Sprečimo prodaju monitora Save

8

Sprečimo prodaju monitora Save

rip
  • Pridružio: 15 Apr 2010
  • Poruke: 2082
  • Gde živiš: Beograd

Zna li neko nešto o ovome...
http://politikin-zabavnik.rs/pz/content/beograd-koga-vise-nema?page=4330

offline
  • indja 
  • Ugledni građanin
  • Pridružio: 15 Apr 2013
  • Poruke: 381
  • Gde živiš: Munze

Postovani "padobranac 75 ",

Imate u danasnjoj Politici najavu dogadjaja za subotu 08.02.2014. a u vezi broda ZUPA, prilog se nalazi na ""beogradskim vestima" (postavio bi ja link, ali nisam bas vest u tim stvarima )
Ni ja nisam bas odusevljen sa nekim idejama koje su u najavi , al,svaki je "pomak " dobrodosao!
U svakom slucaju otici cu tamo u subotu da vidim o cemu se radi.

offline
  • Pridružio: 29 Avg 2011
  • Poruke: 5389

Parobrod „Župa” isplovljava iz penzije

Citat:Na otpisanom brodu koji je prošle godine prevalio vek postojanja okupiće se njegovi poštovaoci i predstaviti planove o pretvaranju plovila u kulturni i izložbeni prostor.

Zapušteno i zarđalo plutajuće kulturno nasleđe – parobrod „Župa”, privezan na desnoj obali Save između „tramvajskog” i Brankovog mosta, u subotu će biti domaćin fešte koja bi ovom brodu trebalo da pomogne da „isplovi” iz zaborava. Na palubi će ugostiti svoje poštovaoce, okupljene u građansku inicijativu „Zajednica Župa”. Početak obnove ovog starog plovila koje je prošle godine navršilo vek od prvogporinuća, biće označen simboličkim podizanjem dimnjaka.

Tom prilikom biće predstavljen i projekat rekonstrukcije, posle koje bi ovaj parobrod trebalo da postane novi prestonički kulturni i izložbeni prostor. Zamisao je da „Župa” bude mesto na kojem će se okupljati umetnici, ali i svi ljubitelji istorije, Save, Dunava, Beograda...

– Od trenutka kada umetnički kolektiv „Karkatag” u subotu podigne dimnjak, otpočinje etapno oživljavanje broda. Za početak, povezivanje sa lokalnim udruženjima koja će se uključiti u programe na ovom brodu, poput onih koja deluju u Savamali, za čiju obalu je „Župa” i privezana, kao i sa „Mikser festivalom”, Kulturnim centrom „Grad”, „Novom iskrom”... Zatim slede tehnički poslovi kao što je uklanjanje mazutne vode iz potpalublja, koja je nastala od otpadnih goriva iz kotlarnice. Potom će korito biti betonirano, kako bi se trup osigurao, jer bi potpuna rekonstrukcija koja bi omogućila da se plovilo opet kreće bila preskupa – navodi Zlatko Crnogorac, izvršni producent projekta iz Ustanove kulture „Parobrod”.

U poslednjoj etapi radova infrastruktura „Župe” biće do kraja obezbeđena, kako ne bi bilo opasnosti za posetioce, a u planu je i priključenje električnih instalacija.

– Na taj način ovaj brod koji je učestvovao u Prvom svetskom ratu trebalo bi da bude spasen u godini kada se obeležava vek od početka tog istorijskog događaja. Ovaj parni tegljač ostaće formalno u vlasništvu Preduzeća „Ivan Milutinović”, ali s obzirom na to da u njegovom sastavu nije imao nikakvu namenu, dobili smo pristanak da preuredimo brod. U tome je posredovao Muzej nauke i tehnike, kao nadležna institucija, pod čijom je zaštitom devet brodova, a među njima i „Župa”. Ova ustanova nadgledaće i projekat revitalizacije – objašnjava Crnogorac.

--------------------------------------------------------------------

Blago iz Savamale ujedinilo Hamburg i Beograd

Zlatko Crnogorac navodi da je „Zajednica župa” okupila i predstavnike „Urban inkubatora” koji je pokrenuo „Gete institut” u akciji obnove Savamale, a pomoć projektu pružili su Ministarstvo kulture, kao i „Telenor fondacija”.

– Inicijativu za obnovu „Parobrod” je pokrenuo još 2012. kada je u sklopu „Mikser festivala” u Savamali organizovao deo programa upravo na „Župi” i oko nje, kako bi se skrenula pažnja na taj brod. Krajem oktobra 2013. studenti Fakulteta primenjene umetnosti iz Hamburga u klasi Marjetice Potrč u saradnji sa „Urban inkubatorom”, otvorili su novu etapu u životu broda – kaže Crnogorac.

--------------------------------------------------------------------

Vek uspona i potonuća

Parobrod „Župa” proizveden je u Budimpešti, a najpre je „kršten” kao – „Una”. Nosivost joj je bila 127 tona, a brod je bio naoružan sa dva „Škodina” topa kalibra 66 milimetara i tri mitraljeza. Učestvovao je u napadu Austrougarske na Beograd 1915. Prvi put je potonuo posle požara koji ga je zadesio 1919. godine. Obnovljen je 1920. i prodat jednoj rumunskoj kompaniji u čijem je vlasništvu je bio u međuratnom periodu, pod imenom „Cozio”. Sovjetske trupe zaplenile su ga 1944. i koristile kao minolovca. Krajem te godine, po drugi put je potonuo – stradao je na zadatku, udarivši u minu kod Starog Slankamena.

Iz Dunava je brod izvađen 1945. nakon čega je obnovljen i prekomandovan u flotu Jugoslovenskog rečnog brodarstva, dobivši ime „Župa”, pod kojim je i penzionisan.

offline
  • indja 
  • Ugledni građanin
  • Pridružio: 15 Apr 2013
  • Poruke: 381
  • Gde živiš: Munze

Postovani "proka89"

Zahvaljujem na pomoci!

I.

offline
  • Pridružio: 08 Sep 2005
  • Poruke: 5746

Napisano: 20 Jul 2014 18:28

Danas na dnevniku RTS biće prilog "Zašto Austrougarski monitor Bogrog" trune na Dunavu"?

Dopuna: 21 Jul 2014 15:03

"Bodrog", od moćnog broda do olupine

Austrougarski brod "Bodrog" sa kog su 28. jula 1914. ispaljeni projektili na Beograd, stogodišnjicu početka Velikog rata dočekuje ukotvljen na obali Ade Huje. Bilo je planova da se u okviru obeležavanja istorijskog jubileja taj brod pretvori u muzej, ali, po svemu sudeći, to će sačekati bolja vremena.

Brod koji danas ne bi nazvali drugačije nego olupinom, dokaz je onoga što se dogodilo pre 100 godina. To je jedan od tri broda sa kojih su ispaljeni prvi projektili na Beograd. Protiv tada moćnog "Bodroga" branioci Beograda nisu mogli mnogo da urade.

Pripremila Biljana Jovičić

"Ono što je za srpsku stranu bilo poražavajuće na vojnom i psihološkom planu jeste činjenica da je toj vrsti brodova nemoguće parirati. Srbija nije raspolagala rečnom flotom i nije imala adekvatnu artiljeriju, pokušalo se sa upotrebom poljskih topova koji opet nisu imali adekvatnu municiju", kaže istoričar Aleksandar Životić.

Rečni monitor "Bodrog" rešenjem Muzeja nauke i tehnike proglašen je kulturnim dobrom još 2006. godine. Za novog staraoca početkom godine određeno je Ministarstvo odbrane, čiji je plan bio da se brod pretvori u muzej.

Vlada Srbije, koja je na državnom nivou nadležna za obeležavanje stogodišnjice Velikog rata, u junu je usvojila akt kojim su Ministarstvu odbrane opredeljena sredstva za prebacivanje broda "Bodrog" u Apatin, gde bi bio restauriran. Kako su nam objasnili u Ministarstvu odbrane, pred tim ministarstvom je čitav niz proceduralnih i pravnih postupaka i radnji kako bi ideja bila realizovana.

A u čemu je ovaj brod učestvovao i kako je izgledao početak rata, odavno više nema živih svedoka. Ostaju zabeležena svedočenja, dokumenta i dokazi o događajima tog 28. jula 1914. godine.

Životić je rekao da je na početku rata doneta odluka o evakuaciji Beograda, državne institucije – dvor, vlada, različita ministarstva – napustile su Beograd i počela je mobilizacija.

"Reč je o sukobu koji ni u kom slučaju u srpskoj javnosti nije bio željen, ali je dočekan na taj način da je shvatan kao nešto što je praktično pravedna borba", kaže Životić. 

Brod "Bodrog" je izgrađen u Budimpešti 1904. godine i ubrzo je ušao u sastav austrougarske dunavske vojne flotile. Vojska Kraljevine Srbije zarobila ga je 1918. godine. Tokom ratova je potapan i ponovo vađen s dna reke tri puta.

http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/Društvo/1653569/"Bodrog",+od+moćnog+broda+do+olupine.html

offline
  • Zidam zgrade i fasade ......... I armiram, betoniram. Utovaram, istovaram i nikad se ne odmaram.
  • Pridružio: 14 Dec 2005
  • Poruke: 25196
  • Gde živiš: Na istoj adresi ali promenih četiri države

Citat:Интензивирање пешадијске ватре био је сигнал за капетана Алића да електричним путем активира експлозив постављен на челичну конструкцију првог крака железничког моста. У 1. 30 часова 29 јула, градом се разлегла страховита експлозија; када се дим разишао, видело се да је крак, пресечен код првог пилона, налегао на обалски насип. Рушење моста приморало је аустријске бродове на одступање; четири тегљача окренула су се и упутила назад, пут Земуна. У помоћ им је испловио монитор «Tемеш» (SMS Teres), који је из топа 12 см L/35 система Шкода отворио ватру по касарнама у Доњем граду београдске тврђаве. Једна од граната погодила је магацин са житом и изазвала пожар. То су, уједно, биле прве гранате које су пале на Београд. Данас влада заблуда да је прва граната испаљена са монитора «Бодрог» (SMS Bodrog).

Цео текст > http://www.andricevinstitut.org/publikacije/
Историјска свеска бр.7
16.стр.
Прве жртве Великог рата
Аутор текста Бранко Богдановић

offline
  • Pridružio: 14 Feb 2012
  • Poruke: 899
  • Gde živiš: Beograd

Temes je bio u pratnj Bodroga, nije imao priliku da prvi ispali granate, ali se pridruzio u kasnijim bombardovanjima. Oba monitora su bila naspram Beograda te noci, ali svi dostupni istorijski izvori ukazuju da je Bodrog ispalio prve topovske hice na Beograd.

offline
  • BojanR 
  • Novi MyCity građanin
  • Pridružio: 29 Dec 2012
  • Poruke: 6

12.4.1941 g. potopio je brod komandant Save por. bojnog br. i.kl. Srečko Rojs ( moj tata ). Imam njegov lični dnevnik o događajima u aprilskom ratu. Tražio sam ga i ja i pridružujem se zahtjevu da brod ostane i obnovljen stavi u muzejske svrhe.

offline
  • VJ 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 16 Apr 2014
  • Poruke: 17750

(pregovarački postupak bez objavljivanja poziva za podnošenje ponuda) PLOVNI PRISTAN PP MONITOR SAVA REGISTARSKI BROJ NS-P-952 A, RANIJE REČNI VOJNI BROD BODROG - Uprava za tradiciju, standard i veterane

http://www.ekapija.com/website/sr/page/1231140/pre.....i-veterane

offline
  • vampire and philosopher, po©smt, rhd©t
  • Pridružio: 13 Dec 2013
  • Poruke: 5920
  • Gde živiš: Esgaroth

Постоји ли петиција или неки други вид акције да се то покуша зауставити?

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 849 korisnika na forumu :: 48 registrovanih, 11 sakrivenih i 790 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: Alexandar-1973, antonije64, bigfoot, comi_pfc, darios, darkangel, Dimitrije Paunovic, dragoljub11987, FileFinder, flash12, FOX, goxin, HrcAk47, jackreacher011011, janbo, Karla, Krvava Devetka, kybonacci, Litostroton, ljuba, Lošmi, Marko Marković, mercedesamg, Mercury, Metanoja, mik7, mikrimaus, Mlav, mrav pesadinac, nebojsag, nemkea71, ObelixSRB, pein, rajkoplje, Rakenica, RJ, royst33, sevenino, SlaKoj, Smajser, SR-3m, stalja, stegonosa, suton, vathra, Vatreni Zmaj, VP6919, zeo