Dum dum meci

1

Dum dum meci

offline
  • Pridružio: 18 Jul 2003
  • Poruke: 2847
  • Gde živiš: U zlatnom kavezu

Ja se izvinjavam ako je tema vec bila, takodje se izvinjavam na ovako laickom naslovu.
Dakle ovo je tema posvecena ozloglasenim dum dum mecima (mislim da im je to zargonski naziv)..... molio bih osnovne informacije vezane za ovu vrstu municije. Hvala.

Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 05 Nov 2006
  • Poruke: 722
  • Gde živiš: ljubljana





offline
  • Gama  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 14 Jun 2004
  • Poruke: 4389

Vrsta metaka koja prilikom pogotka eksplodiraju sto ih cini veoma efektivnim. Uglavnom su ih koristili snajperisti u Hrvatskoj i Bosni. Prave se tako sto se vrh od metka malo odsece tako da bude ravan odozgo. Iskusan vojnik izvadi zrno i napravi rez(oko 5-7mm) u obliku krsta u delu koji zalazi u cauru sto mu daje dodatnu "aromu" prilikom eksplozije.

offline
  • Pridružio: 18 Jul 2003
  • Poruke: 2847
  • Gde živiš: U zlatnom kavezu

Hoces reci da se oni prave rucno......... omg

offline
  • N-60  Male
  • Ugledni građanin
  • Pridružio: 28 Jul 2006
  • Poruke: 313
  • Gde živiš: Titograd

Ako se ne varam to je nesto ovako...sa supljim vrhom ili cak i kuglicom na vrhu.Mislim da oni u sustini ne explodiraju vec zbog specificnosti oblika zrna pri udaru o kost se rasprskavaju.


Mislim da je ovdje i objasnjenje ali nisam citao...ima i par slicica.
http://en.wikipedia.org/wiki/Hollow_point_bullet

offline
  • Pridružio: 29 Avg 2007
  • Poruke: 737

Gama ::Vrsta metaka koja prilikom pogotka eksplodiraju sto ih cini veoma efektivnim. Uglavnom su ih koristili snajperisti u Hrvatskoj i Bosni. Prave se tako sto se vrh od metka malo odsece tako da bude ravan odozgo. Iskusan vojnik izvadi zrno i napravi rez(oko 5-7mm) u obliku krsta u delu koji zalazi u cauru sto mu daje dodatnu "aromu" prilikom eksplozije.

Moram malo da vas ispravim.
Prvo,uvrezeno je pogresno misljenje da DUM-DUM meci ekplodiraju,
Greska! Nijedan od tih metaka nema eksplozivno punjenje.Fazon je u tome sto standardni puscani metak ima potpuno oklopljeno telo ili FMJ(Full metal jacket).Ako standardnom metku skinete taj metalni sloj ispod ostaje olovo.Ako na tom olovu nacinite mali zarez zrno ce u dodiru sa telom da se rascveta nanoseci uzasne povrede,kidajuci tkivo i kosti na svom putu.FMJ metak ako na svom putu ne naidje na kost uglavnom samo prodje kroz telo zadrzavajuci svoju kineticku energiju ciji samo mali deo preda telu.DUMDUM metak se rascveta i pravi veliki ceoni otpor.Samim tim on predaje svoju celokupnu kineticku energiju telu u koje udara. U tom je cela tajna DUM DUM metaka.Uopste nije potrebno da se rascepi do caure.
Inace,ime su dobili po jednom selu u Indiji gde je prvi put upotrebljen u borbi sa engleskim imperijalnim jedinicama.

offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 25610
  • Gde živiš: I ja se pitam...

http://en.wikipedia.org/wiki/Dum-dum

Mala dopuna: reč je o gradu u Bengalu, Indija, i to prilično velikom, no to nije važno. važno je da je tvrdnja Dairosa u principu tačna. Ta municija nije nikakva specijalna fabrička, već proizvod namere da se protivniku nanese što veća šteta. Taj metak je, ustvari, rezultat lovačkog iskustva, kada su lovci s relativno malim i slabim kalibrom mogli samo tako da naprave veliku štetu masivnoj životinji (slonu,tigru). Svrha je da se zrno pri udaru u metu rascveta, raširi, tako velike površine i oštrih ivica destabilisano uleti u telo i počne da kida tkivo izazivajući masivna krvarenja. Metak je zabranjen kao nehuman (naravno da je to svojevrsno licemerstvo, ali nije jedino ubistveno oružje koje je zabranjeno usled svojih zločinačko- zlikovačkih osobina). Tačno govoreći, dum-dum meci ne eksplodiraju već se raspadaju. Inače, postoje i meci koji eksplodiraju. U sebi sadrže, pored noseće košuljice, i živin fulminat koji je , pored svega, još i otrovan. U filmu ''Šakal'' (verzija koja obradjuje atentat na Šarla de Gola) prvi put je u jednom komercijalnom filmu realistički prikazano prigušeno specijalno oružje koje koristi takvu municiju. Reč je o vrhunskoj alatki koja se u takve svrhe i koristi.
Inače, ono što je N-60 prikazao je fabrička municija hollow point (vidi se i na linku fotografije čini mi se) i stvorena je kao policijska municija (preradjen, doradjen, šupalj vrh), no to je druga tema.

A sada, malo temeljnija dopuna za našeg radoznalog Brksija.
Preskočiću istorijat municije jer je to predugačka priča, već ću se koncentrisati na one najvažnije stvari - nazive metaka, zastarelu municiju , savremenu municiju i konverzije iz inča u milimetre.
NAZIVI METAKA:
Zbog različitih dužina i vrsta čaura ili barutnih punjenja za metke istog prečnika zrna (''kalibra''), osim brojčane vrednosti izraženim u stotim delovima mm ili inča postoje još i dopunski nazivi. Tamo gde preovladjuje samo jedan kalibar (kao kod recimo 7,65 mm za Brauningov model 1900 nastao od Bergmanovog 7,65 mm Simpleksa ili za 6,35 odnosno 25 auto ili ACP) koristi se samo broj - 7,65.
Sa kalibrom 9 mm već je komplikovanije jer postoji 9 mm Luger(9x 19 mm), pa onda K (kurtz, 9x17 mm), pa onda P (Police, 9 x18 ), onda Makaraov (9x18, ali deblji od P). Tu je i 9 mm Largo (isto što i Bayard, odnosno Bergman, 9 x 23 mm). Metak za italijanske pištolje glisenti, briksija i bereta koji su identični Lugeru, uvek se nazivaju 9 mm Glisenti.
To je klasična podela, a burnim razvojem oružarske industrije posle Drugog sv. rata, posebno u SAD, pojavila se neverovatno brojna porodica novih kalibara (40, 44, 45,455, 50, ali i ekstemno manjih sa potklaibarnim zrnima) pa njima treba posvetiti poseban topic u kome bi i lovci i vojnici, a najpre policajci, mogli mnogo toga da kažu.

Potpuna identifikacija metka je , kao što znamo, suštinski važna i traži pun naziv, bez obzira na precizan broj. Evo dva primera:
Norvežani svoj Kolt 45 zovu ''Kalibar 11, 25 mm'', po ruskom merenju Luger je 8, 8 mm, a po zapadnom merenju Makarov je 9, 2 m. Mauzerov metak za tetejac (7,62 mm) je ustvari 7, 63 mm i to sve zato što jedni mere izmedju polja, a drugi izmedju žljebova cevi.
ZASTARELA MUNICIJA
Jeste zastarela i jeste vrlo opasna. To su razne vrste municije sa paljenjem na iglu, sa ivičnim paljenjem, onda centralnim paljenjem za revolvere (sa neverovatnom gamom kalibara od 5 mm, 5,7 mm, 11,68mm ruski, 11, 17 mm engleski, 8 mm rast-gaser, 10, 55 mm nemački, 11, 5 mm crnogorski, 11 mm francuski, 14 mm lebel, itd, itd). Zašto njih spominjem? Zato što ih se još može mnogo naći kod nas! S obzirom na to da uvek ima ambicioznih revolveraša i istraživača, eto prilike da se napravi nesreća strelcu a šteta na oružju.
SAVREMENA MUNICIJA
Uglavnom je podeljena na dve ogromne porodice - za kratke i duge cevi, a mi se ovde , uglavnom , bavimo kratkim cevima. Tu su se izdefinisale dve glavne porodice - revolverska i pištoljska. Kod revolerske je apsolutno dominantna municija sa centralnim paljenjem i zahvaljujući konstrukcionoj tolerantnosti revolvera (zabravljivanje kao osnovni pištoljski problem kod revovera ne postoji u tom obliku) šarenilo kalibara je nevidjeno, kao i njihova snaga, dužina čaure, medjusobna izmenjivost s puščanom municijom (!!), proizvodjači i zemlje porekla, itd, itd.
Kod pištoljske municije šarenilo je nešto manje jer su pištolji ograničeni konstrukciono pre svega sistemom bravljenja i povratnim mehanizmima (slobodni i bravljeni zatvarač) i bitna je preciznost punjenja, težina zrna (te time i njihova trajnost, odnosno zastarelost) pa je to glavni razlog što mikronski precizna proračunavanja uslovljavaju kalibar. No, svejedno, spomenimo da su i medju pištoljima najpopularniji i najrasprostranjeniji uobičajeni kalibri 6,35 mm, 7, 62mm, 7, 65 mm, 9 mm, 10 mm, 11, 43 mm i redje 12, 7 mm. Naravno, podsećam - ovde govorimo samo o numeričkim merama (kalibru) a ne o nazivima datim prema modelu oružja ili proizvodjača.
Na kraju ovog kratkog podsećanja, evo i konverzije kalibara:

anglosaksonske i metričke mere:

0,250 inch - 6,35 mm
0,320 inch - 7,65 mm
0,380 inch - 9 mm
0,450 inch -11,43 mm
0,450 vebli -11, 50 mm
0,455 vebli auto - 11,56 mm
0,455 elej - 11, 6 mm
0,50 inc- 12,7 mm
0,577 inch - 14, 7 mm
(mislim da ima tenkista koji će se setiti ova poslednja dva kalibra). Wink

Napominjem da se prilikom uobičajenog izgovaranja kalibra u inčima ne spominje nula ispred decimale, već se kaže npr. ''četrdesetpetica''.

Ovim ne započinjem priču o obliku zrna i njegovom sastavu ([i]koju je samo dotakao kolega N-60) ili o zaustavnoj moći metka jer je to posebna tema, već je upravo završavam onim što svi znamo, a mnogi zaboravljaju - svaki metak ubija! Japan, sa bazičnim kalibrom 6,5 mm i Italija sa bazičnim kalibrom 6,35 mm pošli su u Drugi svetski rat i s tim metkićima pobili milione ljudi.[/i]

Kolega Brksi, nadam se da će ovo, za početak, biti dovoljno.

Dopuna: 02 Sep 2007 19:00

Evo, da privedemo ovu priču o dum-dum metku kraju, mada priči o municiji nikada kraja.
Najpre, slika klasičnog dum-dum metka. Preko 90% ispitanika će reći da dum-dum metak eksplodira zbog toga što njegovo ime podseća na onomatopeju eksplozije.



A evo i izgleda najčešće korišćenih oblika zrna:




Ako ima još pitanja iz istorije municije, spreman sam da na njih odgovorim svima zainteresovanima Wink

offline
  • Pridružio: 18 Jul 2003
  • Poruke: 2847
  • Gde živiš: U zlatnom kavezu

Sto se mene tice vise nego dovoljno........ hvala koleZi Smile.... diskusija je i dalje otvorena........

offline
  • lis  Male
  • Građanin
  • Pridružio: 03 Jul 2007
  • Poruke: 50
  • Gde živiš: paorsko dedinje Titel

zar nije u jednom od prvih brojeva kalibra bilo o tome reci i nesto na temu kako dum dum ili kako ga vec zovu se razlikuje od ostalih po tome sto prilikom udara u tkivo koje u sebi ima veliki procenat vode stvara hidrostaticki udar i samim time masivno unistenje okolnog tkiva koje posle izgleda kao da ga je pogodila granata(naravno samo umanjeno)?

a ameri su cini mi se za M4 kao i za M16 menjali tip zrna da bi izbegli upravo taj efekat posto nije bilo humano....
inace Holow point zrna kao i zrna sa zarezima od napred po katalozima su smestena u kategoriju zrna sa kontrolisanom ekspanzijom....

to sa rezovima iz ruke na zrnu samo smanjuje preciznost, mada stvarno povecava ekspanziju projektila na cilju, samo tu treba ukantariti oba faktora pa videti sta je kome vaznije dali da cilj pogodis 5 puta ili da ispucas 5 metaka sa saznanjem da nije bas najpreciznije u nadi da ako samo jedan pogodi cilj "pada u vatri".....

offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 25610
  • Gde živiš: I ja se pitam...

lis ::zar nije u jednom od prvih brojeva kalibra bilo o tome reci i nesto na temu kako dum dum ili kako ga vec zovu se razlikuje od ostalih po tome sto prilikom udara u tkivo koje u sebi ima veliki procenat vode stvara hidrostaticki udar i samim time masivno unistenje okolnog tkiva koje posle izgleda kao da ga je pogodila granata(naravno samo umanjeno)?

a ameri su cini mi se za M4 kao i za M16 menjali tip zrna da bi izbegli upravo taj efekat posto nije bilo humano....
inace Holow point zrna kao i zrna sa zarezima od napred po katalozima su smestena u kategoriju zrna sa kontrolisanom ekspanzijom....

to sa rezovima iz ruke na zrnu samo smanjuje preciznost, mada stvarno povecava ekspanziju projektila na cilju, samo tu treba ukantariti oba faktora pa videti sta je kome vaznije dali da cilj pogodis 5 puta ili da ispucas 5 metaka sa saznanjem da nije bas najpreciznije u nadi da ako samo jedan pogodi cilj "pada u vatri".....


Evo odgovora na tvoje dileme:
Zasecanjem košuljice na vrhu projektila zanemarljivo je izmenjen njegov oblik, ali je osetnije, mada ne značajno, povećano trenje. Medjutim, trenje je najslabija komponenta u kretanju sile otpora vazduha (pri nadzvučnoj brzini projektila udeo trenja je 12 procenata, vrtloženja oko 38 procenanta a talasnog otpora oko 50 procenata). Prema tome - zasecanjem su neznatno pogoršane balističke karakteristike, ali to je na vojišnim daljinama (od 200 do 40 metara) apsolutno zanemraljivo.
E sada - šta se dešava sa balistikom na cilju, zbog čega je metak i zasecan? Sila otpora ljudskog tkiva otvara izbrazdanu košuljicu i relativno lako deformiše sada izloženo olovno jezgro. U zavisnosti gde zvekne, ono može čak i da se raspadne na više malih projektila a onda su štete stvarno nepopravljive.
Haškom konvencijom od 1899. godine zabranjena je ova, ali i sva druga streljačka municija čiji se projektili deformišu ili rasprskavaju u ljudskom telu.
Šta je sa municijom 5,56 mm koja je masovno korišćena u Vijetnamu, Kambodži, Laosu, itd? Ona je zbog svoje razorne i štetočinske moći nazivana pogrešno ''dum-dum''. Suština njegovog delovanja je to što je on energiju metka prenosio na projektil, a ovaj na telo, putem tumbanja kroz telo zbgo svoje lakoće. Dakle, nije reč o rasprskavajućem i deformišućem zrnu, već lakom zrnu koje kad udari u telo krivuda i pravi nemerljivu štetu.Zbog sveta toga se danas koristi izraz ''ekspanzioni projektili'' , što znači projektili uvećane ubojnosti u odnosu na standardne projektile stabilne pri kretanju. Inače, imaš u onom skenu gore sliku i hollow pointa, ali i drugih zrna (projektila) koje izazivaju hidra šok, no o tome u drugoj prilici.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1072 korisnika na forumu :: 34 registrovanih, 5 sakrivenih i 1033 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: AleksSE, Arahne, Asparagus, Cassius Clay, cvrle312, dankisha, draganca, Duh sa sekirom, Georgius, gorval, goxin, ivan1973, Ivica1102, kokan0905, krangovotelo, Kruger, Leonov, maCvele, Marko Marković, milimoj, Milos ZA, miodrag, mkukoleca, NoOneEver Dreams, opt1, sevenino, skvara, Stoilkovic, suton, Toper, Trpe Grozni, vasa.93, Vlada78, vukdra