Na današnji dan...

42

Na današnji dan...

offline
  • Pridružio: 06 Nov 2010
  • Poruke: 11646
  • Gde živiš: Vranje

Na današnji dan, 14. septembra
1219. - Proglašena autokefalnost Srpske pravoslavne crkve, koju je kod romejskog cara Teodora Prvog Laskarisa i nikejskog patrijarha Manojla Prvog Haritopula izdejstvovao Sava Nemanjić, potom prvi srpski arhiepiskop sa sjedištem u manastiru Žiča. Car Stefan Dušan Nemanjić je 1346. uzdigao srpsku crkvu na rang patrijaršije.

1262. - Snage kastiljanskog kralja Alfonsa Desetog Učenog zauzele su luku Kadis na obali Atlantskog okeana, okončavši petovjekovnu mavarsku okupaciju grada.

1321. - Umro italijanski pisac, filozof i politički mislilac Alegijeri Durante, poznat kao Dante Aligijeri, najveći italijanski pjesnik, koji je sintetizovao italijansku kulturu 12. i 13. vijeka. Izučavao je jezike, pravo i filozofiju, a bavio se i politikom, zbog čega je 1302. doživotno protjeran iz rodne Firence. U nju je odbio da se vrati kad je 1316. pomilovan, pa je umro u izgnanstvu u Raveni. U djelu "Božanstvena komedija", najuzvišenijem spjevu o ljudskoj tragediji i nagovještaju svijeta renesanse, na više mjesta je pomenuo Srbe i srpskog kralja Stefana Milutina Nemanjića. Ostala djela: autobiografija "Novi život", u kojoj je opisao veliku ljubav prema Beatriči, "O narodnom govoru", filozofski spis "Gozba".

1523. - Umro papa Adrijan Šesti, jedini Holanđanin poglavar Rimokatoličke crkve u njenoj istoriji. Njegov pontifikat trajao je nepune dvije godine, pa nije uspio da ostvari zamisao o ujedinjenju evropskih zemalja u ratu protiv Otomanskog carstva.

1547. - Rođen holandski državnik Johan fan Oldenbarnevelt, otac moderne holandske države. Zajedno s Vilemom Prvim "Ćutljivim" od Oranža, vladarom novostvorene protestantske republike Ujedinjenih Provincija Nizozemske, predvodio je krajem 16. vijeka pobunu protiv okupatora Španaca koji su silom naturali rimokatolicizam. Odlučujuće je doprinio ekonomskom procvatu Holandije, njenoj trgovinskoj ekspanziji i osnivanju Holandske istočnoindijske kompanije, ali je njegov umjereni protestantizam toliko zasmetao Vilemovom sinu princu Morisu od Nasaua da ga je uhapsio pod optužbom za religioznu subverziju i 1619. pogubio, što istoričari smatraju najtamnijom mrljom rane holandske istorije.

1716.g. proradio prvi svetionik u sad

1752. - Velika Britanija i njene kolonije prihvatile Gregorijanski kalendar.

1812. - Francuski car Napoleon Prvi Bonaparta ušao u Moskvu, koju su Rusi u povlačenju zapalili, spriječivši zimovanje i snabdijevanje njegovih trupa.

1829. - Poslije poraza u ratu koji je 1828. započela protiv Rusije Turska je u Adrijanopolju potpisala mirovni ugovor kojim je Rusiji prepustila deltu Dunava i kavkasku crnomorsku obalu. Na osnovu Jedrenskog mira 1830. je Srbija dobila hatišerif o samoupravi, a Grčka nezavisnost.

1851. - Umro američki pisac Džejms Fenimor Kuper, začetnik istorijskog romana u američkoj literaturi. Izgradio je tip pionira na indijanskoj granici, časnog, usamljenog ali odanog heroja - prauzora mnogih junaka u američkoj književnosti i u filmovima o Divljem zapadu. Uticao je i na mnoge evropske pisce pustolovnih romana. Djela: romani "Špijun", "Pilot", "Bravo", "Indijanci", ciklus romana "Priče o Kožnoj Čarapi".

1852. - Rođen srpski pisac Simo Matavulj, član Srpske kraljevske akademije, jedan od najistaknutijih predstavnika srpskog realizma. Pisao je bogatim i sočnim jezikom pripovijetke iz crnogorskog, dalmatinskog i beogradskog života, romane i drame. U djelima iz zavičajnog primorskog života iskazao je veliki dar posmatranja, živopisnog slikanja sredine i ljudi, s potresnim svjedočanstvima patnji pravoslavnih Srba u Zagori i Dalmaciji i njihovom opiranju agresivnim nastojanjima rimokatoličke crkve da im nametne tuđu vjeru. Prevodio je francuske pisce Anrija Renea Albera Gi de Mopasana, Emila Zolu, Žana Batista Poklena Molijera. Djela: romani "Bakonja fra Brne", "Uskok", zbirke pripovijedaka "Iz primorskog života", "S mora i planine", "Beogradske priče".

1852. - Umro engleski vojskovođa i državnik feldmaršal Artur Velzli Velington, koji se proslavio ratovima protiv francuskog cara Napoleona Prvog Bonaparte. Kad se Napoleon 1815. vratio na vlast, postao je vrhovni saveznički komandant i porazio ga 18. juna 1815. kod Vaterloa. Kao premijer od 1828. do 1830. opirao se izbornoj reformi. Proslavio se i u filmovima o majoru Šarpu, ali to se ne računa

1886. - Rođen češki diplomata Jan Garig Masarik, šef čehoslovačke diplomatije od 1940, potom od 1945. do 1948, sin prvog predsjednika Čehoslovačke Tomaša Masarika. U martu 1948. je izvršio samoubistvo - kako je zvanično saopšteno. Motivi tog čina predratnog ambasadora Čehoslovačke u SAD i Velikoj Britaniji nisu rasvijetljeni, ali se znalo da nije bio naklonjen komunističkom režimu koji je preuzimao vlast.

1911. - Ruski premijer Petar Arkadijevič Stolipin smrtno je ranjen u atentatu u pozorištu u Kijevu i umro je četiri dana kasnije. Kao šef vlade od 1906. ekonomskim reformama je preporodio rusku privredu i istovremeno veoma oštrim metodama suzbijao boljševike.

1914. - General Erih fon Falkenhajn je u Prvom svjetskom ratu zamijenio generala Helmuta von Moltkea na mjestu načelnika štaba njemačke Vrhovne komande.

1917.g. počela artiljerijska priprema proboja Solunskog fronta i bitka kod Dobrog polja. Dugo se proslavljala kao Dan Artiljerije.

1927. - U automobilskoj nesreći poginula američka igračica Isidora Dankan, jedna od najznačajnijih balerina 20. vijeka, začetnik modernog baletskog pravca u kojem slobodno oblikovan igrački pokret izražava emocije. Napisala je više članaka i rasprava o baletu i autobiografiju "Moj život".

1937. - Umro češki državnik i filozof Tomaš Garig Masarik, prvi predsjednik Čehoslovačke od 1918. do 1935. i profesor Praškog univerziteta. Od 1907. se kao poslanik u parlamentu Austro-Ugarske borio protiv režima Habsburške monarhije. Protivio se agresivnoj austrugarskoj politici na Balkanu i aneksiji Bosne i Hercegovine i znatno uticao na jugoslovensku nacionalističku omladinu pred Prvi svjetski rat. Djela: "Socijalno pitanje - filozofske i sociološke osnove marksizma", "Samoubistvo kao socijalna masovna pojava moderne civilizacije", "Principi morala Dejvida Hjuma", "Osnove konkretne logike", "Ideali humaniteta", "Najnovija filozofija religije".

1939. - Helikopter "VS-300" ruskog konstruktora Igora Ivanoviča Sikorskog, koji je emigrirao u SAD, izveo je prvi uspješan helikopterski let u istoriji vazduhoplovstva.

1959. - Sovjetska "Luna 2" postala je prvi vasionski brod koji se spustio na Mjesec.

1960. - U Bagdadu okončan sastanak predstavnika zemalja proizvođača nafte na kojem je donesena odluka o osnivanju Organizacije zemalja izvoznika nafte.

1975.g. prva amerikanka proglašena sveticom katoličke crkve

1982. - Dan poslije automobilske nesreće umrla je princeza Grejs od Monaka - bivša američka filmska glumica Grejs Keli. Filmovi: "Tačno u podne", "Provincijalka" /nagrada "Oskar"/, "Pozovi M radi ubistva", "Visoko društvo", "Dvorišni prozor".

1982. - Od eksplozije bombe, koju su u sjedište hrišćanske partije Falange podmetnuli islamski teroristi, poginuo je predsjednik Libana Bešir Džemail i još 20 ljudi.

1995. - Ruski predsjednik Boris Nikolajevič Jeljcin odbio da potpiše zakone Državne dume kojima bi se Rusija odrekla primjene sankcija protiv Jugoslavije i uvela ih protiv Hrvatske.

1996. - Kambodžanski kralj Norodom Sihanuk objavio formalni oprost jednom od vođa maoističke organizacije Crvenih Kmera Jengu Sariju zbog njegove uloge u periodu "polja smrti", kada je tokom vladavine te zločinačke ljevičaske organizacije od aprila 1975. do decembra 1978. u Kambodži ubijeno između milion i dva miliona ljudi.

1997. - U sudaru američkog i njemačkog vojnog aviona iznad Atlantskog okeana blizu obale Namibije poginulo je svih 33 ljudi u dvije letjelice.

1997. - U požaru u rafineriji nafte u Visakapatamu na jugu Indije poginulo je najmanje 56 ljudi, a istog dana je u centralnom dijelu te zemlje poginuo 81 putnik kad se pet vagona ekspresnog voza survalo s mosta u rijeku.

1999. - Šiptarski lideri, na čelu sa Hašimom Tačijem, usvojili u Vašingtonu deklaraciju za otcjepljenje od SRJ, utvrdivši da je osnovni princip koji će oni slijediti - "samopredjeljenje putem referenduma". Sastankom je predsjedavala američki državni sekretar Medlin Olbrajt.

1999. - Posmrtni ostaci posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića vraćeni iz Splita u Jajce, u obnovljeni samostan Svetog Luke.

2001. - Američki Senat ovlastio američkog predsjednika Džordža Buša da upotrijebi sva potrebna sredstva, uključujući i silu, protiv odgovornih za terorističke napade na SAD.

2003. - U Sabornoj crkvi u Sarajevu na tron mitropolita dabrobosanskih ustoličen je mitropolit dabrobosanski gospodin Nikolaj, poslije 30 godina mitropolijske službe.

2004. - Poslanici Evropskog parlamenta, na prijedlog Evropskog savjeta, izglasali odluku o zamrzavanju ukupne imovine i kontroli finansijskih operacija haških optuženika Radovana Karadžića, Ratka Mladića i Ante Gotovine.

2007. - Zemlje članice Procesa za saradnju u jugoistočnoj Evropi /SEECP/ odlučile da sjedište Savjeta za regionalnu saradnju bude u Sarajevu.

2008. - Svih 88 putnika i članova posade poginulo kada se srušio avion ruske kompanije "Aeroflot" u regionu Urala.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
online
  • voja64  Male
  • Stručni saradnik foruma
  • Pridružio: 10 Okt 2012
  • Poruke: 25468

Napisano: 18 Sep 2016 18:00

Dobri mi se ućutao pa da se ja malo prikačim ako ne grešim.
Na današnji dan 1739.g. je bio sklopljen Beogradski mir.
Na osnovu koga je Austrija Turskoj morala vratiti Srbiju s Beogradom.
Eto kako su se Veliki sa nama kusurali.
Moj mali kroki sa ovog linka za danas:
http://www.nadanasnjidan.net/

Dopuna: 20 Sep 2016 17:54

Kad neće niko da se ja još malo nadovežem za taj datum i bitku kod Karansebeša koja je još poznata i....
Bitka koja je zbog rakije odnijela skoro 10.000 života.
Bitka kod Karansebeša (današnja Rumunija) odigrala se tokom noći 17. septembra 1788. godine između više dijelova austrijske vojske.
https://istorijazanimljivosti.wordpress.com/2013/05/10/bitka-kod-karansebesa/
Sreća pa su im Romi prodali rakije a baba ANUJKA imala slobodan dan inače bi broj postradalih bio mnogostruko veći...



offline
  • Pridružio: 06 Nov 2010
  • Poruke: 11646
  • Gde živiš: Vranje

Na današnji dan, 21. septembra

19. p. n. e. - Umro rimski pisac Publije Vergilije Maron, tvorac dela u kojima je veličao rimsku prošlost i vekovima bio uzor evropskim pesnicima.

454.- Rimski car Valentinian III. ubio je svog zapovednika Aetiusa.

1327. - Engleskog kralja Edvarda Drugog u zamku Berkli ubili supruga Izabela od Francuske i njen ljubavnik Rodžer de Mortimer. Kraljičin ljubavnik je potom vladao u ime prestolonasljednika Edvarda Trećeg, koji ga je 1330. zatvorio i pogubio.

1452. - Rođen italijanski vjerski reformator Đirolamo Hijeronimus Savonarola, dominikanski kaluđer, koji je napadao moralnu iskvarenost rimske kurije, posebno pape Aleksandra Šestog. Podstakao je i vodio ustanak u Firenci 1494, zbacio s vlasti Pjetra de Medičija i proterao porodicu Mediči, proglasio republiku i stvorio teokratski obojen demokratski poredak, ali i unеo duh verske histerije.

1792. - U Francuskoj na prvoj sednici Konventa, na prijedlog Koloa d'Erbua, zbačena monarhija.

1832. - Umro škotski pisac Valter Skot, tvorac modernog istorijskog romana. U romanima koji se odlikuju živošću, zanimljivim pojedinostima, dramatikom i raznolikošću, iskazao se kao majstor u stvaranju zapleta i živih likova.

1840.- Rođen Murat V, sultan Osmanskog carstva.

1842.- Rođen Abdulhamid II, sultan Osmanskog carstva, a umro Sava Tekelija, prvi srpski doktor prava

1846. - Rođen srpski političar i pisac Svetozar Marković, osnivač socijalističkog pokreta u Srbiji i prvi teoretičar realizma u srpskoj literaturi.

1853.g.- rodjen Heike Kamerlingh Onnes, holandski fizičar.

1860. - Umro nemački filozof Artur Šopenhauer, čija je filozofija duboko pesimistična, čak mračna: individualna egzistencija je beskrajna patnja, ovaj svet je najgori mogućni svet, a osnovno moralno osećanje jeste sažaljenje.

1866. - Rođen engleski pisac Herbert Džordž Vels, rodonačelnik naučno-fantastične literature, autor mnogih popularno-naučnih, istorijskih, socijalnih i fantastičnih romana i pripovedaka.

1867. - Rođen američki političar Henri Luis Stimson, ministar rata SAD od 1911. do 1913. i od 1940. do 1945, idejni tvorac najvećeg pojedinačnog ratnog zločina u istoriji čovečanstva. Na njegovu preporuku predsednik SAD Hari Truman je odlučio da u avgustu 1945. baci atomske bombe na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki, premda je Japan praktično već bio poražen u Drugom svetskom ratu.

1909. - Rođen ganski državnik i publicista Kvame Nkrumah, prvi premijer i predsednik Gane, istaknuti borac protiv kolonijalizma i lider pokreta nesvrstanosti.

1915. - Umro srpski arheolog i istoričar umjetnosti Mihailo Valtrović, prvi profesor arheologije na Velikoj školi u Beogradu, upravnik Narodnog muzeja, osnivač Srpskog arheološkog društva, član Srpske kraljevske akademije.

1919.g.- Rođen Mirko Božić, hrvatski književnik.

1922.g.- Rođen Vladimir Ruždjak, hrvatski operni pjevač.

1930.g.- Rođen Mirko Bulović, srpski glumac.

1931.g.- Rođeni Vojislav Voki Kostić, srpski kompozitor i Larry Hagman, američki glumac.

1932.g.- rodjen Ljubomir Kapor, hrvatski glumac

1934.g.- rodjen Leonard Koen, kanadski kantautor

1938. - Vlada Čehoslovačke pristala na britansko-francuski plan o prepuštanju Sudetske oblasti nacističkoj Nemačkoj, a umrla Ivana Brlić Mažuranić, srpska književnica

1939. - Rumunski fašisti, pripadnici "Gvozdene garde", ubili premijera Rumunije Armanda Kalineskua, protivnika Trećeg rajha.

1949.- U Kini je formirana Centralna narodna vlada na čelu sa Mao Cedungom.

1950.g.- rodjen Bil Marej, američki glumac

1951.g.- rodjen Aslan Mashadov, čečenski političar

1954.g.- rodjen Šinzo Abe, japanski političar i premijer

1956.g. rodjen Momir Bulatović, bivši političar, poreklom iz Crnje gore

1964. - Malta postala nezavisna posle 164 godine britanske vladavine.

1972.- Predsednik Filipina Ferdinand Markos zaveo je vanredno stanje u zemlji i stavio u zatvor hiljade protivnika njegovog režim

1973. - Jugoslavija prekinula diplomatske odnose sa Čileom, deset dana nakon što je general August Pinoče izveo puč, uz pomoć SAD, u kojem je ubijen socijalistički predsednik Salvador Aljende.

1974. - Umro američki filmski glumac Volter Brenan, prvi glumac dobitnik tri "Oskara", vjerovatno najčuveniji epizodista svih vremena.

1976. - Bivši čileanski ministar Orlando Letelije poginuo u atentatu u Vašingtonu od eksplozije bombe podmetnute pod njegov automobil.

1992. - Meksiko i Vatikan uspostavili pune diplomatske odnose poslije prekida od 130 godina.

1993. - Predsednik Rusije Boris Jeljcin raspustio parlament, koji mu je ugrozio vlast izborom potpredsednika Aleksandra Ruckoja za vršioca dužnosti šefa države.

1996. - U avionu predsednika Kolumbije Ernesta Sampera, koji je trebalo da putuje u SAD, na aerodromu u Bogoti, poslije anonimne prijave, pronađeno skoro četiri kilograma heroina, što je izazvalo lavinu optužbi i sumnjičenja šefa države za veze s narkomafijom.

1998.g. umrla Florens Grifit Džžojner, američka atletičarka

1999. - Na Tajvanu u zemljotresu poginulo više od 2.100 ljudi.

2000. - NATO poslao pojačanje na Kosmet od 2.000 vojnika iz zapadne Evrope da bi bilo spriječeno "moguće nasilje između Srba i Albanaca".

2000. - Okružni sud u Beogradu proglasio krivim i osudio na 20 godina zatvora zapadne lidere i članice NATO zbog krivičnih dela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, koje su počinili napade na SRJ.

2000.- Ruska vlada je odlučila da zamrzne ugovor sa Iranom o prodaji laserske tehnologije, nakon što su SAD izrazile zabrinutost zbog mogućnosti njenog korišćenja u izradi nuklearnog oružja.

2001.- Japansko ministarstvo inostranih poslova saopštilo je da će svim bankama i finansijskim institucijama u Japanu zabraniti da bez dozvole vlade obavljaju transakcije sa kompanijama i osobama koje su povezane sa Talibanima i vođom terorističke organizacije Al Kaida Bin Ladenom.

2003. - Okončana 14-godišnja misija američke svemirske sonde "Galilej". Letelica izgorela kada se srušila na planetu Jupiter.

2004. - Makedonski MUP zabranio, na zahtjev kanonski nepriznate Makedonske pravoslavne crkve, episkopima, monasima i sveštenicima Srpske pravoslavne crkve da ulaze u Makedoniju i prolaze preko njene teritorije

online
  • voja64  Male
  • Stručni saradnik foruma
  • Pridružio: 10 Okt 2012
  • Poruke: 25468

2000. - Okružni sud u Beogradu proglasio krivim i osudio na 20 godina zatvora zapadne lidere i članice NATO zbog krivičnih dela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, koje su počinili napade na SRJ.
Dali je ovo još validno ?

offline
  • Pridružio: 17 Feb 2016
  • Poruke: 1442

Ne, nakon 5. oktobra, presudu je ukinu Vrhovni sud i vrati nazad.
http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/pravo_danas/iz....._id=298179

offline
  • Pridružio: 06 Nov 2010
  • Poruke: 11646
  • Gde živiš: Vranje

Na današnji dan, 23. septembra 1981. godine u garnizonu Kosovska Mitrovica formirana je 125.motorizovana brigada VJ.
Nosilac Ordena narodnog heroja.

Imao sam čast da jedno vreme službujem u njoj, posle rata. Bog Vas čuvao, momci i devojke, gde god da ste!

online
  • voja64  Male
  • Stručni saradnik foruma
  • Pridružio: 10 Okt 2012
  • Poruke: 25468

Napisano: 14 Okt 2016 14:01



Prvi tramvaj sa konjskom vučom krenuo je od Kalmegdana do Slavije na današnji dan 1892. godine.
Vožnja na ovoj relaciji je trajala oko 40 minuta, a putnici su mogli da se ukrcaju bilo gde, s obzirom da nije bilo stajališta kao u današnje vreme.

Dopuna: 14 Okt 2016 14:09

http://www.kurir.rs/vesti/drustvo/vojnici-sa-dve-z.....ak-1975225
VOJNICI SA DVE ZAKLETVE: Padobranci 63. danas slave svoj dan i krsnu slavu

Za otadžbinu, za druga, za pušku, za vojničku i ratničku čast, padobranci 63. padobranske brigade - rade

BEOGRAD - Dana 14. oktobra 1944. godine u Savezničkom kampu za obuku komandosa kod Baria, Italija od boraca NOVJ formiran je Prvi padobranski bataljon u novoj Jugoslaviji.

Grupa probranih partizanskih boraca avgusta meseca 1994 obrela se u kampu za obuku komandosa u gradiću Đoja Del Kole pored Barija gde su trebali da završe obuku. Prisutni kandidati za obuku smejali su se oskudno obučenim partizanima tvrdeći da od njih neće biti ništa. Međutim njihova upornost i vežbe u šatoru dok su ostali saveznici spavali dovela je do toga da ostali budu zaprepašetni veštinama koje su oni naučili za svega par meseci.
Prvo postrojavanje padobranskog bataljona usledilo je 14. oktobra 1944. godine. Za prvog komandanta izabran je Čedomir Vranić. Međutim sticajem istorijskih okolnosti ovaj bataljon nije bio upotrebljen u najžešćim bitkama za oslobođenje Jugoslavije od okupatora.

Priča o padobrancima pala je ubrzo po oslobođenju u zabrova sve dok na majskoj paradi 1965. spiker prilikom defilea padobranaca nije rekao da je ova jedinica bila formirana tek posle II Svetskog rata. To je bio povod proslavljenom novinaru Jugu Grizelju, koji je inače bio pripadnik ovog Prvog padobranskog bataljona , da napiše tekst: " Zaboravljeni bataljon" koji je opisao istorijsku pozadinu osnivanja padobranaca u Titovoj Jugoslaviji.
Pošto je konstatovan značaj postojanja jedne ovakve jedinice, 5.2.1953. godine u Šapcu je formirana 63. Padobranska brigada, jačine 3 bataljona. Brigada je naredne godine, zbog boljih uslova preseljena u Novi Sad. 1959. god. brigada je rasformirana a od nje su nastale 3 samostalna padobranska bataljona. Tek 1967. godine u Nišu je ponovo formirana padobranska brigada sa imenom koje i danas, s ponosom nosi.
Od Slovenije do Kosmeta

Prvo učešće u borbenim dejstvima jedinica je imala u junu 1991. godine, u Sloveniji. Posebno je bila značajna njena uloga u zaštiti vojnih aerodroma Cerklje, Pleso, Mostar i ljudstva, a tokom 1998 i 1999 god. i na zaštiti jugoslovenske granice i u borbi protiv šiptarskih terorista na Kosmetu. Učešće 63. padobranske, tokom ulaska naših snaga u Kopnenu zonu bezbednosti na jugu Srbije 2001. godine od strane domaćih rukovodilaca i stranih posmatrača ocenjeni su visokom ocenom.

Prvo naređenje za borbeno angažovanje stiglo je 26. juna 1991. godine, dva dana uoči Vidovdana. I danas se taj dan neformalno obeležava kao praznik ratnih veterana i simbol dokazivanja na bojnom polju.tokom 1991. i 1992. godine iz objekata baziranja izvršeno 135 različitih borbenih zadataka. Spektar tih zadataka bio je vrlo širok - klasični borbeni, bezbednosni, obaveštajni, specijalni... Imali su različiti značaj i ciljeve, a izvršavani su prema naređenjima najodgovornijih starešina tadašnjih oružanih snaga i u zavisnosti od konkretne situacije.

S pogoršanjem stanja na Kosmetu stigao je i novi zadatak - da se padobranci angažuju na obezbeđivanju državne granice prema Albaniji. U leto 1998. godine padobranci 63. obreli su se na padinama Juničke planine, da tamo pomognu graničarima. Od 16. jula, pa do kraja angažovanja, 1. septembra 1998. godine, padobranci su izvršili mnogobrojne značajne i teške zadatke Razbili su brojne šiptarsko-terorističke grupe u graničnom području i zaplenili značajnu količinu opreme i naoružanja raznih vrsta, koje su teroristi pokušavali da ubace sa teritorije Albanije.
Dokazali i humanost

Padobranska grupa je više puta učestvovala u akcijama deblokade iz okruženja jedinica Vojske Jugoslavije, pre svega, graničara i izviđača koji su obezbeđivali granicu. Padobranci su na jugoslovensko-albanskoj granici na obroncima Juničke planine, izviđačko-prepadnim dejstvima otkrili više šiptarskih terorističkih grupa i baza i presekli više terorističkih kanala za ubacivanje terorista i oružja sa teritorije Abanije na Kosovo i Metohiju. Zabeleženo je da su padobranci u više navrata pružali pomoć starim i nemoćnim osobama albanske nacionalnosti u pograničnim mestima i obezbedili njihovo zbrinjavanje u humanitarnim organizacijama.

Solidarni i moralno nepokolebljivi

Kadri da se snađu i u najsloženijim borbenim situacijama, vrhunski obučeni, međusobno solidarni i moralno nepokolebljivi.
Padobranci su vojnici sa dve zakletve. Jedna je ona data otadžbini, a druga je iznedrena iz mnogobrojnih izazova borbenih zadataka i data je i drugu s kojim se bori, oružju koje ga čuva, a nošena je vojničkom i ratničkom čašću koja se nikada ne sme pogaziti.
Za otadžbinu, za druga, za pušku, za vojničku i ratničku čast, padobranci 63. padobranske brigade - rade!!!

Zakletva je stvorena sa prvim borbenim dejstvima na Aerodromu "Cerklje" u Sloveniji. U znak sećanja na poginule drugove širom bivše Jugoslavije uredili su u svojoj komandi "Zid sećanja", sa imenima poginulih drugova u borbenim dejstvima i mirnodopskim zadacima.

Sedište 63. padobranske nekad brigade, a sada bataljona je u Nišu. Vojnici su se ponosili svojim komandantima, ali i oni svojom brigadom, a kasnije i bataljona, a radovali su se i tradicionalnom pozdravu kojim komandant overava prvi uspešan skok svakog novopečenog padobranca - "čizmom u zadnjicu".

Padobranci su 14.oktobar na koji pada Pokrov Presvete Bogorodice uzeli i kao Dan i Slavu tadašnje 63. padobranske brigade, a danas bataljona. Treba dodati i to da su monasi srednjovekovnog manastira Visoki Dečani bratski se povezali sa padobrancima 63. padobranske brigade tokom njihovog angažovanja u borbama na Juničkim planinama. Monasi su u znak zahvalnosti padobrancima nekoliko godina posle rata darovali ikonu "Pokrov presvete Bogorodice" u čast obeležavanja slave 63. padobranske brigade.

offline
  • Pridružio: 06 Nov 2010
  • Poruke: 11646
  • Gde živiš: Vranje

Na današnji dan su umrli Miodrag Petrović Čkalja, srpski glumac i rodjena je Fahreta Jahić, zvana lepa Brena.
Dakle, na današnji dan dvostruka tragedija za srpski narod.

online
  • voja64  Male
  • Stručni saradnik foruma
  • Pridružio: 10 Okt 2012
  • Poruke: 25468

A oslobođenje Belog grada to nije danskena ili su se ovi sa TVa zahebali pa slave kad im se ćefne???

offline
  • EOD 
  • Legendarni građanin
  • UES
  • Pridružio: 03 Okt 2011
  • Poruke: 3580
  • Gde živiš: Tanhauser Gate

1377. godine krunisan Tvrtko I Kotromanić, prvi bosanski kralj titulom kralj Srbljem, Bosni, Pomorju, Humskoj zemlji, Donjim Krajem, Zapadnim Stranam, Usori i Podrinju k tomu.

Prema jednim u manastiru Mileševa, prema drugim u crkvi Svetog Nikole u mjestu Mile kod Visokog.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1158 korisnika na forumu :: 42 registrovanih, 7 sakrivenih i 1109 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: A.R.Chafee.Jr., Bobrock1, Botovac, Brana01, CikaKURE, dankisha, dijica, Dimitrije Paunovic, dragoljub11987, dushan, Georgius, herrDule, ILGromovnik, kuntalo, ladro, Leonov, lord sir giga, Lošmi, Magistar78, mercedesamg, milenko crazy north, milutin134, mrvica78, nebkv, oldtimer, panonski mornar, Parker, raptorsi, royst33, Smajser, srbijaiznadsvega, Srle993, ss10, Steeeefan, stegonosa, Stoilkovic, Sumadija34, vlad the impaler, vladulns, voja64, Volkhov-M, Zandar