MUNICIJA kalibra do 14,5 mm (vrste i načini obeležavanja)

151

MUNICIJA kalibra do 14,5 mm (vrste i načini obeležavanja)

offline
  • voja64  Male
  • Stručni saradnik foruma
  • Pridružio: 10 Okt 2012
  • Poruke: 25477

Podzvučnu municiju mi nismo imali na dugovanju i ja nisam imao prilike da je koristim.
Po svoj prilici je moguće da je taj metak sa zeleno belim vrhom upravo podzvučni po ruskom obeležavanju.
Buni me izgled zrna jer je u pravilu koje imaš ovde kopirano:
http://www.mycity-military.com/imgs/2705_607764660_SWScan00012.jpg
Lepo napisano da prigušivački metak M78 ima iste delove kao bojni ali mu je barutno punjenje znatno manje i zrno na vrhu zaobljeno.
U mom prošlom postu sam pisao da smo mi sa prigušivačem isprobali na ovom pravilu opisani vežbovni metak M76 a ja sam i slike od istog okačio u kalibru 7.9 sa dve vrste punjenja jezgra koji po opisu treba da ima slično zrno kao i prigušivački metak...Da se ne ponavljam slike su već priložene...Zadnji moj odlazak u PPU je bio nakon 92-3 proleće i ni tada nisam imao prilike da vidim išta drugo osim municije koju sam već kačio na nekoliko tema.Manevarski M68,Vežbovni M76 ,Bojevi M67,Obeležavajući M70 i Probojno zapaljivi u kalibru 7,62x39 a kod 7,9 je uz pobrojane:bojevi M49 i snajperski M75 uz pancirno zapaljivi ,obeležavajući M70,manevarski M68 i vežbovni M76.Naravno da je ovopaleta za JNA u proizvodnji su još bili i Tormentacioni meci za oba kalibra kao i za posebne naručioce ona dva koja sam kačio sa Crnim vrhom pancirni sa čeličnim jezgrom presvućeno zrno u tombaku.I sa crvenim zapaljivi a neki tvrde da je trasirni.

Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 12 Jan 2011
  • Poruke: 3674

Nemci su nekada proizvodili manevarsku municiju u kalibru 7.62x51 sa plasticnim zrnom. Ima dosta varijacija tog metka sa razlicitom bojom i tipovima caure. Prilicno opasna stvar jer metak bez problema dostize 50m i probija kartonsku metu.
Inace metak ne omogucava funkcionisanje poluatomatskog rezima paljbe kod pusaka.

offline
  • Pridružio: 17 Feb 2012
  • Poruke: 465

Evo nasao sam izgled tog zrna.Drugo s ljeva.

http://www.mycity-military.com/slika.php?slika=84746_58957816_24032009467.jpg

http://www.mycity-military.com/Pesadijsko-naoruzan.....ja_12.html

Zbog cega je ovo 54R vjezbovno ima duzi siljak nego ostali.

http://www.mycity-military.com/slika.php?slika=84746_176839142_24032009484.jpg



Evo nasao sam o tom prigusenom metku.

Orginalni tekst: http://jna-sfrj.forum-aktiv.com/t1602p15-prigusiva.....rebi-u-jna




Bivša Jugoslovenska narodna armija(JNA) jedna od armija koja je prihvatila sovjetski srednji puščani metak 7,62(7,62x39)mm M43.U naoružanje je usvojila svoju varijantu ovog metka pod oznakom: metak 7,62mm M67.
Metak 7,62mm M67 po svojim tehničkim i balističkim karakteristikama nešto se razlikuje od originalnog sovjetskog metka 7,62mm M43. Ovo je posljedica samostalnog razvoja na bazi uzorka i upotrebe drugih materijala pri izradi.Zrno M67 je, za razliku od običnog sovjetskog koje je trodjelno sa čeličnim jezgrom, dvodjelno sa olovnim jezgrom.Zato što ima olovno jezgro (olovo je teže od čelika) zrno M67 je nešto teže (8 g., sovjetsko 7,9 g.) i kraće u odnosu na zrno M43. Početna brzina zrna M67 (V0=720 m/s) nešto je veća od početne brzine tadašnjeg sovjetskog metka M43(715 m/s).Na bazi, metka M43 i sovjetske poluautomatske puške Simonova ( SKS -45) razvijena je prvo poluautomatska puška 7,62mm M59. Kasnije, tokom šezdesetih godina prošlog vijeka, JNA je razvila svoju verziju automatske puške po ugledu na jurišnu pušku AK-47.
Bazni model je usvojen je u naoružanje pod nazivom: automatska puška (AP) 7,62mm M70.
Proizvođena je u dvije varijante sa drvenim kundakom (oznaka M70) i metalnim preklapajućim kundakom(oznaka M70A).
Ovaj model je kasnije više puta modernizovan po ugledu na AKM. Novi modeli označavani su tako što su uz osnovnu oznaku dodavani sukcesivno slovo B i brojevi 1 i 2 ( M70 B, M70 B1, M70 B2).Verzija oružja sa metalnim preklapajućim kundakom označavana je i dalje slovom A (M70AB). Puška M70 je prepoznatljiva i jedinstvena u svijetu po integralno izvedenom tromblonskom nišanu.
Ovako izveden tromblonski nišan predstavlja originalno i elegantno konstrukcijsko rješenje jer se podizanjem tromblonskog nišana ujedno zatvara otvor na pozajmici barutnih gasova.
Ovaj nišan je ugrađivan na svaku pušku jer je bio postavljen taktičko-tehnički zahtjev da se iz puške može gađati sa tromblonskim minama.
Jedan od taktičko-tehničkih zahtjeva za pušku M70 bio je i taj da puška može da se koristi za specijalna djejstva kao prigušeno oružje.
Iz tih razloga se pristupilo razvoju prigušivača pucnja za pušku M70. Vrlo brzo je ustanovljeno da pri gađanju sa standardnom municijom 7,62mm M67 nisu dobijani zadovoljavajući rezultati po pitanju prigušenja. Metak M67 imao je relativno veliko barutno punjenje i nadzvučnu brzinu zrna. Zato se nametnula potreba da se za automatsku pušku 7,62mm M70, pored prigušivača pucnja, razvije, osvoji i specijalni metak sa slabijim barutnim punjenjem i podzvučnom brzinom zrna. (Specijalni,podzvučni metak razvila je i Sovjetska armija). Podzvučni metak je razvijen krajem sedamdesetih godina i usvojen je u naoružanje pod nazivom: 7,62mm metak prigušivački M78.
Metak 7,62mm M78 u odnosu na standardni metak M67 ima slabije barutno punjenje( 0.6 g standardni metak 1,7 g) veću masu zrna (11,80 g prema 8 g) i manju početnu brzina zrna (300m/s prema 720m/s). Zbog slabijeg barutnog punjenja kad se gađa sa metkom M78 iz automatske puške M70 oružje nema automatsku funkciju potrebno je ručno puniti pušku.
Pošto se ni putanje zrna ne poklapaju kad se gađa sa metkom M78 treba gađati sa većom nišanskom podjelom na istom dometu u odnosu na standardnu municiju.
Zato što je brzina zrna M78 podzvučna na putanji zrna ne javlja se tzv. balistički pucanj.
Zbog relativno velike težine zrna i podzvučne brzine mali je relativni pad početne brzine zrna sa dometom, pa tako i mali pad kinetičke energije zrna na putanji. Zato je praktično ograničavajući faktor pri upotrebi ove municije zakrivljenost putanje. Efikasni domet puške pri gađanju sa metkom M78 je upola manji (200m)u odnosu na domet kad se gađa sa standardnim metkom M67(400m). Ako se ne odredi dovoljno tačno udaljenost do cilja već na dometima preko 200m, kad se gađa sa metkom M78, može doći do podbacivanja ili prebacivanja gađanog cilja visine grudne mete(0,5m).Po spoljnjem izgledu, prigušivački metak 7,62mm M78 razlikuje se od metka M67 po tome što ima zaobljen vrh zrna koji je zelene boje.To omogućava strelcu da prepozna prigušivački metak u dnevnim uslovima vizuelno a u uslovima ograničene vidljivosti(npr. noću) rukom, pipanjem.
Za ovaj sistem oružje-metak razvijano je u Jugoslaviji više raznih tipova prigušivača pucnja različitih proizvođača.
Sedamdesetih godina prošlog vijeka malo se znalo o prigušivačima pucnja koji su razvijani i proizveđeni u SSSR-u.
Uzorci prigušivača za AK pogotovo su bili teško dostupni.
Prva konstrukcijska rješenja zasnivana su prilagođavanja uzoraka prigušivača pucnja koji su nabavljani na zapadu za druge vrste oružja.
Jedan od kopiranih modela prigušivača bio je prigušivač pucnja »SIONIKS« (SAJONIKS) za pušku 7,62mm M14 (SAD).Ovo konstrukcijsko rješenje je dosta složeno, ima relativno veliki broj različitih dijelova(oko 15 dijelova).Na bazi ovog rješenja razvijeno je više modela prigušivača pucnja za automatsku pušku M70.Osnovni nedostatak ovih modela prigušivači pucnja bio je što su velike dužine i nisu imali osigurač od samo- odvijanja ili isti nije bio efikasan. Zbog toga je pri gađanju dolazilo do samoodvijanja prigušivača i zakačinjanja zrna o pregrade prigušivača. Ovo se naročito dešavalo kad se gađalo automatskom paljbom rafalom sa standarnom municijom M67. Prve varijante prigušivača pucnja koji je po svojim gabaritima podsjećao na sovjetske prigušivače i imao efikasan osigurač od samoodvijanja razvijene su krajem osamdesetih godina u slovenačkom preduzeću »GORENJE« iz tadašnjeg Titovog Velenja. Tih godina Republika Slovenija težila je da svoju privredu više uključi u vojno-privredni kompleks Jugoslavije.Između ostalog planirano je da se preduzeće Gorenje osposobi da bude proizvođač streljačkog naoružanja.U tu svrhu oformili su posebno odjeljenje u Gorenju u kojem su zaposlili i jednog inžinjera koji je radio na razvoju streljačkog oružja u Zastavi u Kragujevcu i koji je imao više prijavljenih pronalazaka iz oblasti streljačkog oružja.Prema idejama i dokumentaciji ovog inžinjera napravljeno je više prototipova prigušivača pucnja za različite vrste streljačkog oružja, između ostalog i za AP 7,62mm M70. Ispitivanja prototipa uspješno su privedena kraju.Dalji razvoj je prekinut krajem 80-tih godina zbog poznatih događaja koji su doveli do raspada SFRJ.
Pri ispitivanja prototipa prigušivača pucnja proizvođača »GORENJE« djelimično su vršena uporedna ispitivanja sa pribavljenim uzorkom prigušivača pucnja finskog proizvođača »VAIME«.Ovaj finski proizvođač razvio je gamu prigušivača pucnja za više različitih vrsta streljačkog oružja.Prigušivač pucnja »VAIME« za AK napravljen je kompletno od legure aluminijuma tako da je relativno lak(0,45kg). Jednostavne je konstrukcije i ima mali broj različitih dijelova. Osnovne mane su mu što je dugačak (353 mm), nema osiguranje od samoodvijanja. Pri gađanju sa ovim prigušivačem iz oružja već poslije desetak ispaljenih metaka dolazilo je do zakačinjanja zrna o otvore na unutrašnjim elementima prigušivača. Ovim je pokvarena preciznost u tolikoj mjeri da je pri gađanju promašena meta dimenzija 0,5×0,5m na rastojanju 100m.Svih pogodaka nije bilo ni na nosaču mete čije su dimenzije 1×1m.Praktično se upotreba prigušivača «VAIME« svodi na to da se iz puške gađa isključivo jedinačnom paljbom, bilo standardnom municijom 7,62mm M67 ili sa prigušivačkim metkom7,62mm M78. Neophodno je pri tome da strelac poslije nekoliko ispaljenih metaka (3-4 kom.) izvrši ručno dovijanje prigušivača na oružje. Prototip prigušivača pucnja proizvođača »GORENJE« je robusne konstrukcije.
Dijelovi prigušivača koji su izloženi najvećim opterećenjima i temperaturama izrađeni su od čelika a ostali dijelovi od aluminijumske legure.Relativno je kratak (220 mm), tako da je između ostalog strelcu olakšano manipulisanje sa oružjem na koje je postavljen prigušivač. Prečnik obloge je 45mm a masa 0,60 kg.Ima osigurač od samoodvijanja tako da se u toku gađanja ne odvija nekontrolisano od oružja.Nivo prigušenja za oba prigušivača bio je približno isti:-10dB kada se gađa sa standardnim metkom M67 a -19dB kad se gađa sa oslabljenim metkom M78.
Ima osigurač od samoodvijanja tako da se u toku gađanja ne odvija nekontrolisano od oružja.
Pri gađanju iz oružja sa postavljenim prigušivačem proizvođača »GORENJE« nije uočeno da prigušivač kvari preciznost bez obzira na broj ispaljenih metaka.U osnovnom održavanju (održavanje koje sprovodi korisnik, borac) potpuno se rasklapa.
tekst Slobodan Orasanin

offline
  • voja64  Male
  • Stručni saradnik foruma
  • Pridružio: 10 Okt 2012
  • Poruke: 25477

PRIGUŠIVAČI/RAZBIJAČI PUCNJA koje je u svom naoružanju imala i JNA a i VJ su bili iz palete Teleoptik Žiroskopi iz Zemuna.
Ja sam u četi vojne policije kao četni starešina 94-5 dugovao iste za PASP M76,PM M84 i za AP M70AB2..
Pri korištenju standardne municije su u funkciji razbijača pucnja i mnogo je teže odrediti pravac odakle je dejstvovano po zvuku a prigušenje je minimalno.Dok se upotrebom prigušivačke -subsonične municije ili one vežbovne prigušenje izvodilo u potpunosti a sam rad je prestajao da funkcioniše pa se ručno moralo repetirati za svaki metak pojedinačno..
Iste prigušivače smo imali i za dvadesetak H&K MP5 u standardnoj i u K verziji.

offline
  • Pridružio: 17 Feb 2012
  • Poruke: 465

Koja je svrha dodavanja antimona u olovo kod fmj zrna.

offline
  • Pridružio: 12 Feb 2007
  • Poruke: 8633

Olovo je premekano a antimon mu povećava tvrdoću.

offline
  • Pridružio: 03 Okt 2009
  • Poruke: 1019
  • Gde živiš: Novi Sad

EXOCET ::Koja je svrha dodavanja antimona u olovo kod fmj zrna.

Како су мени објаснили:
Меко зрно је оно са 2-3% антимона.
Тврдо је са 3% антимона, 6% калаја и осталих 91% олово.

offline
  • Pridružio: 17 Feb 2012
  • Poruke: 465

A zbog cega je vazno da olovo bude tvrdo.Kad zrno ima kosuljicu zasto je vazna tvrdoca olova koje ne dolazi u doticaj sa cijevi.

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 19156

Da se spreci nezeljena deformacija.

offline
  • Pridružio: 17 Feb 2012
  • Poruke: 465

Usljed cega deformacija.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1079 korisnika na forumu :: 42 registrovanih, 6 sakrivenih i 1031 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: 357magnum, Andrija357, atmel, babaroga, ccoogg123, cer, Denaya, DragoslavS, flash12, FOX, ikan, Karla, Krvava Devetka, Kubovac, laurusri, Lošmi, marsovac 2, mercedesamg, mikrimaus, mile09, milutin134, mnn2, mrav pesadinac, nemkea71, panonski mornar, Polemarchoi, ruger357, S2M, slonic_tonic, spqr5, Srki94, Srle993, stagezin, Tas011, Trpe Grozni, vathra, Vlada1389, wizzardone, wolverined4, Zoca, žeks62, 79693