Sistem Grad 122 mm

29

Sistem Grad 122 mm

offline
  • Pridružio: 24 Sep 2013
  • Poruke: 2891

Još malo literature, ovaj put sa druge strane, poglavlja 4,5 i 6 iz knjige V. Kurova i J. Dolžanskog:

https://www.mycity.rs/must-login.png

https://www.mycity.rs/must-login.png

https://www.mycity.rs/must-login.png

Dakle ko voli...

@Vojo, simpatičan moleraj u svakom slučaju.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 3522

Treba tu malo stati , jedno su fotke i taj moleraj , a drugo su tajna izdanja prevedenih ruskih knjiga u SAD u ili javna izdanja američkih knjiga u SSSR u . Ma vidio sam ja tajne izvještaje i jedne i druge strane ha ha . Možemo zasukati rukave zagrijati stolicu i nešto naučiti , ili uživati u vatrometu raketa iz Sirije



offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 3522

Malo smo previše brzo preskočili tablicu koju je postavio Gargantua .


Nema veze što je to HVAR , slični su promjeri 130 mm prema 122 pa se može postaviti neka korelacija , inače pukim povećanjem primjer za tri puta se ne dobiju tri puta deblje stjenke, budemo o tome malo kasnije porazgovarali .

U prvom primjeru imamo stjenku debljine 4,77 mm i ta je komora po dužnom metru teška 18,64 Kg, a u drugom primjeru je komora sa stjenkom 3 mm pa je komora teška 11,88 Kg ta razlika od skoro 7 kilograma se može iskoristiti za povećanje brzine rakete ili povećanje mase bojeve glave.

Ali vidimo da je došlo do izrazitog povećanja temperatura, prevedeno na Celzije to izgleda ovako: metal do vrelih plinova je kod debele zagrijan do 1093 C , kod tanke 1176 C što i nije tako presudno jer na tim temperaturama čelik više nema nikakva svojstva , razvlači se ko žvakaća.

Bitno je temperaturno stanje vanjskog sloja odnosno neka srednja temperatura metala , a ona je kod debele 371 C što je prihvatljivo , a kod tanke 843 C znači kao da i nemamo komoru jer se sve već razletilo .

Dakle bez termoizolacije se ne može dobiti dobra raketa , treba vidjeti što su ameri kroz slijedećih desetak godina koliko su proizvodili HVAR uradili sa tim silnim modifikacijama motora , a napravili su mislim 4 miliona komada .

Ta termoizolacija se u u doba Wimpresove knjige zvala keramika , ali pogledajmo malo što ta keramika mora izdržati , kako nema odvođenja topline to se ta karamika na površinskom sloju do plamena zagrije na 1787 C na dodiru sa metalom je ta temperatura 482 C ,a vani je 260 C , srednja temperatura metala je 343 C znači da za čelik nema nikakve bitne promjene u pogledu čvrstoće.

Idealno zamišljeno samo kako tu keramiku nanijeti na metal , da bi se taj email nanio treba ga rastaliti i nanijeti na metal , a to znači da se ta keramika tali na temperaturi iznad 1787 C i da tu rastaljenu masu treba našpricati na prethodno zagrijanu komoru.

Lijepo je to napisano , a daleko je to od stvarnosti.

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 3536

-Osnove projektiranja barutnih raketnih projektila (Kurov, Dolžanski) 1961.
-Termodinamičke i balističke osnove projektiranja raketnih motora na tvrda goriva (Orlov, Mazing) 1968.
-Teorija raketnih motora (Alemasov, Dregalin, Tišin) 1980.

Iz ove druge, kad se tema načela, par stranica sa računskim primjerima onoga što smo vidjeli na dijagramima i tablicama. Prva tri računa su za Mk2 motor i to račun prvi za neizoliranu komoru sa stijenkom 3,05mm, drugi za neizoliranju komoru sa stijenkom 4,8mm, i treći za komoru od 3,05mm izoliranu sa termozaštitom sloja 0,25mm. Četvrti primjer je računski postupak određivanja potrebne debljine sloja termozaštite nekog motora kada se definira željena temperatura na čeliku.








Već rečeno, samo da dodam...u prvom slučaju srednja temperatura komore je 911 degC, čvrstoća čelika na toj temperaturi je samo 10% vrijednosti na sobnih 20, kako raketaš reče, žvaka.
U drugom primjeru srednja temperatura je 611 degC i čvrstoća čelika na toj temperaturi je prepolovljena.
U mom projektno-konstrukcijskom poslu ove temperature 600-650 stupnjeva su dosta česte i uvijek nerado pristajem na kompromise. Čak i kada su radni tlakovi na nivou propuha uvijek se pokušavam osigurati sa kvalitetnijim (čitaj skupljim) materijalima. Ali jedno je projektirati a drugo je prodati pa se ponekad svjesno mora malo zažmiriti.
Treći primjer, sa termozaštitom temperatura čelika je ugodnih 365 C.

Izračunao sam za GRAD temperature kada komora ne bi bila izolirana, temperaturu gorenja i koeficijent predaje topline goriva sam uzeo iz ovih primjera, stijenka je skoro ista 3,1mm, ali ono glavno, motor radi 1,88 sekundi.
Rezultat je 1846 C na unutrašnjoj strani, 1600 C na vanjskoj, srednja temperatura 1683 C. Razletila bi se ko kokica.

Što se tiče termoizolacija, o tome ne znam puno osim onog šta piše, da mora podnositi visoke temperature, da bude niske toplinske vodljivost, dobre prionjivosti na metal, otporna na eroziju, dovoljno otporna na mehanička oštećenja itd. A o samoj proizvodnji, nanošenju, miksanju fenolnih smola sa vlaknima pojma nemam.

Probao sam za GRAD izračunati debljinu sloja i dobijam 0,75mm sa izolacijom gustoće 2550 kg/m3, koeficijentom toplinske vodljivosti 0,89 i kapacitetom 0,2.
Sa drugim primjerom, na bazi azbesta gustoće 580 kg/m3 dobijaju se neki nebulozni rezultati isto kao i sa trećim koji sam probao (1700 kg/m3, toplinske vodljivosti 0,12 i toplinskim kapacitetom 0,4).

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 3522

@ Pukovnik .. uzalud ti trud Very Happy .. te su proračune provodili i konstruktori Grada i uvijek im se razletavao kao kokica Ziveli .

Zanimljivo je da su tih godina ruje prednjačili u teoretskim i eksperimentalnim radovima u području primenjene fizike i kemije zahvaljujući nekolicini svjetski poznatih znanstvenika i Nobelovaca , i ako je Crvena Armija imala neki problem onda bi se taj problem digao do nivoa akademije nauka , a onda bi se ekipa tih vanzemaljaca uključila i problem riješila vlastitim razvojem ili krađom patenata iz Amerike.

Na strani 233 Orlov spominje (lit 16) Semenova Kameneckog i Zeldovića kao početnike jedne druge škole toplinske zaštite , naravno da daleke 1940 godine kad su u Žurnalu Eksperimentalne i Teoreteke Fizike objavili svoj rad nisu imali pojma kuda će ih to dovesti . Ameri su taj žurnal ŽETF uredno prevodili čak mislim da su ga tiskali kao javni mjsećnik .

Elem proračuni koje si radio su primjenjivi za motore koji rade kratko odnosno za proračun neke šamotirane peći za zagrijavanje komada željeza . Tu su ruje imali ogromno vlastito iskustvo Ivancov , ali iskustvo i znanje zarobljenih njemačkih znanstvenika iz područja metalurgije i prijenosa topline. Osnovno načelo kod gradnje peći je da ona izdrži nekoliko stotina paljenja , znači nije jednokratna , a raketni motor je u principu jednokratan. Tu je kvaka ..

Promjenom načina razmišljanja se došlo do toga ta termozaštitna obloga može isparavati sumblimirati gubiti svoju masu , biti jednokratna .. to je poanta ablativnih termozaštitnih masa.

Najlakše to možemo zamisliti i usporediti sa vodom odnosno ledom i vodenom parom i nekakvom spužvom.

Sve dobro natopimo sa jednom kilom vode i stavimo u zamrzivač na -30 , ako tu " ciglu " sad zagrijavamo nekim plamenikom tako da vatra liže uzduž te cigle led se zagrijava na samoj površini se topi , prelazi u vodu , ta se voda zagrijava prelazi u paru , i para stvara granični sloj između plamenika i spužve , taj sloj vodene pare čak odgurne plamen za koji milimetar od spužve , spužva se ipak topi izgara i produkti izgaranja sudjeluju sa vodenom parom u tom odbijanju plamena .

Dakle poanta je u tome da se energija plamena koji napada spužvu pretvori u latentnu tolinu taljenja leda , zagrijavanja vode do točke ključanja i konačno za latentnu toplinu isparavanja vode i naravno odgurivanje plamena.

Sad se moj Profesor Bošnjaković okreče u grobu , ali za one koji nisu inženjeri ja ne znam kako bih jednostavnije to opisao.

I sad samo da nabacim par brojeva za vodu u starom sustavu jedinica jer su i knjige koje spominjemo u starom sustavu.

Da bi kilogram leda zagrijao za 1C treba cca 0,5 Kcal
Da bi kilogram leda prešao u kilogram vode treba 80 Kcal
Da bi se kilogram vode zagrijao od ledišta do vrelišta treba 100 Kcal
Da bi se kilogram vode ispario treba 540 Kcal
Da bi se kilogram vodene pare zagrijao za 1C treba cca 1 Kcal

I naravno ne smijemo zaboraviti da kilogram leda ili vode zauzima cca 1 litru volumena , a kad se ispari poveća se volumen za cca 1000 puta.

Eto tu je odgovor .. kad vidimo koliko energije treba da bi se neka kruta materija isparila, trebalo je samo naći spužvu koja može upiti u sebe neku masu koja bude isparavala i tako hladila površinu komore raketnog motora, a usput da plinovi koji nastanu isparavanjem budu neprozračni za IC zračenje , zapravo je to IC zračenje plamena raketnog baruta najbrutalniji faktor u zagrijavanju komore motora.

offline
  • Pridružio: 24 Sep 2013
  • Poruke: 2891

Iz knjige Kurova i Dolžanskog tražene slike...





I dodatno i malo teksta ispod njih:


I još nešto traženo:

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 3522

Do sada smo pričali o tome kako ta komora nadrapa od topline , a sad vidimo što se događa sa čelikom kad temperatura padne sa nekih 20 C na minus 40.. krhko ko staklo slika 2, zato se na čelik za komore postavljaju posebni tehnički uvjeti po pitanju udarne žilavosti na minus temperaturama .

Kurov i Dolžanski sa slikom broj jedan naznačili sve moguće varijante spojeva bojeve glave i komora sa mlaznicom.

Onomad kad je grmilo mi smo po prvoj varijanti spajali dno bojeve glave sa komorom po drugoj i trećoj smo spajali prednju i zadnju komoru , a po četvrtoj smo ušarafali nosač krila i u njega mlaznicu

U knjizi oni dosta govore o tim spojevima prednostima i nedostacima pojedinih varijanti očito ih je to prćilo u karijeri i životu .

U svakom slučaju zanimljiva i vrijedna knjiga za nekoga tko se misli baviti raketnim pogonom .

Ne znam da li smo do sada imali presjeke kroz rakete 82 mm i 132 mm , to je sovjetska realnost s kojom su završili II SR. s druge strane imamo amere koji završavaju rat sa Mighti Mausom i HVAR ovicom .. sve je to uvod u priču o Gradu

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 3536

Prije toga jedno pitanje na tragu onog da porast debljine stijenke nije linearan sa porastom promjera.
Da li je Lanževinov koeficijent ustvari onaj naš koeficijent potiska Cf?
Ako je, a mislim da je, i ako u nekom čudnom sistemu zadržimo i tlak i Cf i kritični promjer isti a poduplamo promjer komore, stijenka se linearno isto tako dupla.
Naravno moguće samo u čudnom nemogućem slučaju, ali linearno je.

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 3522

Da sa stanovišta strujanja plinova i izgaranja baruta u komori stvar je linearna , ali sa stanovišta prijelaza topline i zagrijavanja komora većeg promjera je u prednosti u odnosu na manju . Orlov je to analizirao u primjerima koje je dao na stranici 214 , ali ni to ne ide u beskraj . Kod buster motora za Dvinu i Nevu komore gole bez termozaštite , a šaške su istog promjera kao kod Grada.

Naime efekat zračenja molekula vodene pare i ugljičnog dioksida se mijenjaju sa tlakom i promjerom komore ( debljinom sloja vatre ) , dok je kod malih komora presudno zračenje uglikovih atoma , kod velikih je presudno zračenje vodikovih , a ono je strašno jako i ubija velike komore.

Tu je kvaka zašto je Gluško pravio male komore za Vastok odnosno Sojuz , a kasnije za Burana nabio tlak od 250 bara , i ostao na maloj komori izgaranja, ispod pol metra , a Von Braun i ekipa su se patili sa F1 i metarskim dimenzijama , i ubili i sebe i program Saturn sa hlađenjem motora

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 3536

Jasno. Komentar je bio prema formulama očito samo za prvu iteraciju, čista nauka o čvrstoći, statika uz dodatak rasterećenja na strani mlaznice uslijed izlaza plina.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 543 korisnika na forumu :: 34 registrovanih, 6 sakrivenih i 503 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 2918 - dana 22 Nov 2019 07:48

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: A.R.Chafee.Jr., ALBION101, AleksaRadojicic, aleksmajstor, amaterSRB, axa, Bane san, blake, celeron, CHARLIE JA., Deneb, Gerilac, goxin, hermann.kottmann, indja, ivance95, Kubovac, Lucije Kvint, mgaji21, moldway, nemkea71, nenad81, operniki, ruger357, sakota79, Srna, stug, suton, Trpe Grozni, ucenik32, uhogrlonos, vlvl, voja64, x9