|
Poslao: 13 Avg 2012 21:51
|
offline
- ltcolonel
- Stručni saradnik foruma
- Nebojša Đokić
- vojni istoričar
- Pridružio: 03 Jun 2010
- Poruke: 4066
- Gde živiš: Novi Beograd
|
EOD žao mi je ali nisi u pravu. Turska je vrlo rano, među prvim državam, usvojila izolučenu artiljeriju upravo na iskustvu Krimskog rata. Čak pre Austrije samo što je to kod njih išlo sporije sa opremanjem jedinica. Turska je pre Austrije usvojila i ostragane (topove punjene uz pomoć zatvarača). Ako ne računamo staru gradsku artiljerije Turci su do 1870. godine u operativnim jedinicama u Bosni potpuno zamenili glatkocevne spredpuneće topove izolučenim. Što se tiče ostragana njih je u Bosni do Hercegovačkog ustanka 1875. godine bilo malo (ako ih je uopšte i bilo). Ali po izbijanju ustanka stiže nekoliko baterija Krupovih ostragana. Tek sa izbijanjem Srpsko - turskog rata u leto 1876. godine Turci užurbano zamenjuju sredpuneće topove ostraganima koji su im do tada uglavnom bili u magacinima. Do kraja ovog rata (novembar 1876) praktično svi turski topovi na Moravskom, Timočkom i Novopzarskom vojištu su bili ostragani. Jedno je u Bosni i protiv Crnogoraca bilo još dosta spredpunećih topova ali naravno izolučenih.
|
|
|
|
Poslao: 14 Avg 2012 09:35
|
offline
- Pridružio: 03 Okt 2011
- Poruke: 3580
- Gde živiš: Tanhauser Gate
|
hvala na ispravci. nešto sitno turske artiljerijske municije koju smo našli je bila za glatkocijevne topove pa sam zbog toga pogrešno zaključio. doduše to je bila municjia za tvrđavsku artiljeriju pronađena prilikom radova na Bijeloj tabiji iznad Sarajeva.
imaš li možda neki materijal i možeš li preporučiti neki naslov o izolučenim topovima u turskoj vojsci?
|
|
|
|
Poslao: 14 Avg 2012 18:32
|
offline
- ltcolonel
- Stručni saradnik foruma
- Nebojša Đokić
- vojni istoričar
- Pridružio: 03 Jun 2010
- Poruke: 4066
- Gde živiš: Novi Beograd
|
O turskoj vojsci 1876. godine objavio sam nekoliko radova pa ću ti poslati za sada u vordu a kad se vidimo daću ti nešto od toga. Što se tiče turskih ostragana imaš vrlo dobro na axis forumu pod Ottoman artillery. Bolje je nego bilo šta do sada odštampano. Na osnovu toga i još nekih turskih izvora ja sad spremam poseban tekst o artiljeriji balkanskih država u periodu 1853 - 1914 pa ću ti to poslati kad završim. Ali ovo na axis forumu je stvarno odlično za ostragane i brzometne turske topove. Tebi su naravno najinteresantniji ostragani. Inače, interesantno je da Turci do pre možda maksimalno dvadeset godina nisu imali skoro ništa ozbiljno o svojoj vojsci za period 1804 do 1914. godine. Izgleda da nisu voleli to da rade.
|
|
|
|
Poslao: 15 Avg 2012 10:29
|
offline
- Pridružio: 03 Okt 2011
- Poruke: 3580
- Gde živiš: Tanhauser Gate
|
hvala...nakupio sam par odličnih knjiga o austro-ugarskoj artiljeriji, zapravo o artiljerijskoj municiji i upaljačima, a o turskoj municiji sam do sada našao samo jedan mali članak o konverziji sprijedapunećih britanskih pušaka M1864 u puške punjene odozada za tursku vojsku koje su rađene u posebnom kalibru .577 Turkish Snider. a i to sam se natražio nakon što sam nabasao na nekoliko komada te municije i blagog pojma nisam imao o čemu se radi.
E sad za to sam prilično siguran da mogu reći da se radi o prvoj 'savremenoj' puščanoj municiji korištenoj u BiH.
|
|
|
|
Poslao: 28 Avg 2012 11:34
|
offline
- Pridružio: 10 Jun 2011
- Poruke: 114
|
EOD, odličan članak i reportaža sa pravim eksponatima sa terena. :-)
|
|
|
|
Poslao: 11 Jan 2014 17:02
|
offline
- Pridružio: 03 Okt 2011
- Poruke: 3580
- Gde živiš: Tanhauser Gate
|
ltcolonel ::EOD žao mi je ali nisi u pravu. Turska je vrlo rano, među prvim državam, usvojila izolučenu artiljeriju upravo na iskustvu Krimskog rata. Čak pre Austrije samo što je to kod njih išlo sporije sa opremanjem jedinica. Turska je pre Austrije usvojila i ostragane (topove punjene uz pomoć zatvarača). Ako ne računamo staru gradsku artiljerije Turci su do 1870. godine u operativnim jedinicama u Bosni potpuno zamenili glatkocevne spredpuneće topove izolučenim. Što se tiče ostragana njih je u Bosni do Hercegovačkog ustanka 1875. godine bilo malo (ako ih je uopšte i bilo). Ali po izbijanju ustanka stiže nekoliko baterija Krupovih ostragana. Tek sa izbijanjem Srpsko - turskog rata u leto 1876. godine Turci užurbano zamenjuju sredpuneće topove ostraganima koji su im do tada uglavnom bili u magacinima. Do kraja ovog rata (novembar 1876) praktično svi turski topovi na Moravskom, Timočkom i Novopzarskom vojištu su bili ostragani. Jedno je u Bosni i protiv Crnogoraca bilo još dosta spredpunećih topova ali naravno izolučenih.
našao sam podatak da je 1875. godine Otomansko carstvo nabavilo Krupove poljske topove M.1873 kalibra 8,7 cm, da li je moguće da su oni stigli u Bosnu i Hercegovinu ili su to bili stariji topovi od 8 i 9cm koje je otomanska vojska imala u naoružanju a koje su nabavljani od 1861. godine?
|
|
|
|
Poslao: 12 Jan 2014 01:37
|
offline
- ltcolonel
- Stručni saradnik foruma
- Nebojša Đokić
- vojni istoričar
- Pridružio: 03 Jun 2010
- Poruke: 4066
- Gde živiš: Novi Beograd
|
Vrlo je malo verovatno da su u BiH stigli topovi C73. Za razliku od rata iz 1876. godine u ratu 1877 - 78. godine Srpska vojska je zarobila vrlo veliki broj turskih topova - negde oko 120 i to računajući samo ostragane. Svi su pripadali prvoj generaciji Krupovih topova a ne modelu C73. Možda je samo Egipatska divizija koja je stigla u pozno leto 1876. godine imala nove Krupove topove. Ona se u jesen 1876. godine tukla oko Novog Pazara ali je po primirju prebačena na ruski front. Pošto Turci nisu platili ni starije Krupove topove Krup je odugovlačio sa isporukom topova C73. Tek kad je ruski napad postao neminovan na insistiranje nemačke vlade Krup je započeo isporuku novih topova i oni su odmah odlazili na ruski front. Naravno ne može se isključiti mogućnost da je neka baterija ipak stigla i u BiH ali sasvim sigurno nije izvršena zamena starijih topova novijim. Veliko je pitanje, a po meni i vrlo interesantno, koliko su i stare Šnajderove ostraguše zamenjene novijim Martinkama. Nešto Martinki jeste stiglo ali teško da ih je bilo ko dobio osim nizama (a po meni pitanje da li je i celi nizam bio prenaoružan). Ja nikako nisam mogao da nađem odgovor u turskoj literaturi zašto se turska pešadija borila protiv Srba i Crnogoraca 1876. godine skoro isključivo sa starim Šnajderovim puškama a Martinke stoje u magacinima.
|
|
|
|
Poslao: 12 Jan 2014 09:26
|
offline
- Pridružio: 03 Okt 2011
- Poruke: 3580
- Gde živiš: Tanhauser Gate
|
Sad ja tebe moram ispraviti, turske puške nisu Šnajder (Schneider) već Snajder (Snider) a ove koje je Otomansko carstvo koristilo su prerađene sprijeda puneće puške nabavljene od Engleza za koje u Turskoj razvijen metak koji se dan danas može naći u BiH na terenu. Zapravo Turci su za ovaj metak konvertovali nekoliko oružja Snider P1853 i P1860 i Springfield M1861 i M1863. Imali su i neku količinu karabina Snider P1866 sa orginalnom engleskom municijom.
|
|
|
|
Poslao: 12 Jan 2014 16:39
|
offline
- ltcolonel
- Stručni saradnik foruma
- Nebojša Đokić
- vojni istoričar
- Pridružio: 03 Jun 2010
- Poruke: 4066
- Gde živiš: Novi Beograd
|
EOD znam ja te puške nisu Schneider nego Snider ali je to u svim srpskim i kasnije jugoslovenskim uputima takođe čitano kao Šnajder. Takođe i u pregledu naoružanja i vojske Kraljevine Srbije a i kada su deljene seljacima u pograničnim krajevima obično se navode kao Šnajder. Doduše u nekim dokumentima se vode i kao Snider ali nikad kao Snajder. Isto važi i u literaturi u Kraljevini Jugoslaviji a i inače u literaturi skoro svih slovenskih naroda se vodi kao Šnajder.
Ja sam se dugo dvoumio kako da pišem u svojim tekstovima a interesantno je da kad sam pitao neke Engleze i oni nisu bili sigurni kako se originalno čitalo. Usvojio sam Šnajder jer se to najčešće koristilo u našim izvorima i literaturi.
|
|
|
|