Fagot i Konkurs nasljednici Maljutke

13

Fagot i Konkurs nasljednici Maljutke

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 2412

I meni taj link kojeg sam dao ne liči na TOV , ali treba to provjeriti.

E sad jedno je što ameri pišu po reklamnim materijalima , a drugo je kad se čovjek primi Stefan Boltzmann zakona i kad vidi da se energija prenosi sa 4 potencijom razlika temperatura , u ovom slučaju je Štora na nekih 1000 K , a senzor u lokatoru ako nije hlađen dušikom ima bar 293 K , a četvrta potencija od 1000 K ima jedinicu ispred i onda 12 nula .

I tu nema milosti te lampe griju senzor , zasljepe ga, treba početi od ovog temeljnog zakona pa onda doći do tih kerefeka i reklamnih pričica. https://hr.wikipedia.org/wiki/Stefan-Boltzmannov_zakon.

Oni mogu raketu držati visoko na nebu kako ne bi IC lokator gledao u Štoru , i brojati kao kod maljutke, kad je spustiti na nivo cilja , ali tada tek dobijaju šok na senzoru , naglu promjenu svjetla , i opet je zabljesnut , nema vez što je njegova najveća osjetljivost u jednom uskom spektru svjetla, i prilagođena slabašnoj bljeskalici , on upija toplinu u cijelom području .



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • ikan 
  • Super građanin
  • Pridružio: 03 Feb 2013
  • Poruke: 1082

@Dok2015
Rasprava štit ili mač, se ne može gledati kao sukob tenka i rakete, jer to nema veze sa realnošću.
Kažeš da pešadija trči sa tenkovima 3-4 km. A gde to? Znaš li ti šta je pešadijsko naoružanje? Tu spadaju BVP sa malokalibarskim topovima. Kakve veze ima taktika iz 2. S.R. sa ovim što ti pišem?

Pre napada se vrši izviđanje, utvrđuje snaga neprijatelja, položaji itd. i onda to sve lepo artiljerija prekopa pred napad, da bi prenela lagano vatru u pozadinu, a sve to art. za podršku, a u samom napadu ide prateća art. pa ako nešto pretekne tenkovi i pešadija isto pucaju, ne štedeći municiju... i ne ide 2 tenka nego 20 i još više BVP-ova koji znaju da su na čistini i sve vreme tuku iz svega što imaju na sva sumljiva mesta i svi blenu kroz periskope, jer znaju da ih neko sa maljutkom, fagotom, TOV-om vreba.

A ti isti sa nekim PORS-om nisu oklopljeni i moraju zauzeti neki zgodan položaj da bi gađali. A takve položaje obično artiljerija preore. I sem u pustinji ne postoji čistina 3-4km do nekog mesta, već mora da ima i neki drvored ili šumica, brdašce...jer posade tenkova nisu blesave da idu na izvolte...

I kad već pominjemo savremene tenkove i taktiku, naravno da termovizija i ostale televizije imaju prednost jer raketa putuje 15 sekundi a granata 2, a tenk može ispaliti i dimne kutije i sakriti se, itd.

A između ostalog PORS može poslužiti dobro jedino u odbrani, dok je tenk univerzalan.

E, sad, rakete su moćna stvar za neoprezne, takođe pružaju pešadiji veću žilavost...

Kroz bilo koji normalan primer mogu obrazložiti zašto štit, jer iz štita uvek viri i mač, a mač je samo mač.

I sad ako preživim @Aramisov mač, biće dobro. Very Happy



offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 2412

Treba biti oprezan sa tim duljinama valova na kojima se vodi neka raketa i sa duljinom valova na kojoj se vrši ometanje sa štorom .



009-67.jpg
Рис. 4. Кривая пропускания атмосферы в области l=0,6-14 мкм. "Окна" прозрачности в области l@2,0-2,5 мкм; 3,2-4,2 мкм; 4,5-5,2 мкм; 8,0-13,5 мкм. Полосы поглощения с максимумами при l@0,93; 1,13; 1,40; 1,87; 2,74; 6,3 мкм принадлежат парам воды; при l=2,7, 4,26 и 15,0 мкм - углекислому газу и при l@9,5 мкм - озону.
Vidimo veliku propusnost atmosfere u nekim područjima i veliko gušenje u nekim drugim područjima, po ovome kako je prethodno napisano rusi svijetle sa štorom u jednom jako "brdovitom" i širokom području od 1,7 do 5,5 um, gdje ima svega. Možda se u litetaturi govori o reflektorima za noćnu viziju ( aktivno IC gledanje ), pa se to pobrkalo sa reflektorima za ometanje.

offline
  • Jester  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 28 Feb 2008
  • Poruke: 5286
  • Gde živiš: Srbija

TOW-2 sa lanserom M220A2 koristi dve bljeskalice. Prva je Xenon tipa i radi u donjem IC spektru. Druga je takozvana "Termalna bljeskalica" i ona radi u gornjem IC spektru. Oba signala se kombinuju i paralelno se koriste prilikom vođenja rakete.


Kako ne bi bilo zabune oko prevoda, ovo je originalan tekst iz uputstva za upotrebu:

(e) Xenon beacon. The xenon beacon emits an infrared beacon, which is picked up by the infrared receiver on the daysight tracker. The infrared receiver measures the angle at which the infrared beam strikes, thus providing the major source of data on the position of the missile to the MGS. The xenon beacon consists of a bulb filled with xenon gas and two electrodes. When an electric current passes between the two electrodes, it creates a spark, which excites the gas. This excited gas emits infrared light that exits from a window on the rear of the beacon as a narrow beam. All basic TOW infrared beacons operate on the same frequency (the infrared light turns on and off at the same rate of speed). This causes two problems: First, two systems cannot be placed closer than 300 meters because the beacons overlap and the MGS has no means of distinguishing between the missiles, causing it to lose control. Second, jamming the daysight tracker is fairly simple if the enemy knows the correct frequency. The TOW 2 overcomes these problems by having the MGS send a signal to the missile that controls the frequency at which the xenon beacon is operating. The MGS varies this pattern randomly, speeding it up and slowing it down in no apparent pattern. The MGS is always able to distinguish its missile from other missiles because no two missiles will be operating on the same frequency at the same time. For the same reason, the enemy cannot jam the system.

(f) Thermal beacon. Under some battlefield conditions such as heavy smoke, dust, or fog, the xenon beacon, which operates on the lower end of the infrared spectrum, cannot penetrate the obscuration. With the TOW missile and weapon system it is sometimes possible for the gunner to be able to acquire the target, yet the infrared receiver on the daysight tracker cannot acquire the infrared beacon and the system loses the missile. TOW 2-series missiles have a thermal beacon to correct this deficiency. The thermal beacon operates on the upper end of the infrared spectrum and will penetrate any obscurant the nightsight can see through. A postamplifier was added to the AN/TAS-4A nightsight on the TOW 2 weapon system to acquire the thermal beacon and track it in much the same manner as the infrared beacon. The basic AN/TAS-4 is a passive sight, but the AN/TAS-4A is an active sight with the ability to steer the missile to any target that the gunner can see through the sight itself.


http://www.globalsecurity.org/military/library/policy/army/fm/23-34/index.html

offline
  • Pridružio: 06 Jul 2015
  • Poruke: 615

ikan ::@Dok2015
Rasprava štit ili mač, se ne može gledati kao sukob tenka i rakete, jer to nema veze sa realnošću.
Kažeš da pešadija trči sa tenkovima 3-4 km. A gde to? Znaš li ti šta je pešadijsko naoružanje? Tu spadaju BVP sa malokalibarskim topovima. Kakve veze ima taktika iz 2. S.R. sa ovim što ti pišem?


Ako malo pazljivije procitas moj odgovor na tvoju tezu o pesadiji koja ucestvuje u napadu sa tenkovima - konotacija je da ce pesadija da "cuva" tenk od POVRS napada - samo sam objasnio da te pesadije nema nigde blizu lokacije gde bi bio POVRS lanser ..... tako da nema zastite od strane pesadije. A POVR lanseri nece da sede na jednom mestu - da ih BPL vidi i navodno unisti artiljerijom ...ili cime vec - bice dobro kamuflirani!

Pesadija koja se vozi u BVP/MIFV nema svrhe sto se tice odbrane tenka - ili svog transportera - oni su sardine dok se ne iskrcaju ...i onda nema sanse da pomognu u zastiti tenka jer nece biti blizu POVRS lokacije. POVRS operator ce prvo da gadja tenkove ...a za slast BVP/MIFV otvaraju k'o konzerve ....bez problema.

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 2412

@Jester nigdje se tu ne navode frekvencije . Jedno je jasno , frekvencije od 8-15 um se koriste za termalno gledanje i to je ta termalna lampa , a ona druga ksenonska je negdje u području frekvencije od 1,75 do 5,5 za komunikaciju , s tim da su tu dva tri iskoristiva i uska prozora sve ostalo je neprozirno.
Najvjerojatnije se svi furaju kroz telekomunikacijski prozor 1,53-1,56 um jer za to postoji dosta senzorike i opreme , koja je vjerojatno nastala prvo u vojnim laboratorijama , a onda spuštena na nivo telekoma, i sad se masovno koristi.

offline
  • Pridružio: 10 Sep 2015
  • Poruke: 190

Brkate frekfencije u pogledu kodiranog rada tj. brzine paljenja i gasenja lampica sa talasnim opsezima na kojima lampica radi.......

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 2412

Pa mislim da je kroz duljinu vala u um ( mikro metrima ) sve rečeno , nismo ni govorili o frekvenciji bljeskalice ili o načinima kodiranja , to je posebna priča , prvo moramo apsolvirati ove prozirne prozore , jer je to čista fizika i nema veze sa tehnološlim razvojem i nekim zaostajanjem od 8 godina.

offline
  • Pridružio: 10 Sep 2015
  • Poruke: 190

Kolega Raketas, na post kolege jestera u kojima je on dao opis rada lampica kod TOW-a vi kazete:
"@Jester nigdje se tu ne navode frekvencije..."


Kako bi zabune bila nadam se resena ja cu prevesti sledeci tekst koji je kolega Jester postavio a tice se pre svega mogućeg ometanja preko Štore a koju sam malo detaljnije objasnio na adekvatnoj temi tj. mane i rpobleme takvog ometanja

Citat:Original tekst
"(e) Xenon beacon. The xenon beacon emits an infrared beacon, which is picked up by the infrared receiver on the daysight tracker. The infrared receiver measures the angle at which the infrared beam strikes, thus providing the major source of data on the position of the missile to the MGS. The xenon beacon consists of a bulb filled with xenon gas and two electrodes. When an electric current passes between the two electrodes, it creates a spark, which excites the gas. This excited gas emits infrared light that exits from a window on the rear of the beacon as a narrow beam. All basic TOW infrared beacons operate on the same frequency (the infrared light turns on and off at the same rate of speed). This causes two problems: First, two systems cannot be placed closer than 300 meters because the beacons overlap and the MGS has no means of distinguishing between the missiles, causing it to lose control. Second, jamming the daysight tracker is fairly simple if the enemy knows the correct frequency. The TOW 2 overcomes these problems by having the MGS send a signal to the missile that controls the frequency at which the xenon beacon is operating. The MGS varies this pattern randomly, speeding it up and slowing it down in no apparent pattern. The MGS is always able to distinguish its missile from other missiles because no two missiles will be operating on the same frequency at the same time. For the same reason, the enemy cannot jam the system."

Prevod
"Ksenonski traser. Ksenonski traser emituje infracrvenu svetlost koju dalje prima infracrveni prijemnik dnevnog nisana. Infracrveni prijemnik meri ugao pod kojim infracrveni zrak je primljen, čime se dobija glavni izvor podataka o poziciji rakete u odnosu na sistem za navođenje. Ksenonski traser se sastoji od lampe napunjene ksenonskim gasom i dvema elektrodama. Kada električna struja protekne između elektroda kreira se varnica koja pobuđuje gas. Tako pobuđen gas emituje infracrvenu svetlost koja izlazi kroz prozor na zadnjoj strani trasera kao uzak zrak ili snop. Svi osnovni TOW traseri rade na istoj frekfenciji (infracrveno svetlo se pali i gasi istom brzinom). To prouzrokojue dva problema: Prvi, dva sistema TOW ne mogu biti postavljena bliže jedan od drugog od 300 metara jer će se traseri lansiranih raketa preklopiti i sistem za navođenje nema načiina da razlikuje rakete što dovodi do gubitka kontrole nad raketama u procesu navođenja. Drugo, ometanje dnevnog trasera je je krajnje jednostavno ako neprijatelj zna tačnu frekfenciju (talasnu dužinu na kojoj lampa radi tj. talasnu dužinu emitovane svetlosti - pa) na kojoj traser radi. Sistem za navođenje zbog toga pravi varijacije u bryini emitovanja svetlosti, menjajući od brže ka sporijoj bez nekog šablona. Time je sistem za navođenje u mogućnosti da razlikuje svoju raketu od rakete ispaljene sa drugog lansera jer dve rakete neće istovremeno raditi na istoj frekfenciji u isto vreme. Iz tih razloga neprijatelj ne može ometati sistem.


Citat:Original
"(f) Thermal beacon. Under some battlefield conditions such as heavy smoke, dust, or fog, the xenon beacon, which operates on the lower end of the infrared spectrum, cannot penetrate the obscuration. With the TOW missile and weapon system it is sometimes possible for the gunner to be able to acquire the target, yet the infrared receiver on the daysight tracker cannot acquire the infrared beacon and the system loses the missile. TOW 2-series missiles have a thermal beacon to correct this deficiency. The thermal beacon operates on the upper end of the infrared spectrum and will penetrate any obscurant the nightsight can see through. A postamplifier was added to the AN/TAS-4A nightsight on the TOW 2 weapon system to acquire the thermal beacon and track it in much the same manner as the infrared beacon. The basic AN/TAS-4 is a passive sight, but the AN/TAS-4A is an active sight with the ability to steer the missile to any target that the gunner can see through the sight itself. "


Prevod
"Termalni traser. Pod određenim uslovima na bojištu kao što je pojava dima, prašine ili magle, ksenonski traser koji radi na donjoj talasnoj dužini u okviru infracrvenog spetra ne može biti vidljiv kroy takve prepreke. Iako je za nišandžiju sistema TOW ponekad moguće da kroz takve prepreke na bojištu zahvati ciljeve, infracrveni prijemnik na dnevnom nišanu neće moći da dobija informacije od infracrvenog trasera na raketi i sistem će izgubiti raketu. TOW 2 serija raketa zato ima termalni traser da ispravi ovaj mogući nedostatak. Termalni traser radi na gornjem krajnjem delu infracrvenog spektra i njegova svetlost će proći kroy sve navedene prepreke i biće vidljiva na noćnom nišanu. Pojačivač je dodat AN/TAS-4A noćnom nišanu na TOW 2 sistemu da bi video termalni traser na raketi i pratio ga an isti način kao što se to radi za ksenonski traser. Osnovni AN/TAS-4A je pasivni nišan, ali AN/TAS-4A je aktivni nišan sa mogućnošću da navodi raketu ka bilo kojoj meti koju nišandžija vidi kroz nišan."

Ovo mi je bilo simpatično "to je kao da upalite žaruljicu od 10 vata i kroz nju gledate u sunce . " međutim nije isto da li je (karikiram) klasična sijalica, uv lampa, fluroscentna, led itd, tj. bez obzira na sunce u pozadini tih 10W može biti sasvim dovoljno da se razazna sijalica od sunca, dakle pitanje je kakva sijalica tj. svetlost a ne snaga...

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 2412

Volio bih ovo oko xenona raspetljati , lijepo je opisano :

Ksenonski traser se sastoji od lampe napunjene ksenonskim gasom i dvema elektrodama. Kada električna struja protekne između elektroda kreira se varnica koja pobuđuje gas. Tako pobuđen gas emituje infracrvenu svetlost koja izlazi kroz prozor na zadnjoj strani trasera kao uzak zrak ili snop.

i sve bih se složio sa napisanim. evo u prilogu i kako ta lampa izgleda i koju boju svjetlosti daje odnosno koju valnu duljinu ima taj bljesak


Te frekvencije , valne duljine od cca 500-600 nanometara pripadaju onoj mrtvačko plavoj boji kojom svijetle xenonke na autima , a to je na sasvim drugom kraju od toplih crvenih ili Infracrvenih boja .

Znači nešto u toj prići sa xenon bljeskalicom ne štima , i zato sam pitao zna li netko na kojoj valnoj duljini radi ta bljeskalica , a očito da u njoj nije xenon nego neki drugi plin , a da se pojam xenon lampa udomaćio u jeziku kao kod nas Digitron za đepno računalo.

Drugo je pitanje daleko jednostavnije i jasnije , ta lampa blica u ritmu neke žestoke glazbe na tulumu ,ritam te glazbe zna samo lanser i po tome samo on zna koja je njegova raketa .

A što se tiče žaruljice od deset vata .. pa bio sam potpuno jasan , njena boja svjetlosti je prilagođena koliko toliko boji svjetlosti sunca , znači tu su negdje u spektru i istih valnih duljina , i usporedba je na mjestu. Ako se zna koja je duljina vala na kojoj je pobuđena bljeskalica na raketi , znači ako je poznat plin u " xenon lampi " onda isto takav plin u tenkovskom reflektoru blješti ko sunce .

Ali za početak ajdemo saznati koja je duljina vala bljeskalice ???

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 749 korisnika na forumu :: 57 registrovanih, 5 sakrivenih i 687 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 1540 - dana 15 Jul 2016 20:19

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: amaterSRB, Apotekar, awathorn, blue, Bojan5150, Booster, Boris90, bounty hunters, cetvrti.musketir, dane007, Davor Kondic, djurdjija, Dovla, dragonserbia, Drug pukovnik, flight_leader, FOX, Gama, havoc995, ibssa, indja, Jerry Drake, komkom, lord sir giga, Luki-SB, marsovac 2, miki69, Miskohd, moldway, mushroom, nebkv, nemanja.tatic, ozzy, panticstefan53, pedja63, pein, petar_asroma, Regrut Boskica, Rote Baron, rovac, Saleee2008, Sass Drake, scimitar19, serbianpaladin, SlobaBgd, sokar, StefanNBG90, T-72, tamburski, trutcina, uros, Vlad000, vuk_82, W123, wolf431, zixo, |_MeD_|