Auto-moto industrija ex-juge

43

Auto-moto industrija ex-juge

offline
  • Pridružio: 30 Mar 2017
  • Poruke: 77
  • Gde živiš: Budva - Crna Gora

Da, to je period kada zakon omogućava strane investicije (do 49% kapitala), pa kreće Fiat, Citroen, Renault, Opel, Volkswagen,...
Tada počinju razna pozicioniranja, Francuska je krenula agresivno u osvajanje tržišta Jugoslavije (osim auto industrije tu su mnogi drugi segmenti kao recimo kombinati aluminijuma u Titogradu i Mostaru). Tada se moglo pročitati svašta jer najava je bilo dosta (no nije realizacija) počevši od toga pomenutog u Splitu, a evo još nekih najava, ovako iz glave. Reno je po prvim najavama trebao da se pravi u Zemunu (Ikarus), Pežo u Ohridu (ako sam dobro, u fabrici gdje su se pravile kocione obloge, mislim da je Ohrid), Simca u Titogradu (Radoje Dakic),...

offline
  • blake  Male
  • Počasni građanin
  • Pridružio: 27 Nov 2006
  • Poruke: 976
  • Gde živiš: HR



Poslovno udruženje ITV je interesna organizacija proizvodjača motora i motornih vozila i u svom programu
ima objedinjavanje aktivnosti udruženih preduzeća na projektiranju, proizvodnji i prodaji kamiona, autobusa i specijalnih vozila.
Ova organizacija ima u svom sastavu i centralnu servisnu službu, koja se bavi orgniziranjem servisno-prodajne službe za vozila i motore iz programa proizvodnje udruženih preduzeća.
Suradnja udruženih preduzeća zasnovana je na odgovarajućoj specifikaciji i podjeli rada iz koje proizlazi
da se svako od udruženih preduzeća bavi proizvodnjom odredjenih proizvoda, bilo da su u pitanju gotova vozila, ili da su u pitanju njihovi pojedini sastavni dijelovi (npr. Fabrika motora u Sarajevu proizvodi motore i mjenjače za srednja i teška vozila).
Kod proizvodnje teških motora došlo je do dalje potrebe podjele rada izmedju Fabrike motora u Sarajevu
i Industrije motora u Rakovici, a na principima tehnološke podjele rada, kod čega se odredjeni broj elemenata za jednu i drugu fabriku proizvodi u Industriji motora u Rakovici, a drugi broj elemeneata u Fabrici motora u Sarajevu. Industrija motora u Rakovici proizvodi motore za laka vozila, za koja se mjenjači proizvode u u fabrici "21. maj" Rakovica.
Fabrika automobila u Priboju proizvodi kamione od 5,5 do 11 tona nosivosti, sposobnih za vuču i odgovarajućih prikolica. U ovoj fabrici se takodjer proizvode i šasije za sve vrste odgovarajućih autobusa, kao i šasije za razna specijalna vozila. Kod fabrika za proizvodnju automobilskih karoserija izvršena je specijalizacija na taj način, što se u "Autokaroseriji 11. oktomvri" u Skoplju proizvode medjugradski autobusi na šasiji i sa samonosećom konstrukcijom, ali u većini slučajeva standardnog tipa; u "Autokaroseriji Zagreb" se proizvode medjugradski, ali u većini slučajeva turistički autobusi i to isključivo na šasiji; i u IKARUS-u gdje se prozvode isključivo gradski autobusi.
Pored ovoga u IKARUS-u se proizvodi i drugo: hladnjače, oprema kao što su hladnjaci za ulje i vodu, spojnice, pročistači za zrak, itd.
U UTVI u Pančevu proizvode se specijalna vozila za razne potrebe privrede, kao što su vozila za gradjevinarstvo, za rudarstvo, za petrokemijsku industriju, za poljoprivredu itd. U ovoj fabrici počinje ove godine proizvodnja i mulden-kipera, specijalnih teških kamiona za potrebe gradjevinarstva i rudarstva.
ZMAJ - fabrika koja se pored proizvodnje poljoprivrednih mašina i opreme bavi i proizvodnjom lakših vozila, proizvodi i kamione od 2,5 do 3,5 tone nosivosti, kao i šasije za odgovarajuće autobuse i specijalna vozila. U ovoj fabrici se takodjer proizvode i točkovi za vozila iz grupacije ITV, kao i putnička vozila iz programa Zavoda "Crvena Zastava".
"Kompresor Beograd" u svom programu ima servisiranje, velike i male opravke vozila iz programa ovog interesnog Poslovnog udruženja.
Udružena preduzeća u ITV-u razvijaju suradnju i sa nizom drugih preduzeća iz oblasti motora i motornih vozila na proizvodnji pojedinih sastavnih dijelova i agregata, a proces specijalizacije unutar ITV-a je samo dio procesa u razvoju tehničko-tehnološke podjele rada u našoj zemlji, koja stalno teče i iz godine u godinu dobiva sve razvijenije oblike, s tendencijom da u odredjeno vrijeme dostigne stupanj koji je u skladu sa zakonitostima koje proizlaze iz naučne organizacije rada u ovoj proizvodnji.

Prve serije teških kamiona FAP koji su ovih dana predani našem saobraćaju, predstavljaju početak realizacije u ovoj proizvodnji po licenci firme LEYLAND iz Engleske. Ova vozila su konstruirana u razvojnim službama i biroima ovog Poslovnog udruženja i FAP-a, a u njih su ugradjeni Leylandovi motori sa snagom od 200 KS i odgovarajući mjenjači.
Na osnovu rezultata koje smo dobili ispitivanjem ove konstrukcije u trajanju od oko dvije godine,
možemo da kažemo da oni predstavljaju potpuno zadovoljavajuće rješenje u ovoj oblasti proizvodnje,
te da su u skladu s razvojem teških kamiona i ostalim savremenim industrijama motornih vozila.
Kao što se iz tehničkih karakteristika ovih motornih vozila vidi, ona imaju nosivost 11 tona i osposobljena
su za vuču prikolice od 18 do 22 tona neto nosivosti. Što se tiče novih tipova autobusa SANOS A-9, A-11 i A-13, u kojima je ugradjen motor pozadi, oni predstavljaju plod vrlo intenzivne aktivnosti razvojne službe udruženih preduzeća. Ova vozila takodjer, po svojim tehničkim performansama, predstavljaju sasvim savremena rješenja i u skladu su sa dostignućima koja su na ovom polju postignuta i u drugim razvijenim industrijama ove vrste.
Naročito je interesantno podvući pojavu autobusa SANOS A-13 u koji je ugradjen motor od 160 KS i koji po svojim drugim obilježjima predstavlja jedno novo savremeno rješenje, koje se, pored ostalog, karakterizira i izuzetno velikim komforom, velikim brojem sjedišta i, s komercijalne tačke gledišta vrlo je interesantno
za medjunarodni i medjugradski putnički saobraćaj na dugim linijama.
Ovaj autobus ima kapacitet od 52 sjedišta.

Obzirom na to da je u udruženim preduzećima svladan proces osvajanja vozila po licenci "Suerer-Werke" na kojoj se dosadašnji program razvijao, to se posljednjih godina u istraživačko-razvojnim službama udruženih preduzeća najviše radi na definiranju perspektivnog programa proizvodnje, a u skladu s rastućim potrebama tržišta na modernizaciji postojećih vozila i konstruiranju novih. Kod ovoga su dosada postignuti najodredjeniji rezultati na osavremenjivanju proizvodnje autobusa, i u konstrukciji i proizvodnji prilično velikog asortimana specijalnih vozila, tako da danas udružena preduzeća mogu u ovom pogledu zadovoljiti gotovo sve savremene zahtjeve naše privrede. To se najbolje vidi iz činjenice da naši proizvodi nalaze svoju primjenu gotovo u svim oblastima našeg privrednog života. Gradjevinarstvo gotovo ne može da se danas zamisli bez naših kipera, auto-cisterni i drugih. U industriji nafte takodjer imamo veliki broj auto-cisterni. Isti je slučaj i s kemijskom industrijom.
U rudarstvu takodjer nalaze naša vozila veliku primjenu. U poljoprivredi isto. Zahtjevi savremenog tržišta
pred industriju motora i motornih vozila postavljaju sve složenije zadatke.
Intenzifikacijom privrede danas, automobilski saobraćaj sve više dobiva u značenju. Konkurencija soabraćajnih organizacija postavlja pred automobilski saobraćaj, a samim time i pred proizvodjača motornih vozila, vrlo krupne zadatke na rješavanju problema vezanih za povećanje komercijalnoh brzina vozila, za većom udobnošću vozača, za većom udobnošću putnika u autobusima, izgradnjom uredjaja za brži utovar i istovar roba itd.
Vozilo sve više postaje sastavni dio tehnološkog procesa u nizu privrednih djelatnosti, u poljoprivredi, u
gradjevinarstvu, u rudarstvu, itd.
Saradnja s inostranim prozvodjačima teških vozila je prilično intenzivna. Mi smo upravo ovu proizvodnju i razvili saradjujući sa inostranim proizvodjačima. To je potrebno kad se zna da mi nismo imali razvijenu ovu industriju prije rata, pa samim tim i odgovarajućih iskustava. Ono što je karakteristično kod ovoga je da danas ta saradnja ima sasvim drugačiji karakter nego što je to bilo u početku. Mi smo danas u položaju da možemo, negdje u manjoj, a negdje u većoj mjeri, da tim našim inostranim partnerima isporučujemo pojedine dijelove i agregate za ugradnju u njihova vozila.
To predstavlja jedan novi kvalitet u našim odnosima i istovremeno dokaz da je naša industrija motornih vozila u svom relativno kratkom razvitku došla do tog stupnja da kvalitet njene proizvodnje dobije priznanje
i na medjunarodnom tržištu. Industrija motornih vozila je uopće karakteristična razvijenom kooperacijom,
koja na tom širokom planu prelazi granice zemalja koje ovu proizvodnju ostvaruju. U skladu s tim i koncepcijski razvoj naše motorne industrije slijedi te zakonitosti. U pogledu korištenja iskustava naših licenci na izvjesnim područjima, mi do sada tu nismo zabilježili neke krupnije rezultate, mada dostignuća koja smo ostvarili u zemlji stvaraju interes kod mnogih zemalja u razvoju za ovakvom saradnjom, što se vidi iz velikog broja zahtjeva za našim učešćem u razvoju automobilske industrije u nekima od ovih zemalja. Ti kontakti su već vrlo intenzivni sa nekoliko zemalja, i prema informacijama koje imamo, postoje veoma realni izgledi da do ovakvih poslovnih aranžmana dodje.
Oblici saradnje s inostranim partnerima u oblasti industrije motora i motornih vozila su prilično raznovrsni.
U početku, naša industrija je uglavnom kupovala licence i na bazi dobivene dokumentacije po tom osnovu
organizirala proizvodnju, kod čega je za jedan realtivno dugi period uvozila pojedine dijelove i agregate,
sve dotle dok iste nije u zemlji osvojila. Danas ta saradnja sve više poprima karakter medjusobne razmjene.
Udružena preduzeća u ITV-u ostvaruju saradnju sa vrlo velikim broje inostranih partnera, kako na bazi licenci, tako i po drugim osnovama. Ova se saradnja ostvaruje i s gledišta područja na vrlo širokom planu, i to kako sa zapadnoeuropskim, isto tako i sa istočnoeuropskim zemljama. Mada ne sa programom proizvodnje vozila, nego konkretno, Industrija motora i traktora su proizvodnjom motora i traktora ostvarili suradnju i sa UAR-om, suradjujući sa istom na organizaciji proizvodnje traktora i u pružanju tehničke pomoći kod ove prozvodnje.
Članovi ITV-a po različitim osnovama ostvaruju licencnu suradnju s firmom Saurer iz Beča, odnosno koncernom Steyer, s Perkinsom iz Engleske, sa Leylandom, s firmom FAUN iz Zapadne Njemačke i još nekim drugim.
Medjutim, ponovno da podvučemo, to više nije klasičan oblik prodavanja odnosno kupovanja licence, već sve više ima oblik industrijske suradnje - industrijske kooperacije.
U ovoj suradnji se koriste medjusobni, kako kratkoročni, tako i dugoročni krediti, sve u zavisnosti od
niza momenata koji karakteriziraju odnose izmedju naše zemlje i odnosnih zemalja s kojima radimo,
kao što je pitanje platnog bilansa, stanja kliringa, stanja robnih lista itd. Isto tako smo u stalnim veoma
živim poslovnim odnosima s ugovornim bankama, pomoću kojih rješavamo probleme kreditiranja plasmana
naše proizvodnje. U proizvodnju teških drumskih vozila spadaju kamioni od 7 tona nosivosti pa naviše,
i oni se sada proizvode isključivo u FAP-u. Kao što je poznato, ove godine se počelo s proizvodnjom
i kamiona od 11 tona neto nosivosti, što predstavlja dopunu asortimana po tonaži, jer su se do sada
u FAP-u proizvodila vozila od 5 i 7 tona nosivosti, a sada još kao što rekosmo i od 11 tona.
Ova se vozila proizvode u raznim varijantama, kao što su obični kamioni, kamioni kiperi, vozila sa prednjom i sa zadnjom vučom, i raznim varijantama specijalnih vozila za namjenu u razne privredne grane, kao što su poljoprivreda, gradjevinarstvo, rudarstvo i tome slično.

Plasman naše proizvodnje na inostrana tržišta iz godine u godinu raste, i to po jednoj znatno velikoj stopi,
tako da je izvoz u 1965. godini bio duplo veći nego u 1964. godini. Izgledi za plasman naše proizvodnje u
inostranstvo u 1966. godini su takodjer veoma povoljni. Broj tržišta se iz godine u godinu širi. Dok smo u prvo vrijeme izvozili samo u dvije do tri zemlje, sad izvozimo u sedam do osam zemalja. Ove rezultate treba posebno istaći i zbog toga što se zna da je konkurencija na tom području vrlo velika.
Jedan od osnovnih elemenata koji obezbjedjuju uspjeh u plasmanu naše proizvodnje na inostrana tržišta jeste obezbjedjenje servisnih usluga i odgovarajućih rezervnih dijelova, obučavanje kadrova za rukovanje s našim vozilima i za njihovo održavanje.

offline
  • povjesničar, pedagog
  • Pridružio: 04 Sep 2012
  • Poruke: 2269
  • Gde živiš: Rijeka

i još jedna tvrtka je pred kapitulacijom
http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Cimos-.....ne-u-Kopru

offline
  • blake  Male
  • Počasni građanin
  • Pridružio: 27 Nov 2006
  • Poruke: 976
  • Gde živiš: HR

"Kako se u Jugoslaviji kupovao automobil", Index - Jugopapir, Fadil Hadžić, Start 1977.

NE ulazeći u to je li se nekada živjelo bolje i jesu li ljudi bili sretniji, što su dvije različite stvari, nedvojbeno je da je kupovina automobila u Jugoslaviji bila avantura u koju se nije svatko bio spreman upustiti.

Nije se moglo puno birati, a ponekad se moralo dati i za, primjerice, crvenu Zastavu 128. Putešestvija oko promjene deviza, uplate razlike tečaja nebrojenih poreza te komplicirane administracije prisjećamo se u suradnji s Yugopapirom kroz zanimljiv satirični tekst Fadila Hadžića objavljen u Startu 1977. godine.

Prosinac 1977: Francuz, Englez i Šveđanin, kad kupuju auto, lišeni su svih onih zadovoljstava koja pri tom poslu doživljava naš čovjek.
Francuz izabere boju, obavi probnu vožnju sa svojom obitelji pa, ako je zadovoljan, plati auto i vozi ga odmah kući.

Naš čovjek, kad skupi novac za auto, najprije polazi u potragu za osobom koja radi u određenoj autokući. Kad ga nađe, nosi mu kući bocu boljeg pića, ženi cvijeće, a djeci bombonijere. Poslije se trudi da tom čovjeku iz autokuće namjesti kćer. "Mala je završila filozofiju, a još nema namještenja" - izjavio je otac čim su se upoznali i izrazio želju da mu kupac auta što hitnije riješi taj obiteljski problem.

Ako ta vaša veza s autoindustrijom voli ribu, dužnost je da mu subotom nabavljate svježe morske škampe i pobrinete se da uz to dobije dobro domaće vino.

I sad, ako ste sve to obavili kako treba, vi ćete se na spisku onih koji čekaju auto premjestiti s rednog broja 57893 na broj 1296. To znači da ćete čekati još samo tri mjeseca, ako u međuvremenu rođaci iz dotične autokuće ne ubace ispred vas u spisak još tri tisuće sebi dragih osoba.

Pretpostavimo da je sve to dobro završilo i vi jednog dana, četiri mjeseca nakon uplate za automobil, dobivate službenu obavijest da možete podići auto. Vaše veselje ne bi mogao opisati ni televizijski dnevnik koji se vješto služi slikom i riječju, ali ne može iskazati toliko lirskih emocija koje vi tog jutra nosite u njedrima i čini vam se da lebdite kao balon.

Kad stignete u autokuću, neki elegantan čovjek pruža vam njegovanu ruku u kojoj je papir s vašim sljedećim obvezama. Vi ste očekivali ključ od auta, a sad čitate da ste dužni odmah uplatiti:

- dodatnu cijenu (uzrokovanu svjetskom inflacijom),
- poreze (navedene redom po državnoj hijerarhiji),
- ostale takse,
- prijevoz svojega auta do mjesta isporuke
- razno (u međuvremenu je firma dodala neke ukrasne dijelove na karoseriju koji se posebno plaćaju).

Dok zurite u taj papir, onaj čovjek elegantnih kretnji, imitirajući plejboja iz kataloga vlastite tvrtke, pije kavu i daje nekome obavijesti telefonom. Kaže dotičnome da će svoj auto moći podići tek za sedam godina i moli ga da se strpi jer ima osoba koje čekaju dvanaest godina. Usput mu napominje da odmah mora uplatiti dodatnih devet milijuna dinara na staru cijenu.

S druge strane žice čuje se pucanj, što može biti znak samoubojstva, ali češće to muž puca u ženu jer je ona histerično zahtijevala da svakako uzmu auto te tvrtke jer ima "najbolju liniju" u Europi.

Za tog dramatskog predaha vi se odlučujete platiti sve što od vas traži autokuća. Elegantni čovjek šalje vas zatim na poštu, u prometnu policiju i dva općinska ureda da obavite pet formalnosti u koje pripada i uplata četiriju novih taksa, što saznate tek tijekom lutanja uredima smještenima uglavnom na najvišim katovima, jer država smatra auto luksuzom pa neka se penje tko želi uživati.

Sedmoga dana tog administrativnog planiranja osjećate da ste blizu cilja i posljednjom snagom, oznojeni i zadihani, utrčavate u ured svoje autokuće. Padate na koljena i pružate sve ispunjene potvrde elegantnom čovjeku svježe obrijana lica u plavome odijelu s francuskom frizurom. Njegov zabrinuti pogled najavljuje vam nove teškoće. Zaboravili ste uplatiti kamate na dodatni iznos u inozemnom novcu, što morate učiniti preko svojega deviznog računa.

Trčite do banke, ali ona je već zatvorena. Obavljate to idućeg jutra i vraćate se u autokuću gdje saznajete da je onaj elegantni čovjek bolestan; zamjenjuje ga žena koja nema pojma o vašem slučaju jer radi u prodaji autodijelova.

Osobnim šarmom utječe na vas pa mijenjate upravo donesenu odluku; odustajete od razbijanja izloga i sličnih terorističkih akata. Ona vas umiljato moli da pričekate tri dana dok se ne vrati njezin kolega. Videći vaš bolan izraz na licu, tješi vas time što su oni koji su kupili auto prije dva mjeseca dobili neispravne upravljače. Vi imate sreću - kaže ona uz blistav smiješak - jer nova je pošiljka vrlo dobra.

Bolest elegantnog čovjeka potrajala je desetak dana, a kad se pojavio, imao je krasnu crnu boju, tipičnu za one koji se vraćaju sa skijanja.

Na naše veliko iznenađenje, odmah vam pruža papir s kojim trebate otići u skladište i podignuti auto. Srdačno vam stišće ruku, a kad vi uhvatite za kvaku, na njegovu se licu javlja tajanstveni smiješak koji vi niste kadri objasniti iako se smatrate dobrim psihologom.

Po auto na blatnu periferiju

Skladišta autokuća nalaze se, uglavnom, na krajnjoj periferiji grada, u dubokom blatu, i taksist vas ostavlja kilometar daleko jer ne želi uprljati auto. Tijekom vožnje vas je upitao koji auto kupujete i kad ste mu odgovorili, pogledao vas je zaprepašteno - kao da vas je zatekao kako bacate novac u zdenac.

- Za tri mjeseca kupovat ćete nove amortizere! - objašnjava vozač i dodaje: - Ja sam tu krntiju jednom vozio i nikad više! Nikad!

U dvorištu skladišta, ograđenom bodljikavom žicom, ugledate dvadesetak novih vozila i stotinjak osoba koje skakuću od hladnoće i muvaju se okolo poput trgovaca na stočnom sajmu.

Pružate svoj papir skladištaru, a on vas sumnjičavo odmjerava i traži legitimaciju. Kad je dobije u ruke, naglo se udaljava i trči bijesno prema jednom automobilu pa zatvara vrata ispred nosa čovjeku koji je htio zaviriti u svoje buduće vozilo.

- Kad izaberete, onda možete unutra! Kamo bismo mi došli da svatko opipava i iskušava sve automobile koji su ovdje! - svadljivo viče skladištar u žutom kožuhu i zatim vam vraća legitimaciju.

Odlazite birati automobil, ali dobro pazite da ga ne dodirnete rukama jer osjećate da vas vreba skladištar strogim pogledom. Nije isključeno da ima i oružje jer kožnata mu je bunda vidljivo nadignuta iznad stražnjega džepa. U jednom kutu dvorišta opažate šatore i u njima ljude koji su došli iz pokrajine. Tu spavaju i jedu suhu hranu dok ne dođu na red da podignu svoj auto. Za svaki slučaj žele biti blizu, jer događalo se da su automobili razgrabljeni dok je kupac stigao s nekog udaljenog otoka.

Prilazi vam jedan od tih ljudi i priča ponizno kako je ostao bez novca pa vam nudi svoj novi zimski kaput u bescjenje. Odbijate ga jer ste zadnji dinar dali za auto. Dugove mu ne spominjete da sve skupa ne bi sličilo na melodramu.

Izabrali ste auto koji je bio najmanje uprljan blatom. Svi su bijele boje "jer su oni crveni i zeleni otišli preko rođaka iz autokuće" - šapuće vam jedan drugar iz šatora.

Loš rasplinjač

Pokazujete svoj auto prstom i skladištar vam pruža ključ. Istodobno vam daje autoritativno do znanja da se preuzeti auto ne može više vraćati. Ulazite u auto i uključujete motor. Sretni ste što je odmah upalio, ali nakon nekoliko metara vožnje čujete zagonetno lupanje ispod auta. Pitate kroz prozor skladištara što to lupa, a on vam odgovara da je vjerojatno rasplinjač jer su u ovoj posljednjoj pošiljci svi rasplinjači loši.

Želite vratiti auto, ali iskusni skladištar odlučno odmahuje rukom:

- Ne dolazi u obzir, moj gospodine! Lijepo sam vam rekao da vraćanja nema... Idite u servis neka vam to poprave!

Idućih ste dana od jutra do mraka u ovlaštenom servisu svoje autokuće. Popravili ste karburator, ali ustanovili ste da vam se vrata ne zatvaraju...

- Morate pričekati dok stignu nova vrata, to je stara boljka ovih auta!... Bojim se da će vam otpasti i prozori jer lijepe ih običnim tutkalom! - objašnjava vam očinski majstor iz servisa, a vi mu gurate po treći put novac u naglašeno otvoren džep, ne bi li vam otkrio još neke skrivene tajne vašeg automobila prije nego što istekne garancija.

No, automobil se počne ozbiljnije raspadati dva dana nakon isteka garantnog roka. To nije zasluga samo tvornice nego i ovlaštenog servisa, jer netko vam je zamijenio pola motora i ugradio ga svojemu rođaku. Obiteljski osjećaji često su presudni pri servisiranju auta, a vi to saznate tek kad vam auto stane.

Ipak - to više ne pripada u kupovinu automobila.

Francuz i Englez, kad kupuju auto, sigurno nemaju svih tih užitaka i zato auto koji je Jugoslaven kupio za petnaest milijuna, oni plate najviše - sedam.

Fadil Hadžić

P. S.
Bojim se da će me kritizirati kupci automobila kako nisam nabrojio sve užitke koje su oni imali kupujući novi auto. Molim da uvaže - prostor mi je bio ograničen.

(Start, 1977.)

offline
  • nebkv 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 30 Mar 2007
  • Poruke: 3098

I onda se cudimo zasto je kod nas i 70tih auto bio clan porodice a na zapadu uveliko konfekcija
Pa kad covek preturi toliko avantura prilikom kupovine preko glave... Smile

offline
  • blake  Male
  • Počasni građanin
  • Pridružio: 27 Nov 2006
  • Poruke: 976
  • Gde živiš: HR

Napisano: 05 Jan 2020 18:56

Nemački, a naš:









Dopuna: 05 Jan 2020 19:11

"...mjenjač sinhronizovan pomoću hidraulične spone..." zapravo znači da za razliku od modela 1000, modeli 110 i 1200 imaju kvačilo sa hidrauličnom komandom. Isto rješenje koristila je i Škoda na svojim modelima od 1000 MB nadalje.

Inače, NSU se reklamirao da je izmjena lamele kvačila moguća za 30 minuta. Smile

offline
  • voja64  Male
  • Stručni saradnik foruma
  • Pridružio: 10 Okt 2012
  • Poruke: 25468

Dali je za ovaj NSU korišten narodski naziv PRINC..

offline
  • Stručljak-Penal
  • Pridružio: 27 Avg 2018
  • Poruke: 10852

Taj je Vojo, nemacka varijanta se zvala Princ.

offline
  • blake  Male
  • Počasni građanin
  • Pridružio: 27 Nov 2006
  • Poruke: 976
  • Gde živiš: HR

Prinz su u njemačkom originalu bili Prinz 4, 4L, i 1000. (i još neki manji raniji modeli)
110 je nosio oznaku TYP 110, a 1200 samo broj.
Ali narod ih je sve odmilja zvao Princ.

offline
  • Stručljak-Penal
  • Pridružio: 27 Avg 2018
  • Poruke: 10852

Ima jos par models, jedan, dva i tri, pa dvosed sport. Typ 110 i 1200 su veca klasa, sedani. Deda je imao 1200, kada ga je cale bacio 2000 i neke, nije bilo korozije. Cink je bio cudo.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1380 korisnika na forumu :: 28 registrovanih, 8 sakrivenih i 1344 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: Ageofloneliness, Asparagus, babaroga, bestguarder, Bokiboks, Brana01, CikaKURE, comi_pfc, Dukelander, FileFinder, kolle.the.kid, ljuba, Lošmi, marsovac 2, Mcdado, Mixelotti, MrNo, nikoli_ca, NoOneEver Dreams, Skywhaler, Srle993, Stanlio, Trpe Grozni, uruk, vathra, Vlad000, yrraf, zlaya011