Podmornice JNA

1

Podmornice JNA

offline
  • Pridružio: 29 Okt 2006
  • Poruke: 1991
  • Gde živiš: nedaleko odavde

Zna li neko o podmornicama koje je koristila JRM cija je to konstrukcija i dizajn(domace ili po uzoru na neke strane)?Znam da je JRM imala vise klasa podmornica( Sava,Drava,Heroj...),te da su napravljene u brodogradilistu Kraljevica(Hrvatska).Kakav je njihov kvalitet bio u poredjenju sa slicnim klasicnim podmornicama drugih drzava(danas se sigurno ne mogu porediti sa modernim plovilima tog tipa),da li su u to vrijeme bile cemu?

Dopuna: 29 Okt 2006 22:14

Interesuje me i njihovo koristenje.Znam da su cesto isplovljavale i van teritorijalnih voda ex Jugoslavije navodno i u Sredozemno more pa cak i da su bile pratnja Titu na njegovim putovanjima mada mi to zvuci malo nevjerovatno jer se ne radi o nuklearnim podmornicama ciji je radijus gotovo neogranicen.Cuo sam pricu nekih ljudi koji su 70-tih sluzili u JRM da je jednom jedna podmornica koja je bila u Sredozemnom moru zbog nekakvog problema(vjerovatno neki kvar)poslala signal za pomoc te je na taj nacin otkrila svoj polozaj( sto je bilo strogo zabranjeno).Poslano je drugo plovilo (neznam sad da li druga podmornica ili brod)u pomoc ,a kad je podmornica vracena u Jadran u luci je odred vojne policije citavu posadu sproveo u pritvor.Navodno podmornice su na svojim zadacima bile u kontaktu iskljucivo sa Beogradom(vjerovatno generalstab),a ne sa maticnim lukama iz kojih su isplovljavale na zadatke.Zna li neko vise o tome u kakvim su zadacima sudjelovale te ako su plovile po sredozemlju da li su se susretale sa Americkim ili drugim podmornicama NATO-a.Ima li neko neku zanimljivu pricu o mogucim susretima i inace o ovoj temi?



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 27 Avg 2005
  • Poruke: 159

sava:
ww2.isys.ca/drazen/sava.htm

heroj:
ww2.isys.ca/drazen/heroj.htm

sutjeska:

ww2.isys.ca/drazen/sutjeska.htm



online
  • RJ 
  • SuperModerator
  • Gavrilo Milentijević
  • Komandir stanice milicije Gornje Polje
  • Pridružio: 12 Feb 2005
  • Poruke: 35498
  • Gde živiš: ovalni kabinet

@Moriarty...

nadam se da će ti neki ljudi od struke pomoći oko tvojih pitanja, a ima ih na ovom forumu Wink

a za sada neka ti pomognu ovi linkovi...

http://www.leksikon-yu-mitologije.net/read.php?id=2174
http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=10&.....2005-12-13

offline
  • Pridružio: 29 Okt 2006
  • Poruke: 1991
  • Gde živiš: nedaleko odavde

Hvala dwollner,po ovim podacima vidim da prica o pratnji Tita i nije nevjerovatna jer su sve imale prilican radijus kretanja.

offline
  • Pridružio: 27 Avg 2005
  • Poruke: 159

NEIZVESNA SUDBINA ELITNIH MORNARIČKIH JEDINICA: SVE NAŠE
PODMORNICE

Nečujni za Šestu flotu
U godini u kojoj se obeležava sedam i po decenija podmorničarstva, šest podmornica Ratne mornarice pluta privezano u tivatskoj luci
U slavnim danima bili su nečujni i za Šestu flotu. Vladimir Milatović, penzionisani kapetan bojnog broda, seća se kako je kada je bio mladi potporučnik, u podmornici "Heroj " 1974. godine, čekao na
dnu Jadrana moćni američki konvoj. Iznad jugoslovenske podmornice plovio je nosač aviona mornarice SAD, okružen impozantnom pratnjom. U mnogo slučajeva jugoslovenske podmornice čekale su na dnu međunarodnih teritorijalnih voda, znajući da će proći sovjetske, nemačke,
britanske ili francuske flote. Specijalisti hidroakustičari snimali su "šumove" stranih brodova. Svaka zategnutost u Mediteranu, ili bilo gde u svetu, bila je signal za uzbunu u 88. flotili podmornica:
kada je ubijen Aldo Moro, kada je tršćanska kriza bila na vrhuncu, u vreme egipatsko-izraelskog rata. Staviš glavu u vodu i čuješ šta se dešava u Sueckom kanalu. Gledali su kroz periskop i teretne
brodove koji plove ka Pločama ili Puli, natovareni oružjem za Hrvate ili muslimane. Ali, upotreba podmornica u borbenim operacijama je, pre svega, politička odluka. Tokom rata protiv NATO-a, jugoslovenske podmornice takođe nisu isplovljavale. Procenjeno je da bi eventualni podmornički napadi na brodove NATO-a bili samoubilački.
Nema ronjenja
Dok se ove godine obeležava 75 godina podmorničarstva u Srbiji i Crnoj Gori, šest podmornica Ratne mornarice plutaju u pomorskoj bazi u Tivtu, dok su još dve konzervisane. Hrvati su se domogli samo podmornice "Zeta" koja se nalazila na generalnom remontu u hali brodogradilišta
specijalnih objekata u Splitu, gde su i građene sve naše podmornice od 1966. godine. "Nema ronjenja, nema kvalitetne obuke, nema napredovanja, nema usavršavanja. Jedinica se lagano gasi,
iako je najstarija u mornarici", kaže penzionisani pukovnik Milan Komar o trenutnom stanju u podmorničkoj flotili. Komar je proveo 6.800 časova pod vodom, preplovio 34.000 milja u podmornici za 10 godina, plus pet godina u komandi flotile. U "rubinovoj" flaši čuva morsku vodu
sa dubine od 303 metra. Popili su vinjak negde na dnu, a onda su ga natočili vodom, za uspomenu.
CCVO Beograd Press Clipping – 26.decembar 2003. – 2.januar 2004.
12
Milatović je bio dugogodišnji komandant odreda diverzantskih podmornica. On je čovek za koga može da se kaže da je bukvalno preko glave preturio nekoliko nosača aviona, razarača i krstarica.
Dvojica penzionisanih pukovnika su nosioci podmorničke "zlatne značke", prestižnog znaka pripadnika elitnih mornaričkih jedinica. Nedavno su na jednom beogradskom splavu proslavljali Dan podmorničarstva, sa još šezdesetak kolega. Oni su zabrinuti za budućnost slavne jedinice.
Pukovnici Milatović i Komar tvrde da od sredine devedesetih počinju problemi sa neredovnim održavanjem podmornica, da su tadašnji referati čelnih ljudi mornarice, puni priča o borbenoj moći podmornica, zapravo, "bili lažni izveštaji i lakirovka". Prema njihovim rečima, admirali su
svojevrstan performans 2000. godine priredili i tadašnjem načelniku Generalštaba, kada su organizovali ronjenje podmornicom, a ovaj obećao da će se lično angažovati da za godinu dana podmornice budu u top formi.
Sada se, međutim, ne zna čak ni da li su nam potrebne podmornice! General u penziji Blagoje Grahovac, savetnik predsednika državne zajednice SCG, zalaže se za ukidanje Ratne mornarice.
Može da prođe i obalska straža. Komar podseća da više admirala, komandanata i načelnika, takođe penzionera, mirno drema po elitnim beogradskim naseljima. Dok uživaju u svojoj harizmi morskih
vukova, podmornice prepuštaju njihovoj sudbini. "Postojeći kadar u 88. flotili podmornica je odan,požrtvovan i veoma profesionalan, željan zadataka na moru, ali te njihove želje nemaju odjeka dalje
od Lovćenskih strana. Obim zadataka koje trenutno izvršavaju i obučenost su na krajnjoj granici tolerancije zbog opšte neispravnosti pogona nastale potpunom istrošenošću akumulatora. Niko od članova posade nije obučen za spasavanje bilo kojim postupkom iz zaronjene podmornice, a
poligona za ovu vrstu obuke nema u Srbiji i Crnoj Gori", kažu pukovnici. Milatović upozorava:"Podmorničari su realno jedina pomorska i uopšte vojna jedinica koja može da se upotrebi na daljinama gde ni jedna druga jedinica koju poseduje ova država ne može".
Doček u Boki
Bivša Jugoslavija je bila jedna od 11 zemalja u svetu koja je proizvodila podmornice. Kada su,deset godina nakon stvaranja Kraljevine Jugoslavije, u Engleskoj sagrađene prve dve naše podmornice koje su dobile ponosna imena: "Hrabri" i "Nebojša", predstavljale su najmoderniju i
najelitniju snagu Kraljevske mornarice. Podmornice nisu bile "oklopna korita".Naše prve podmorničare je iz Tivta za Englesku odvezao jedan pomoćni brod Kraljevske ratne mornarice, a burno su ih sa obale u Tivtu pozdravile i druge jedinice. Posle uspešne obuke i prvih vožnji i ronjenja naše podmornice i matični brod su 11. marta 1928. godine napustile engleske vode.Doček u našim vodama, u Boki 8. aprila 1928. godine, bio je veličanstven. Prve pozdrave podmorničarima "doneo je" hidroavion, a zatim je došla u susret flota, pa Eskadra hidroaviona, uz veliko oduševljenje čitavog naroda Boke Kotorske.Obe podmornice su sa matičnim brodom činile prvu podmorničku grupu koja je poslužila za obuku više generacija podmorničara. Odmah posle nabavke ovih podmornica iz Engleske ugovorene su i izgrađene još dve modernije u Francuskoj. Bile su to podmornice "Smeli" i "Osvetnik" koje su sa
svojim matičnim brodom uplovile u Boku četvrtog decembra 1929. godine i činile drugu podmorničku grupu. Od četiri podmornice koje je imala Kraljevska mornarica, samo je podmornica "Nebojša" preživela rat. Tokom prvih dana rata ona je zatečena na krstarenju koje se po naređenju Vrhovne komande prekida 12. aprila 1941. godine, da bi već uveče 17. aprila isplovila iz Kotora za Grčku, a zatim i za Aleksandriju. U toku rata je plovila pod jugoslovenskom zastavom i pod komandom britanske mornarice. Služila je za obuku savezničkih protivpodmorničkih brodova i aviona. Ostale tri podmornice su tokom rata zaplenili neprijatelji, pa je jedna raspremljena, a dve potopljene.
Posleratno podmorničarstvo počinje povratkom podmornice "Nebojša" u zemlju 1946. godine, koja je iste godine delimično remontovana i uvršćena u flotnu listu. Zbog dotrajalosti vitalnih uređaja i mehanizama, podmornici je bilo zabranjeno zaronjavanje, pa je samo služila za specijalističku obuku podmorničkih kadrova i posada površinskih brodova. Pod imenom "Tara" izbrisana je iz flotne liste i rashodovana 1953. godine. "Svaki podmorničar je u karijeri imao bar jednu kritičnu situaciju u toku podvodnih zadataka", kaže Komar. Ova situacija, međutim, može biti najopasnija.
Da li će podmornice zauvek ostati na suvom?
Aleksandar Apostolovski

offline
  • Pridružio: 29 Okt 2006
  • Poruke: 1991
  • Gde živiš: nedaleko odavde

Jos jedna interesantna prica o elitnim pripadnicima JRM

DVIJE DECENIJE POSLIJE NAJTEŽEG INCIDENTA U ISTORIJI PODMORNIČARSTVA SFRJ

Nikšić grije peći za “Dravu”

Tivat - Dežurna druga "gvardija" u centrali najnovije i najmodernije podmornice jugoslovenske ratne mornarice "Drava P-832" te mirne oktobarske noći 1983. godine rutinski je plovila na dubini od 30 metara, nekoliko desetina milja južno od ostrva Mljet. Već pomalo umorni, podmorničari su privodili kraju deveti dan redovne patrole Jadranom i vodama Otrantskog kanala. Ploveći ka matičnoj luci Lora u Splitu, na oko 30 milja južno od Mljeta, kormilar i oficir primijetili su da nešto nije u redu...
- Osjetili smo da podmornica postaje pomalo "teška", ali smo izbacivali višak vode i održavali brod na zadatoj dubini. Niko nije znao što se događa, ali se kasnije pokazalo da se na "čvrstom trupu" podmornice otvorila rupa veličine glave čiode. Kroz tako maleni otvor voda je lagano prodirala, u jednom momentu u pramčanoj jami prelila je akumulatore i kleme, pa je došlo do kratkog spoja - priča za "Vijesti" kapetan fregate u penziji Mario Crvelin, koji je u jesen 1983. kao mladi poručnik korvete bio ukrcan na "Dravu".
Bio je to snažan kratki spoj koji je u trenutku iz pogona izbacio sve "Dravine" uređaje i sisteme i ostavio je bez pogona.
- Spoj je bio toliko jak da je more koje se ulilo jednostavno počelo da kuva, temperatura je rasla i bilo je toliko vruće da su gumeni poplati na našim cipelama postajali mekani. Napon u podmornici je pao, na ružama za ventilaciju pojavila se para. Oficir službe i nadzornik pogona odmah su "izbacili" oštećenu aku-bateriju i hermetizovali je, ali je u međuvremenu podmornica ostala bez pogona i bez struje. U totalnom mraku, "Drava" u koju je ušlo oko tri tone mora, lagano je počela da tone. Propadali smo ka dnu, koje je bilo daleko ispod tačke na kojoj bi ogroman pritisak vode razorio "Dravu" i momentalno pobio cijelu posadu - sjeća se Crvelin najtežih trenutaka u svojoj karijeri.
Svjesna toga, posada se grozničavo borila da spasi i brod i sebe, dok su navigatori obavještavali komandanta, poručnika bojnog broda Slobodana Jelića o rastu dubine u koju nezadrživo tonu.
- Data je borbena uzbuna. Struje nije bilo, kompas, dubinomjer i ostali uređaji na napajanje nijesu radili, ostali smo i bez hidraulike, sve smo morali ručno da radimo - ističe Crvelin dodajući da je posadu tada zahvatio strah, ali da nije bilo panike.
Svi su u sljedećih pola sata staloženo pokušavali da osposobe podmornicu, ali "Drava" se nije zaustavljala. Nošena inercijom tonula je u mračni bezdan pod sobom.
Tek na oko 180 metara sa mukom se zaustavila i lagano krenula ka površini, praćena uzdahom olakšanja svih članova posade. Potpuno praznih tankova, "Drava" je tada, međutim, ubrzala put poput ekspres-lifta, prosto leteći ka površini. Posada se borila da otvori odušnike i u tankove ponovno pusti more kako bi bezbjedno, a ne nekontrolisano izronili. Na oko 40 metara dubine to im je pošlo za rukom. "Drava" je u međunarodnim vodama Jadrana izronila oko 23.30 sati. Opasnost, međutim, još nije bila otklonjena. Na putu ka Mljetu ponovo je izbio kratki spoj, zatim i manji požar, a cijela podmornica bila je u mraku i obavijena gustim dimom, pa je posada radila pod maskama i sa aparatima za disanje. Crvelin priča da je odmah o svemu obaviještena komanda. Stanje je bilo toliko kritično da se sa Splitom, prvi put u istoriji JRM, komuniciralo potpuno otvoreno, bez uobičajenih šifri.
- Te telegrame su čuli i pročitali i Italijani, ali ne znam da li su ponudili pomoć. U Lori se sve diglo na noge, pripravni su bili Odred za spašavanje, ronioci, barkase, a nadlijetali su nas naši avioni. Ipak, uspjeli smo da lagano sami dođemo do Mljetskog kanala i narednog jutra oko 11 sati uplovili smo u Split - kaže Crvelin.
"Dravu" su u Lori dočekali najodgovorniji oficiri, preuzela je rezervna posada, a iscrpljeni podmorničari poslati su na odmor kućama uz napomenu da o svemu što se dogodilo moraju čvrsto držati jezik za zubima. Tako je bilo sve do danas...
"Drava P-832" je projektovana u Zagrebu, a izgrađena je 1980. u Splitu. Iako su u međuvremenu proglašene viškom u MVSCG i ponuđene na prodaju, te podmornice i danas predstavljaju veoma moderne i ubojite ratne brodove. "Drava" je već desetak godina formalno u velikom remontu, pa se rastavljena nalazi na navozu sinhro-lifta tivatskog Arsenala. Iako interesovanja za kupovinu "Drave" ima, budući da država prodaje Arsenal sa namjerom da ga pretvori u marinu, a strani kupci žele da nabave isključivo ispravne i remontovane podmornice, ova herojska podmornica vjerovatno će, umjesto pod nekom stranom zastavom, završiti u pećima nikšićke Željezare.

offline
  • Pridružio: 26 Dec 2005
  • Poruke: 4710

Velike podmornice se nikada nisu mogle porediti sa stranim,. sem u "Frontu" i "Narodnoj armiji", dok su male, 916, po svojim karakteristikama bile u vrhu sa ostalim podmornicama "protivnika".

offline
  • Pridružio: 27 Avg 2005
  • Poruke: 159

velike podmornice su bile odlicne, u godinama kada su bile projektirane i napravljene (1957-1970), no ,zbog nedostatka novca i interesa vojnih planera, nije bilo "upgrading-a".Inace , broj proizvedenih podmornica je bio minimalan,nije bilo stranog trzista za njih,pa nije bilo objektivnog razloga da se projekt nastavi

offline
  • Pridružio: 26 Dec 2005
  • Poruke: 4710

Vrhunac domaće brodogradnje...









online
  • Pridružio: 03 Apr 2008
  • Poruke: 5777

@Rade 012
Jel znas nesto o sudbini preojekta raketne podmornice " Lora " . Raspitivao sam se tu i tamo , ali sakupio sam tek nesto malo podataka.
Inace klasa " Una " je stvarno bila u sam vrh dzepnih podmornica.

Dopuna: 23 Sep 2008 16:14

Mislim da je oznaka Lore bila B-73

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 833 korisnika na forumu :: 33 registrovanih, 4 sakrivenih i 796 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: Alibaba1981, Atomski čoban, Bane san, bojcistv, bokisha253, cinoeye, dane007, Duh sa sekirom, FileFinder, FOX, goxin, hyla, Ivan001, JOntra, Kvazar, Leonov, madza, Mi lao shu, Miloskec, nemkea71, Panter, procesor, raketaš, raptorsi, RJ, suton, TheBeastOfMG, Trpe Grozni, vandrej, Varagic, vasa.93, x9, ZetaMan