SFRJ Mornarica u 90-im

3

SFRJ Mornarica u 90-im

offline
  • Pridružio: 17 Sep 2007
  • Poruke: 261

Ma ne boj se cim ovi nasi udju u NATO eto tebe na jednom razaracu ili krstarici,npr .. USS Preble DDG-88 ili USS Virginia Smile

offline
  • Pridružio: 26 Dec 2005
  • Poruke: 4710

Ne hvala... radije bih zatvorio Djerdapsku klisuru Smile

offline
  • Pridružio: 09 Feb 2010
  • Poruke: 573
  • Gde živiš: Prva desno

Kotor
RAKETNA FREGATA

Raketna fregata ("veliki patrolni brod") Kotor predstavlja najveću klasu ratnih brodova u RM Vojske Srbije i Crne Gore. Razvijena je na bazi Ruske klase Koni, ali uz znatne modifikacije i poboljšanja. Prvi od dva broda klase Kotor (VPBR-33 Kotor) porinut je 1985. godine, a u sastav RM uveden je 29. decembra 1986. godine. Drugi brod u klasi, VPBR-34 Pula, je u naoružanje uveden 25. februara 1988. godine.

Namena ovih fregata je borba protiv podmornica, protivavazdušna odbrana udarnih pomorskih snaga i raketno i artiljerijsko dejstvo po neprijateljskim plovnim sastavima.

Za izradu trupa broda korišćen je čelilni lim debljine 3 do 15 mm, dok je nadgrađe izrađeno od aluminijumske legure debljine 2 do 10 mm. Oblik nadgrađa je projektovan tako da umanji radarsku odraznu površinu.

Fregate kalase Kotor naoružane su raznovrsnim naoružanjem za borbu protiv ciljeva u vazdušnom prostoru, na moru i pod morem.

Za dejstvo po površinskim brodovima protivnika, fregata je naoružana sa četiri protivbrodske rakete P-21 ili P-22 (NATO oznaka SS-N-2 Styx). Masa rakete je 2607 kg, masa bojeve glave 480 kg, daljina gađanja od 8 do 80 km, visina leta 25 ili 50 metara, brzina 0,9 Maha, a samonavođenje IC (P-22) ili aktivno radarsko (P-21).

Za PVO broda namenjen je raketni sistem Osa-M (NATO oznaka SA-N-4 Gecko). Sastoji se od radio-komandno vođenih protivavionskih raketa RZ-13, dvostrukog sklopivog lansera ZIF-122, uređaja za upravljanje gađanjem i trenažera za obuku operatera. Raketa RZ-13 može efikasno da uništava ciljeve koji lete na visini od 50-6000 m i na udaljenostima do 15 km. Sistem Osa-M je jednokanalan po cilju i dvokanalan po raketi.

Brod ima i dva četvorostruka lansera MTU-IV sa po četiri protivavionske rakete Strela 2M. Na iste lansere bi bez većih modifikacija bilo moguće postaviti i savremenije tipove lakih prenosnih protivavionskih raketa.

Dva dvanaestocevna lansera raketnih dubinskih bombi RBU-6000 namenjena su za borbu protiv podmornica. Daljina gađanja je 350 do 5500 m, a maksimalna dubina cilja 400 m.

Artiljerijsko naoružanje fregate se sastoji od jednog univerzalnog dvocevnog automatskog topa AK-726 kalibra 76,2 mm i dva topa AK-230 kalibra 30 mm.

Kotor je opremljen sa više senzora za otkrivanje i praćenje ciljeva. Za otkrivanje ciljeva na provršini i u vazdušnom prostoru koristi se radar MR-302 Rubka (NATO oznaka Strut Curve) dometa oko 110 km, dok je radar Decca RM 1226 namenjen za navigaciju. Radarski sistem MPZ-301 (NATO oznaka Pop Group) se koristi za upravljanje vatrom raketnog sistema PVO Osa-M, a za upravljanje artiljerijskom vatrom koriste se osmatrački i nišanski radari sistema 9LV-200 MK-2 i nišanski radar MR-104 Ris. Od ostalih senzora brod ima aktivni sonar, radiološki detektor, detektor laserskog ozračenja i detektor radarskog ozračenja. Za odbranu od protivbrodskih raketa fregata je opremljena lanserima IC i radarskih mamaca tipa Barricade.

Pogon Kotora je tipa CODAG (kombinovani), sa jednom gasnom turbinom M8G maksimalne snage 14720 kW i dva dizel motora Pielstick SEMT 12 PA 6V 280 snage po 3648 kW. Brod ima tri propelera - dva za dizel motore i jedan za plinsku turbinu. Osnovni pogon predstavaljaju dizel motori i oni se koriste najveći deo vremena, dok je gasna turbina namenjena za postizanje većih brzina potrebih tokom izvršavanja borbenih zadataka.

U ostale brodske sisteme spadaju uređaj za demagnetizaciju broda, dva desalinizatora za proizvodnju vode za piće, uređaji za radio vezu, uređaj za prijem podataka sa hidroakustičnih plutača, uređaji za podvodnu vezu, protivpožarne i drenažne pumpe, pumpe za pretakanje goriva i ulja, sistem za klimatizaciju, protivpožarni sistem na bazi halona, uređaji za proizvodnju električne energije...

TAKTIČKO-TEHNIČKE KARAKTERISTIKE
Standardni deplasman: 1250 t
Puni deplasman: 1492 t
Dužina preko svega: 91,8 m
Dužina na vodenoj liniji: 86,29 m
Širina: 11,66 m
Srednji gaz: 2,9 m
Maksimalni gaz: 4,2 m
Brzina sa dizel motorima: 22 čv
Brzina sa gasnom turbinom: 27 čv
Ekonomska brzina: 14 čv
Autonomija plovidbe: 1800 nm










Dopuna: 17 Feb 2010 16:05

RTOP-401
RAKETNA TOPOVNJAČA

Početkom sedamdesetih godina u SFRJ je započeo razvoj raketne topovnjače tipa 401 (projekat "Vrbas"), broda prvenstveno namenjenog za protivvazdušnu i protivbrodsku zaštitu raketnih čamaca. Prvi brod u klasi porinut je 15. oktobra 1976. godine, a u flotnu listu uveden je 14. februara 1977. godine. U brodogradilištu Kraljevica je do 1983. godine izgrađeno još pet brodova ove klase.

Trup raketne topovnjače izrađen je od čelika debljine 3 do 12 mm, ima poludeplasmansku formu i podeljen je na 11 vodonepropusnih odseka. Brod zadržava plovnost u slučaju plavljenja bilo koja dva susedna odseka. Nadgrađe je izrađeno od aluminijuma debljine 2 do 10 mm

Kombinovana pogonska grupa (CODAG) sastoji se od dve gasne turbine "Proteus" snage po 3310 kW i dva dizel motora MTU 20 V 538 TB92 snage po 2648 kW. Snaga se prenosi na četiri superkavitaciona propelera. Dizel motori predstavljaju glavni pogon i koriste se za plovidbu u normalnim uslovima, a gasne turbine su namenjene za postizanje većih brzina potrebnih u borbi. Sa pogonom samo na dizel motore brod ima maksimalnu brzinu 25 čvorova, samo sa gasnim turbinama 28 čvorova, a maksimalna brzina je 40 čvorova.

Naoružanje raketne topovnjače sastoji se od dva lansera za protivbrodske rakete P-20 (NATO oznaka SS-N-2 Styx), dva univerzalna topa Bofors Mk.1 (YU SAK L/70) kalibra 57 mm, lansera IC i radarskih mamaca "Barricade" i četiri dvocevna lansera osvetljavajućih raketa "Svitac" kalibra 128 mm. Na dva zadnja broda u klasi (RTOP-405 i 406) su umesto dva lansera raketa "Svitac" postavljeni lanseri radarskih mamaca 57 mm Bofors. Nakon modernizacije jedan brod iz klase je umesto krmenog topa 57 mm naoružan šestocevnim rotirajućim topom 30 mm AK-630M.

Raketni sistem P-20 namenjen je za protivbrodsku borbu, a izuzetno se može koristiti i za gađanje instalacija na obali. Masa rakete je 2600 kg, od čega 450 kg otpada na bojevu glavu. Maksimalni domet je 80 km, brzina 0,9 Maha, a visina leta u završnoj fazi 50 m. U prvoj fazi leta raketa koristeći autopilot prati putanju zadatu pred lanisranje, a u drugoj fazi koristi aktivno radarsko samonavođenje. Sistem P-20 je danas zastareo i nije u stanju da probije protivraketnu odbranu savremenih ratnih brodova.

Automatski top Bofors Mk.1 kalibra 57 mm namenjen je za dejstvo protiv ciljeva na moru, u vazduhu i na kopnu. Brzina gađanja je 200 metaka u minuti, efikasan domet protiv ciljeva na površini 12000 m, a protiv ciljeva u vazduhu 6500 m. U Jugoslaviji je razvojem nove municije i modifikacijama na topu domet protiv površinskih ciljeva povećan na 14500 m.

Za upravljanje vatrom koristi se sistem 9LV-202 (na RTOP-405 i 406 sistem 9LV-209) sa osmatračkim i nišanskim radarom i optoelektornskim sistemom. Brod ima i navigacijski radar Decca RM 1226, IFF uređaj i signalizator radarskog ozračenja. Za održavanje veze namenjeno je više sistema koji rade u VF, VHF i UHF opsegu. Tokom modernizacije na RTOP-401 ugrađen je novi komandno-informacioni sistem i nova sredstva veze.

Na brodu postoje četiri električne mreže - 380 V (50 Hz), 220 V (50 Hz), 115 V (400 Hz), 25 V jednosmerne struje.

Brod je opremljen sistemom za kontrolu i smanjenje brodskog magnetizma, uređajem za desalinizaciju morske vode, potrebnom navigacijskom opremom, uređajima za klimatizaciju, sredstvima za sigurnost plovidbe, protivpožarnim sistemom i pumpom za sprečavanja prodora vode.

TAKTIČKO-TEHNIČKE KARAKTERISTIKE
Standardni deplasman: 237,6 t
Puni deplasman: 250 t
Dužina preko svega: 44,99 m
Širina: 7,86 m
Visina: 12,8 m
Gaz na pramcu: 1,84 m
Gaz na krmi: 2,9 m
Maksimalna brzina: 40 čvorova
Ekonomska brzina: 22 čvora
Daljina plovidbe ekonomskom brzinom: 800 milja
Autonomnost: 7 dana
Plovi bez ograničenja pri stanju mora: 5 Bofora








offline
  • kilezr 
  • Novi MyCity građanin
  • Pridružio: 20 Apr 2010
  • Poruke: 6

za SPLIT pouzdano znam da nije bio pogođen u dejstvima i da se čitav povukao u Boku.Kada su croati potopili PČ 176 povukli smo se na VIS I LASTOVO do POTPUNOG POVLAČENJA U BOKU.SPLIT VPBR 31 se oko Brača povukao sa jednom grupom brodova i tamo su bili tučeni sa Lovišća ili Bobošća (obalska artiljerija JNA tada već u tuđim rukama), tada su malo potkačili artiljerijom SPLIT,za rastanak.TČ 224 se sa posadom pogođenog PČ-a kroz Splitska Vrata uputio direktno na VIS.
Piše prvi motorista TČ224,kasnije prvi motorista RTOP 404.a dosta kasnije starešina motorista na RPČ 211 i 214 u Bogojevu,Bezdanu i Bačkoj Palanci(32.GDO sa komandom u Apatinu,novoformirani) ako ima pitanja TU SAM. mislim da znam nešto o tim zbivanjima pošto sam radio tamo,tada.

offline
  • Pridružio: 29 Dec 2009
  • Poruke: 19

postovani da nema neko koju sliku malih rijecnih patrolnih brodova iliti cm il slicno

offline
  • Pridružio: 10 Feb 2010
  • Poruke: 3863

Погле овде: http://www.mycity-military.com/Ostalo-4/Recna-Ratn.....azvoj.html

offline
  • Pridružio: 16 Dec 2017
  • Poruke: 15

[quote="kilezr"]za SPLIT pouzdano znam da nije bio pogođen u dejstvima i da se čitav povukao u Boku.Kada su croati potopili PČ 176 povukli smo se na VIS I LASTOVO do POTPUNOG POVLAČENJA U BOKU.SPLIT VPBR 31 se oko Brača povukao sa jednom grupom brodova i tamo su bili tučeni sa Lovišća ili Bobošća (obalska artiljerija JNA tada već u tuđim rukama), tada su malo potkačili artiljerijom SPLIT,za rastanak.TČ 224 se sa posadom pogođenog PČ-a kroz Splitska Vrata uputio direktno na VIS.
Piše prvi motorista TČ224,kasnije prvi motorista RTOP 404.a dosta kasnije starešina motorista na RPČ 211 i 214 u Bogojevu,Bezdanu i Bačkoj Palanci(32.GDO sa komandom u Apatinu,novoformirani) ako ima pitanja TU SAM. mislim da znam nešto o tim zbivanjima pošto sam radio tamo,tada.[/quote]

Split je bio ziv i zdrav , ali je zato Koper bio izbusen kao sito - tamo oko Zadra , kad smo vidili rupe iznad VL nije mi jasno kako niko nije poginuo na Koperu.

offline
  • Pridružio: 11 Feb 2018
  • Poruke: 6

Poštovani ovim putem bih vam postavio pitanje vezano za razvoj velikog patrolnog broda, velikog desantnog broda, protivminskog broda, te projekta nove podmornice koja bi bila osposobljena za ispaljivanje raketa protiv ciljeva u vazdušnom prostoru i na vodi( površinski brodovi). Ovi projekti su bili na spisku započetih, a nedovršenih projekata JNA. Takođe da li bi mi neko mogao odgovoriti na pitanje da li je možda bilo planirano za neku dalju budućnost da razvoj RM ide u takvom pravcu da treba graditi i neke od ostalih plovila iz kategorije većih brodova, ako izuzmemo naravno krstarice i nosače aviona i helikoptera koji se nisu uklapali u našu koncepciju odbrane teritorijalnih voda na uskom i malom moru kakvo je Jadransko ? Unaprijed zahvalan.

offline
  • Deneb 
  • Ugledni građanin
  • Pridružio: 14 Dec 2018
  • Poruke: 318

Moriarty ::Klasa Petar Krešimir kao i Rade Končar ima zastarjelu koncepciju pogona koji je baziran na sovjetskoj taktici brzih iznenadnih udara i povlačenja, a koja je bila prihvačena i od strane SFRJ.Radi se o motorima koji su vrlo eksplozivni i mogu razviti velike brzine u vrlo kratkom roku ali ih ne mogu dugo održavati pa su ovi brodovi neprimjereni za patrolisanje čak i po manjim morima poput Jadranskog.

Dopuna: 11 Jan 2007 12:04

zašto ne ::koliko se ja sjećam, Cobra je bio program novih brzih napadajnih brodova, koje su zaista trebale biti naoružane s 4 ruska SS-N-2C Styx projektila, ali 8 Exocet projetila, a ne RBS-15 ( tako sam ja čuo ).

Moguće da se u određenom razdoblju u JRM zaista i razmišljalo o nabavi i naoružanju brodova Exocet raketama ali vjerovatno je onda prevagnula švedska RBS-15 jer se radi o raketi sličnih karakteristika kao i Exocet, a JRM je RBS-15 nabavila u većim količinama (mislim stotinjak komada s namjerom da prenaoružaju sve brodove uključujući i 4 fregate).Nevjerujem da bi u naoružanju imali dva tipa protivbrodskih raketa sličnih karakteristika.

..............................................................

Nikakve tu taktike nije bilo , RTOP-411 Sergej Masera je projektirana sa njemackim motorima MTU , ali posto je projekat dosao do Beograda i generalstaba onda su mogli birati ili MTU ili RBS , izabrali su RBS i dobili rusko smece koje ima premalo radnih sati da bi bio dobar motor , jednostavno ruski motori nisu za dugotrajnu upotrebu.

offline
  • Pridružio: 27 Dec 2007
  • Poruke: 772

miroslav_eric ::Poštovani ovim putem bih vam postavio pitanje vezano za razvoj velikog patrolnog broda, velikog desantnog broda, protivminskog broda, te projekta nove podmornice koja bi bila osposobljena za ispaljivanje raketa protiv ciljeva u vazdušnom prostoru i na vodi( površinski brodovi). Ovi projekti su bili na spisku započetih, a nedovršenih projekata JNA. Takođe da li bi mi neko mogao odgovoriti na pitanje da li je možda bilo planirano za neku dalju budućnost da razvoj RM ide u takvom pravcu da treba graditi i neke od ostalih plovila iz kategorije većih brodova, ako izuzmemo naravno krstarice i nosače aviona i helikoptera koji se nisu uklapali u našu koncepciju odbrane teritorijalnih voda na uskom i malom moru kakvo je Jadransko ? Unaprijed zahvalan.

Vjerovatno bi se izgradilo 6 raketnih topovnjača 411, na 401 izvršila bi se modernizacija, ali barem još nekoliko godina ovi bi još imali Styx-ove. Ovo bi sigurno bilo umjesto torpednih čamaca klase Seršen, zbog propada Istočnog bloka vjerovatno bi ovih 6 komada moglo nadomestiti i klasu Osa.

Izgradila bi se još barem dva desantna broda klase Silba. Vjerovatno bi se izgradile još barem dve podmornice klase Velebit - ma da ne vjerujem, da bi imale raketno naoružanje - pošto podmorničkih raketa sub harpoon, sub Exocet ili nešto slično juga nebi mogla nabaviti.

Od protivpodmorničkih helikoptera bila je planirana kupovina ukupno 12 Ka 27, ma da zbog skupoče vjerovatno bi težko mogli nabaviti ovaj broj helikoptera.

Dali bi se modernizirale podmornice klase Una sa ugradnjom dodatnih stiringovih motora, to neznam. Vjreovatno bi bila JRM zbog nedostatka sredstava puna manja nego u početku 1990 godina.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 729 korisnika na forumu :: 30 registrovanih, 6 sakrivenih i 693 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: A.R.Chafee.Jr., aleksmajstor, Bojadin Strumski, bokisha253, Boris Bosiljčić, Brana01, cavatina, ccoogg123, comi_pfc, darkangel, darkstar101, dmdr, DonRumataEstorski, DPera, Džordžino, Excalibur13, Frunze, Instruktor 1223, Kibice, Litostroton, Milometer, milutin134, MiroslavD, moldway, NoOneEver Dreams, raptorsi, Singidunumac, stegonosa, vathra, zastavnik