Poslao: 23 Maj 2017 22:39
|
offline
- CheefCoach
- Legendarni građanin
- Pridružio: 14 Avg 2011
- Poruke: 6592
|
pein ::Na guseničaru bi bilo nakačiti ŠUMADIJU dal T72 ili T55 svejedno mniogo stabilnije nego na točkašu.
Sorry za OFF.
Ajd, neka je prvo naprave.
|
|
|
Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
|
|
|
Poslao: 25 Maj 2017 20:40
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5241
|
ajd to prevedi , ono upaljač znam i ja , ali što je ono između V i M , ono zadnje OP prevodim kao opitna partija , ili ti ga PP probna opartija
|
|
|
|
Poslao: 26 Maj 2017 14:32
|
offline
- Gargantua
- Legendarni građanin
- Pridružio: 24 Sep 2013
- Poruke: 4550
|
Po svemu sudeći reklo bi se da se radi o ćiriličnom slovu i.
Natpis bi onda bio ViMU (ВиМУ), što je meni nepoznat akronim, a to "i" bi pripadalo prvoj reči akronima. OP (ОП) je meni takođe nepoznanica, odnosno šta taj akronim tačno znači na mestu gde bi trebalo da stoji recimo oznaka proizvođača dotičnog upaljača. Potpuni rebus i ja priznajem da ovo ne znam da protumačim, sve što bih dalje napisao bi bilo čisto nagađanje.
|
|
|
|
Poslao: 27 Maj 2017 17:55
|
offline
- Gargantua
- Legendarni građanin
- Pridružio: 24 Sep 2013
- Poruke: 4550
|
Slike pozajmljene sa teme o FAP kamionima, postavio Shtex. Kako je tamo navedeno Morava za izvoz. Vidljive GPS letve na lanserima, nema sklopive maskirno-zaštitne cirade. Kontejneri najverovatnije 122mm i 107mm, ponovo izmenjen dizajn kontejnera za veći kalibar, vrlo slično Ognjevom kontejneru viđeno kao neka prva verzija ako se ne varam.
|
|
|
|
Poslao: 27 Maj 2017 20:07
|
offline
- darkangel
- Elitni građanin
- Pridružio: 21 Maj 2012
- Poruke: 2288
|
Tri bitne izmene:
1. promenjene stope za oslanjanje sistema
2. promenjen sistem podizanja rampe, obratite paznju na veliki centralni cilindar umesto dva manja koja su bocno postavljena kod svih nasih varijanti
3. odustajanje od maskiranja ceradom te stoga i nema platforme na kamionu
Ja bih rekao da su to grad i plamen jer kod 107-ice je raspored 6x4 u kontejneru a sa slike mi deluje da je 4x4 (mada je mutno kada se uveca). Dakle za sada znamo gde i sta ide ali jos da vidimo kome (ja sam davno oznacio Alzir, pa da vidimo)
|
|
|
|
Poslao: 27 Maj 2017 21:09
|
offline
- Gargantua
- Legendarni građanin
- Pridružio: 24 Sep 2013
- Poruke: 4550
|
@darkangel
Bravo, oštro oko. Bilo bi lepo da ide Plamen, ali slika je neupotrebljiva da se tačno prebroje cevi. Ono što se solidno vidi i što me je opredelilo da se pre radi o 107mm je bok kontejnera gde se ne vide "škrge" koje postoje na do sada viđenim kontejnerima Plamena.
No do neke bolje slike ili zvančnog saopštenja možemo da pretpostavljamo, mada iskreno čisto sumnjam da bi se Alžirci odlučili za Plamen prevashodno zbog unikatnog kalibra.
|
|
|
|
Poslao: 27 Maj 2017 22:53
|
offline
- darkangel
- Elitni građanin
- Pridružio: 21 Maj 2012
- Poruke: 2288
|
Ma jasta, nagadjamo samo na osnovu lose slike.
Nego kada sam vec pomenuo logicnije je da idu na kinesku ali setih se da za razliku od Ognja Plamen nije bas toliko redak a i setih se Raketasa koji rece da njega nije problem napraviti skoro pa u radionici.
Alzirci pocinju iznova za raketu kraceg dometa pa nisu "optereceni" vec uvedenim kalibrom a opet sa druge strane uzimaju citave tehnologije od nas pa onda i nije toliko neocekivano i kombinacija sa Plamenom.
|
|
|
|
Poslao: 28 Maj 2017 06:03
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5241
|
Tehnološki su i plamen 128 i kinez 107 isti , mala kratka komora koja se radi tokarenjem iz komada cijevi za bušenje nafte , to su legirani čelici i daju se lijepo poboljšati i nakon toga obraditi na mjeru , ono što je vrlo važno zbog bušenja nafte Sibiru ili na Aljasci zadnjih tridesetak godina i ti čelici imaju dobru udarnu žilavost i na minus 30 C. Cijevi se proizvode u velikim serijama po vrlo strogim standardima i kontrolama ravnim Vojnoj Kontroli.
Mlaznica se bez problema u grubo radi u garaži , a završna obrada na nekom CNC obradnom centru rupa po rupa .
Mi smo si komplicirali život i planirali milionske serije raketa , pa je tako bila organizirana tehnologija , napravili smo specijalni stroj , horizontalnu viševretenu bušilicu . U dredini stroja je bila kocka pola sa pola metra , visoka pola metra , i ona se okretala oko vertikalne ose i zauzimala položaj 4x 90 stupnjeva .
Sa prednje strane stroja bi se postavljala , odnosno skidala mlaznica , i tu bi se vršila kontrola rupa prije skidanja sa naprave.
Na desnoj strani je bilo postolje dugačko 2 metra sa klizaćem koji je preko reduktora vrtio 8 pinola , a one su se kretale kroz bubanj sa ukoso izbušenim rupama . Ta prva jedinica je služila za grubu obradu rupa .
Na zadnjoj strani stroja je bila identična grupa alata sa konusno brušenim alatima koja je širila prethodno izbušene rupe , a na lijevoj strani stroja identična jedinica za završno brijanje konusnih rupa za mlaznice.
Vrlo kompliciran stroj za izradu ali je omogućavao da se sa 24 alata istovremeno napadnu tri mlaznice , i da se dobije jedna mlaznica svake dvije minute, cca 500 raketa dnevno.
|
|
|
|
Poslao: 28 Maj 2017 12:15
|
offline
- amstel
- Legendarni građanin
- Pridružio: 13 Maj 2012
- Poruke: 2526
- Gde živiš: Hiljadu milja od topolivnice
|
raketaš ::
Vrlo kompliciran stroj za izradu ali je omogućavao da se sa 24 alata istovremeno napadnu tri mlaznice , i da se dobije jedna mlaznica svake dvije minute, cca 500 raketa dnevno.
to bi bila neka proizvodnja pred neki neminovni rat ili ratna proizvodnja?
|
|
|
|