makar naslutiti.

Da bi se komprimovani vazduh dopremio do alatki najčešće sekoristi sledeći pribor.

Pribor

-Creva za dovod vazduha.
-Ventili za propuštanje i zatvaranje curenja komprimovanog vazduha.
-Mazalice za obogaćivanje vazduha uljem gde je to potrebno.
-Potporne noge.
-Potporni stubovi.
-Koturače za creva.
-Spojnice za razna brza spajanja i drugi sitan alat.

Da bi gore pobrojane alatke vršile svoju funkciju za to su im potrebni i alati .

Alat

-Štapovi za bušenje.
Koriste se štapovi raznih dužina od 0.5m pa do 3-4m
Najčešće se koriste štapovi prečnika 30-32mm
Na čeonom sečivu po potrebi se može postavljati i dodatne krune za povećavanje promera bušotine
Svi štapovi za bušenje su sa standardni šestougaonim prihvatom na delu ulaska u alat a po sredini duž celog tela do sečiva od vidije se proteže kanal za protok vazduha sa kojim se vrši izduvavanje
Po potrebi kroz štap se može propuštati i voda na nekim alatkama za ispiranje bušotine gde se to zahteva.
-Štapovi za razbijanje
Takođe se koriste u nekoliko dužina u zavisnosti od pristupačnosti na terenu ali ne duža od 1m zbog uvijanja i slabljenja prenosa udara sa alatke na materijal koi se razbija.
Sečiva mogu biti raznih oblika od ravnog ,oblog ,okruglog do krstastog po zahtevima izrađuju se i u drugim oblicima.Sečiva mogu biti na završnom delu ojačana varenjem tvrdom elektrodom ili otkovana i okaljena u zavisnosti kakvi se materijali sa njima razbijaju.
Svi štapovi za razbijanje su sa standardni šestougaonim prihvatom na delu ulaska u alat.
-Svrdla za drvo raznih dužina kao i za metal.
-Listovi za sečenje na kružnoj-cirkularnoj testeri-gateru.
-Lanci za lančane testere.
-Creva za vodu ili druge fluide za transport i dopremanje od pumpi do potrošača.
-Brusni kamenovi i drugi namenski alat prema specifikacijama alata i nameni istih.

Naj jednostavniji prikaz rada kopresora bi se ogledao u sledećem;
Kompresor je mašina koja vazduh na spoljnjem-atmosferskom pritisku sabija delovanjem klipova ili centrifugalne-vijčane pumpe do potrebnog komprimovanja.
Klipni kompresori pri sabijanju tu radnju obavljaju u jednom ili više stepenu sabijanja.
U prvom stepenu sabijanja se taj proces odvija sa klipovima većeg prečnika i dugog hoda.
Dok se u drugom stepenu sabijanja ceo ciklus odvija sa užim cilindrima i kratkim hodom klipa.
Na svakom ulasku u kompresione klipove se nalaze usisni a na izlazu izduvni ventili sa odgovarajućim oprugama koje diktiraju izlazne pritiske do kojih se vazduh sabija-komprimuje.
Kod vijčanih-centrifugalnih se kompresora taj proces odvija kroz ciklus mešanja spoljnjeg vazduha sa nekim fluidom.
Za to se komprimovanje najčešće koriste specijalna ulja u kućištu sa dve uparene spirale koje su osim međusobnog uparivanja podužnih kanal-lopatica i u konusu.
Ovim uparivanjem i konusom tako umešani vazduh i ulje se potiskuju iz većeg u manji prečnik spirale pri čemu se postiže isti efekat komprimovanja.
Tako komprimovana smeša se u hladnjaku koji je ujedno i razdvajač-separator vazduha i ulja koristi za njihovo razdvajanje.
Vijčani kompresor u ciklusu rada pored svih pobrojanih elemenata ima i jedan dodatni rezervoar u koji se smešta fluid-ulje sa kojim se izvodi ova ciklična radnja.
Pre početka upuštanja na vijčanom se kompresoru obavezno kontroliše nivo početne količine fluida da bi ciklus moga da teče u kontinuitetu.
Klipni kompresori imaju i na svom sklopu poput motora u donjem delu sklop kolenastog vratila sa klipnjačama i karter.
U karteru se nalazi ulje za podmazuje stenke cilindarskih košuljica u toku rada.
Na kompresionim se klipovima pored povećanog broja kompresionih prstenova u dve zone u donjoj zoni takođe kao i na motoru nalaze i uljne karike.
Ulje u karteru osim osnovne funkcije podmazivanja ima i ulogu hlađenja kako klipova,klipnjača i kolenastog vratila tako i cilindarskih košuljica.
Prilikom sabijanja-komprimovanja vazduh se bez obzira na način izvođenja te radnje obavezno zagreva pa se u drugoj fazi vrši njegovo hlađenje pre skladištenja u rezervoar.
Kao prateća nuspojava se u fazama komprimovanja iz vazduha izdvaja voda u vidu kondenzata pa se zato u sistemu celog sklopa ugrađuje uređaj za izdvajanje-ekstrakciju tog kondenzata-kondenzator.
Da bi ceo sklop radio bezbedno na njemu se pored ostalih pobrojanih uređaja uz pogonski motor (može biti dizel-benzinski električni ili sa nekim spoljnjim izvorom) agregat u kome se vrši komprimovanje,hladnjak za hlađenje vazduha obavezno ugrađuje najmanje jedan a može i više sigurnosnih ventila kao i ventil rasterećenja.
Sigurnosni ventili se koriste svugde gde se iza njihnesme dozvoliti dalji protok od nominalnog i mogu kod višestepenih kompresora da se ugrađuju iza svakog stepena komprimovanja kod vijčanih obavezno ispred i iza separatora ulja.
Ventil rasterećenja je sličan sigurnosnom ali se redovnije aktivira i sa njim se održava konstantno zadati pritisak u rezervoaru komprimovanog vazduha.
Na izlazu iz rezervoara komprimovanog vazduha pored izlaznih slavina za priključivanje odvoda do potrošača najčešće ugrađuje i komada za režimski regulator broja obrtaja pogonskog agregata.
Ovaj sklop služi da se u toku potrošnje uvek proizvodi onoliko komprimovanog vazduha kolika je i potrošnja.
Za to se koristi najčešće sistem membrane sa vazdušnim klipom koja usled efekta pojave razlike pritiska između rezervoara i potrošača daje uređaju taj poticaj sa kojim se na upravljačkom sklopu pogonskog agregata daje informacija za povećavanje ili smanjivanje broja obrtaja.
U SVŠ ovo se nekada u četvrtoj godini izučavalo kroz predmet inžinjerijske mašine i pri kraju završnog ciklusa je svako morao da poleže za rad i opsluživanje kompresorske stanice .
Za sam kraj današnjeg priloga prilažem i moju dozvolu za poslužioca u desnom donjem je uglu pored ostalih za koje smo svi polagali.

PS.
Nadam se da će ovo nekoga interesovati pa dase nastavi dalje sa razradom prema vašem interesovanju.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • voja64  Male
  • Stručni saradnik foruma
  • Pridružio: 10 Okt 2012
  • Poruke: 25465

Da odledim temu evo male demonstracije kako se u praksi primenjujekompresor sa opremom za razbivanje stenja i kamenja ...



offline
  • Pridružio: 26 Avg 2012
  • Poruke: 1219
  • Gde živiš: Srbija

Napisano: 13 Sep 2015 1:00

Odlicna i zanimljiva tema.
Koji si kompresori bili u upotrebi kod nas i kako su se pokazali?
Ako moze koja rec vise vijcanim,o njima ne znam skoro nista i nisam se susretao.Neke prednosti,mane,poredjenja sa klipnim itd.

Dopuna: 13 Sep 2015 11:05

Evo jedna 3D animacija MAN-ovog vijcanog kompreosra,sa objasnjenjem principa rada (na engleskom).

https://www.youtube.com/watch?v=stjvbAO_6JQ

Dopuna: 13 Sep 2015 11:08

I jedna klipnog jednostepenog
https://www.youtube.com/watch?v=fTDkG1y5R34

offline
  • voja64  Male
  • Stručni saradnik foruma
  • Pridružio: 10 Okt 2012
  • Poruke: 25465

U JNA i VJ dok sam ja radio je po mom sećanju u Inžinjeriji bilo mnogo tipova kompresora.
U početku mog rada skoro su vi kompresori bili klipni i uglavnom dvostepeni od dva proizvođeča.
FAGRAM Smederevo i Riječki Trudbenik.O onim jednostepenim klipnim manjeg kapaciteta ja se nebi mnogo trenutno osvrtao da ne gubim vreme.
Od pokretnih na sopstvenoj prikolici smo koristili jednu grupu manjih serije F-700 i drugu neznatno veću iz serije F-705.Ova brojka im je oznaka u količini vazduha koju komprimuje u minuti i označava 700 l 3/min.Neko još označava i u litrama u sekundi pa de ne budem dorečen ovi prvi Fagramovi su se kretali nešto oko 11 l/s a jači blizu 12 l/ s.Pogonili su ih vodom hlađeni dizel motori od 100 odnosno 130KS.Bili su dvostepeni i kompresorski sklop je na jednom imao po dva cilindra niskog pritiska i dva cilindra visokog pritiska dok je na drugom tehnološki skok i na visokom je pritisku imao četiri cilindra.
Trudbenik je uglavnom svoje kompresore izgradio oko jednoosvinske prikolice i sa neznatno manjim kapacitetom na dva tipa koje smo mi koristili su iznosili 3.9sL/s i na većem 4.8 l/s sa vazdušnim dajcovim motorima od 48 i 76KW.
Sve ove tipove smo uglavnom koristili kako u putogradnji za bušenje minskih komora i to i sa pojedinačnim pneumatskim alatkama a i sa SVG bušilicama velikog i radnog učinka a i velikuh prečnika bušenja.
Nešto manje smo ih koristili za razbijanje pojedinačnih manjih stenskih masiva i kamena samaca a ne retko se sa njima vršilo i crpljenje i prepumpavanje vode pneumatskim pumpama za razne namene vode.
Takođe sam manje vreme radeći u mosnoj četi na ispomoć koristio i paletu pneumatskih svrdla za drvo i metal a imali smo i jednu pneumatsku lančanu testeru.
Generalno gledano svi tipovi kompresora koji su kod nas korišteni su izgrađeni da u potpunosti ispune svoj zadatak a broj pogonjenih priključaka je analogan njihovoj potrošnji .
Što bi se uprošteno reklo da se za jednu pneumatsku bušilicu za kamen( pištolj smo ga zvali u žargonu) koji troši recimo za svoj nesmetani rad 2-3 l/s mogli da izračunamo iz kapaciteta proizvodnje kolike su mogućnosti da ih se jednovremeno prikači.
Nije za zanemarivanje ni pojava da se sa porastom dužine creva smanjuje i stepen prenosa pa i neznatni gubitak pritiska u alatu a jedan deo gubitaka otpada i na mazalice koje se neminovno montiraju na ulazne vodove što bliže ratnom alatu.Doduše veliki pneumatski alati kao recimo SVG bušilica imaju i svoju sopstvenu mazalicu na šasiji.
Nadam se da je za sada ovo dovoljno a evo i još jedne animacije poput one MANove koja je odlična a tiče se rada vijčanog kompresora.
https://www.youtube.com/watch?v=GhkP4kfQS0I
Izvini ali za sad ovoliko imam kućnog angažmana pa ću kasnije sesti i sa malo više detalja opisati drugi deo tvog pitanja i o prednostima i manama i jednih i drugih.

offline
  • Pridružio: 26 Avg 2012
  • Poruke: 1219
  • Gde živiš: Srbija

Hvala na odgovoru. Samo polako kad stignes, nigde ne zurimo. Ziveli
Evo ga visestepeni klipni kompresor V raspoeda cilindara.

https://www.youtube.com/watch?v=DAB2e70Eyic

offline
  • voja64  Male
  • Stručni saradnik foruma
  • Pridružio: 10 Okt 2012
  • Poruke: 25465

Taj V je standardni i jedino se sreće sa simetričnim i sa asimetričnim brojem cilindara.Dok se na jednoj strani nalaze cilindri niskog pritiska ,na drugoj može u boks-grozd uvezano i više cilindara visokog pritiska za jedan cilindar niskog pritiska.Takvim se povezivanjem dobija manje uloženog rada ili gubitka energije na komprimovanje vazduha.Kompresori ove vrste mogu imati različite konstrukcije, od kompresora niskog pritiska sa samo jednim klipom, male zapremine, do kompresora sa višestepenom konfiguracijom sposobnim za sabijanje vazduha pod veoma visokim pritiskom
Deo tih gubitaka se ogleda i u zagrevanju vazduha u procesu sabijanja a deo su gubici u količini jer se na jedan M3 nemože dobiti ni četvrt M3 komprimovanog vazduha.
Analogno tome se javljaju i različita opterećenja i habanja pa tako se na cilindrima većeg pritiska sve brže haba za rad čega se i vrši ono uparivanje da bi se koliko toliko ravnomerno svi sklopovi u sistemu KOMPRESORA trošili.U protivnom se dešavalo na klipnim kompresorima da usled zamora i pregrevanja neka od klipnjača cilindra visokog pritiska usled zamora otkine osovinicu i načini havariju.
Zbog svega navedenog se došlo opitovanjima do znatno mirnijeg i tišeg rada na vijčanim kompresorima koji su skoro u potpunosti istisnuli klipne..
Za jedan litar u sekundi komprimovanog vazduha se za pogon vijčanih kompresora angažuje skoro 50% panje snage što je jedna od osnovnih vrlina vijčanih.Druga ne manje važna prednost vijčanih kompresora je kompaktnost sklopa i da mu se u sistemu ne nalazi rezervoar ulja koji je ujedno i separator skoro pa da mu je potrebno upola manje prostora.Ostali sklopovi poput hladnjaka i rezervoara za komprimovani vazduh su istovetni.
Ova tehnologija (vijčani kompresori) se sastoji u komprimovanju vazduha pomoću dva vijka koji se okreću u suprotnim pravcima, smanjujući zapreminu vazduha između njih i kućišta. Vijci su potopljeni u ulje, te se na taj način izbegavaju gubici vazduha, a istovremeno se sprečava i njihovo pregrejavanje.
Zahvaljujući ovoj tehnologiji, vijčani kompresori imaju daleko manje pokretnih delova od klipnih kompresora. Zbog toga, uklopljeni vijci u bloku rade na velikom broju obrtaja stvarajući mnogo komprimovanog vazduha sa maksimalnim stepenom iskorišćenja.
Vijčani kompresori su idealno rešenje na mestima na kojima je potreban kontinuiran protok komprimovanog vazduha.
U JNA i VJ se od Vijčanih koristilo nekoliko modela i veličina a svi su u osnovi ili bili originalni Švedski Atlas Copko ili njihovi klonovi koje je osvojila sa njima u saradnji kompanija Fagram iz Smedereva.
Tako smo prvi u seriji davne 1985.g dobili švedski PZ-210 i PZP-210.
Po onoj analogiji od gore se vidi da su im i kapaciteti daleko veći i iznose 210 L/s.Drugi tip sa oznakom PZP je dodatno utišan stavljanjem obloge protiv buke na bočne stranice kompresora kao i oko nekih sklopova gde se to moglo.Kasnije se iz Fagrama isporučivao poboljšani klon ovog sad već domaćeg kompresora sa oznakom isto tako PZ i PZP-230 a ubrzo su stigli i švedski i domaći na manjoj jednoosovinskoj prikolici sa manjom litražom i oznaka S i SX a vrednosti 39-48.Tako su se pojavili SX-48 i SX48J od Jugoslovenski a kasnije se ovo zadnje izgubilo ,Viđao sam ove jednoosovinske i sa drugim oznakama kao recimo 56 i 66 ali ih vojska nije imala.Pred rat je i kompanija iz DOBOJA (a ne iz Rijeke kako sam se gore frljao).je uspela daosvoji ovu seriji vijčanih kompresora ali ih JNA nije usvojila..
Za sad toliko u poslu sam godine na seckanju jabuke i kruške za rakiju pa ako sam malo gutao slova to je od isparenja alkohola a za sedam dana će da radi i kazan.
Ups da ne zaboravim i ovo;
Pored već ranije pobrojanih Fagramovih modela F700 i 705 fabrika je proizvodila i modele 702 i 707 kao pandam prethodnim ali sa nekim neznatnim dodacima koi nisu usvojeni kao standard za JNA..
Na netu sam našao malo slika pa da krenem redom jedan F700ali ne sa dizel motorom i na dvosovinskoj prikolici na kakve su se ugrađivali tipovi 700 i 702 već ugradna verzija sa pogonom na elektromotor.

Pločica sa iste skalamerie od gore .

Ovu aluždiju od blizu 3t je dajc jedva vukao a radi se o kompresoru F705 a na istoj je prikolici i onaj F707

PS.
Sve je pisano po sećanju od pre 20 godina pa ako i ima neka greška nemo da ste zamerljivi..

offline
  • Pridružio: 26 Avg 2012
  • Poruke: 1219
  • Gde živiš: Srbija

Ovaj na prikolici sam video negde. A one na jednoosovinki sam vidjao cesto,i danas ih ima ponegde ( verovatno kupljeni od vojske).
Necu te vise zapitkivati,da te ne ometam u omiljenom nacionalnom sportu 😃

offline
  • voja64  Male
  • Stručni saradnik foruma
  • Pridružio: 10 Okt 2012
  • Poruke: 25465

Jok ne smetaš.
Smlatio sam preko 300kg jabuka i toliko krušaka za čas u KRUNJAČU za kukuruz.
Posle sam još dvared išao da podlivam vodom i za kraj je legao obavezni (manje od 10%) CUKER i malo vaser.
Sad neka ta džibra ćuti koji dan dok ne završi vrenje.
Pa ima da bidne pečenje a ko je za degustaciju mož da svrati...
PS
Ja samo pečem i merim isprva dok je vrenje u toku širometrom a rakiju sa GRADOM.
Prvo malo resto sličica iskopanih između redova.
Civilna verzija ili vojni Fagram F700 sa originalnom dvoosovinskom prikolicom:

I jedan Kompletan F7005 sa one slike onog SMB otoič ali samo srce...brez jedne usisne grane il je beše ona druga.Sklop je očito u fazi restauracije-remonta i nije sve baš na svom mestu ali se napred no remenice pomoćnog izvoda lepo vidi merač moto sati koji pogoni vratilo kompresora a ne motora a tu se krije tek druga tema za pisanije.Zove se kvačilo ili spojka za upuštanje kompresora u rad i obavezna je na klipnim kompresorima dok su vijčani najčešće stalno uzubljeni i nema potrebe za njima.

Da još malo nastavim sa sećanjima :
Osim ovih pobrojanih klipnih Fagramova na dvoosovinki obeležila je i era njihovih kompresora manjeg gabarita i serije PK i PKP.
Naziv i skraćenica su od POKRETNI Kompresor a ono drugo P je od Prigušeni i o tem sam u prethodnom sve napisao pa da se ne ponavljam .
Tu je predstavnik za manji broj alatljika bio odličan PK ili PKP 71.

Opremljen sa odličnim Dajcovim motorom od 5 cilindara i ova malenkost sa četvorocilindarskim motorom iste rase.Fagram PK-ili PKP-48

Evo i jedne sličice šemetih iz serije PK-P

I mala kolekcija usisnih i izduvnih pločastih kompresionih ventila koi su mozak cele konstrukcije kod klipnih kompresora.

Ovi su doduše iz kompleta za F700 ali su i ostali slični.
Za sad toliko da ne zaboravim nešto važno i za drugi put.

offline
  • Pridružio: 26 Avg 2012
  • Poruke: 1219
  • Gde živiš: Srbija

Svaka cast Ziveli

Posto si rekao da ne smetam da postavim jos neko pitanje.
Spojka za pustanje kompresora u rad me zanima. Koji je princip kod nje primenjen? Ima li lamelu ili je neki drugi nacin. I kako se aktivira,nekom pedalom, polugom ili nekako drugacije? I da li je moguce izazvati ostecenja kvacila nekim pogresnim postupkom (kao naglo pustanje kvacila kod vozila npr. ),tipa da otkines lamelu,da je zapalis ili slicno.

offline
  • voja64  Male
  • Stručni saradnik foruma
  • Pridružio: 10 Okt 2012
  • Poruke: 25465

Nema glupih pitanja kažu stariji i pametniji od mene i da ima samo glupih odgovora a ovo se neće nadam se tako kotirati.
Da bi se preneo pogon na agregatski sklop kompresora se koristi centrifugalno suvo ili uljno kvačilo.
Kod suvog se za aktiviranje koriste opruge i pipci i prevaziđeno je još karajem sedamdesetih i zamenilo ga je ovo hidraulično.Će da iskopam neku sličicu komandne table gde se najčešće vidi pumpica za drukanje ulja poput one stare sa Fićinog pranja šajbne.LUDOa opet genijalno rešenje da se sa minimumom ubrizganog ulja rašire kandže i zapusti u rad a u slučaju pada broja obrtaja spojka ili lamela se sama isključuje pa nema oštećenja.Kao i svaka lamela i ta su sa određenim životnim vekom pa se kd nabavke obavezno prati puštanje u rad dali startuje iz prve ili treba mnogo pumpanja..
Stariji iz sistema F-700 i 705 su imali ručku za potezanje koja je otpuštala oprugu a sva se upuštanja izvode na minimumu broja obrtaja motora gde su i udari najniži.
Sa upuštanjem broja obrtaja se za davanje gasa koristi sverežimski davač koi je povezan sa izlaznom cevkom na rezervoaru vazduha kao i sa regulacionim i sa sigurnosnim ventilom pa se na taj način u skladu sa potrošnjom i trenutnim pritiskom povećava ili smanjuje broj obrtaja sa tim pneumatskim cilindrom koi to odlično odrađuje.Isti je princip režima broja obrtaja i na vijčanim kompresorima ali nema kvačila kao takvog već se da bi se upustio sistem u rad jedino upušta otvaranjem slavine ulje u sklop i tako polako započinje ciklus i isto kod premalog broja obrtaja se dotok ulja isključuje i turbina da je tako nazovem vrti brez komprimovanja.
Na onoj slici gde se vidi četvorocilindrični Dajcov motor ću obeležiti sutra šta je šta a sad na spavanje ujutro od 6 sam nagradilište pa do ručka i popodne koliko zaglavim i dok ima drugih radnika ja kao nadzor sam uglavnom zadnji a ujutro prvi..

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1104 korisnika na forumu :: 39 registrovanih, 8 sakrivenih i 1057 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: 357magnum, Areal84, Asparagus, babaroga, bojank, bokisha253, Brana01, Centauro, Chainsaw, DonRumataEstorski, draganca, Goran 0000, hologram, ikan, ILGromovnik, janbo, Još malo pa deda, Karla, kihot, Krvava Devetka, kybonacci, Luka Blažević, Mlav, nenad81, oldtimer, repac, sasa87, simazr, Singidunumac, Srle993, Stanlio, stegonosa, Toper, vathra, VJ, vladaa012, vladulns, |_MeD_|, šumar bk2