Držao sam Hitlera na nišanu, a nisam pucao!

Držao sam Hitlera na nišanu, a nisam pucao!

offline
  • boksi  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 11 Jun 2008
  • Poruke: 7818

Henri Tandej najodlikovaniji Britanac iz Prvog svetskog rata imao je retku priliku da spreči Drugi svetski rat. Ipak, zbog vojničke samilosti, nije ispalio hitac u budućeg najvećeg zločinca u istoriji



LONDON - Najodlikovaniji Britanac iz Prvog svetskog rata imao je retku priliku da spreči Drugi svetski rat.

U poslednjim danima Prvoga svetskog rata 28. septembra 1918. nakon bitke za Markoing britanski vojnik Henri Tandej uperio je pušku u ranjenog nemačkog vojnika. Nemac je učestovao u najžešćim bitkama, preživeo Verdunsku bitku, drugu bitku za Ipres, vratio se na front nakon ranjavanja u bici na Somi i sad ga je, ponovno ranjenog i dezorijentisanog engleskom dimnom bombom, sreća napustila pred puščanom cevi na putu za Menin. I Englez je u žestokoj borbi noć ranije teško ranjen u nogu. Nanišanio je i pogled mu se sreo sa Nemčevim. Spustio je pušku.

Nemac je zahvalno kimnuo i nestao. Taj sasvim ljudski čin saosećanja ispario bi zajedno sa ostalim sećanjima na Prvi svetski rat. Ali dobri Tandej pustio je u život 29-godišnjeg kaplara Adolfa Hitlera, koji je već kod prošlog ranjavanja 1917. skoro poslan kući zbog “očajnog stanja morala”, kako je napisao njegov zapovednik.

Dvaput ranjen, dvaput spasen, najveći zlikovac svih vremena tako je kao teška krivica pao na mladog Engleza Tandeja i on je taj teret vukao od svoje 27. godine sve do smrti. Krivica ga je izjedala dok je iz svoje razrušene kuće u Koventriju slušao vrištanje komšija na koje je 515 Luftvafeovih aviona bljuvalo bombe i dok je u pauzama bombardovanja izvlačio decu i žene iz zapaljenih kuća.

Misao da je mogao da spreči najvećeg masovnog ubicu u istoriji obezvredila je i Viktorijin krst i sve njegove ordene. Henri Tandej umro je 1977. u 86. godini,. Umesto da umre kao heroj i jedan od najodlikovanijih britanskih vojnika iz Prvoga svetskog rata, umro je kao čovek koji je mogao da ubije Hitlera.

Tandej 20 godina nakon rata nije znao koga je poštedeo onoga dana u Francuskoj. U septembru 1938. stigao je šokantni telefonski poziv, lično od premijera Nevila Čembrlena. Premijer je prethodno na sastanku kabineta obavešten da britanske obaveštajne službe imaju informaciju da će Hitler 25. septembra napasti Čehoslovačku. Uveren da Francuzi neće hteti vojnu intervenciju, on je Hitleru poslao poruku da je spreman da pregovara i zatražio privatni sastanak. Hitler ga je 15. septembra primio u Berghofu.

Hitler je u Berghofu Čembrlenu pokazao reprodukciju slavnog “Raskršća u Meninu” ratnog slikara Fortunina Matanie. Prikaz scene iz sela Marcoing na početku Prvoga svetskog rata naručen je 1925, a Matania je odabran jer je bio poznat po rigoroznom pristupu istorijskim činjenicama, pre svake slike provodio je istraživanje. Za Menin je obilazio ranjene vojnike s kutijom igračaka, figurica vojnika, pomoću kojih su mu svedoci opisivali ratne scene.

Slika prikazuje kasno popodne 1914. kada je Jorkširska regimenta konačno predahnula na putu između Ipresa i Menina. U razorenom selu, ne obraćajući pažnju na lešinu konja pred sobom, vojnici unose i iznose ranjenika iz razrušene zgrade pretvorene u privremenu ratnu bolnicu. Većina ljudi na slici bila je poznata. Jedan od njih, Henri Tandej, naslikan je u prvom planu kako nosi vojnika ranjenog kod Ipresa. Matania je navodno u novinama video fotografiju na kojoj Tandej nosi ranjenika, a kako se Tandej borio na mestu na kome se odvija prizor sa slike, uvrstio ga je u kompoziciju. Hitler je bio naručio reprodukciju “Raskršća kod Menina” zato što je prepoznao Tandeja.

Upro je prstom u figuru na slici i rekao Čembrlenu: “Samo proviđenje me spasilo, ti su nas engleski mladići ciljali đavolski precizno. Ovaj čovek mogao je da me ubije. Bilo je tako blizu da sam mislio da više nikad neću videti Nemačku. Molim vas da mu prenesete moju zahvalnost i najbolje želje”. Kad je Tandej saslušao premijera shvatio je da je posle najhrabrije bitke u svom životu, u kojoj je gotovo sam uništio Nemce, poštedio život Hitleru.

http://www.kurir-info.rs/najgora-odluka-u-istoriji.....ak-1199555



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 25611
  • Gde živiš: I ja se pitam...

Без везе се сикирао. Немци су имали гомилу Хитлера која је једва чекала своју шансу. Историја је доказала.



offline
  • Gama  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 14 Jun 2004
  • Poruke: 4389

Jos uvek ih imaju samo ih pragmaticno (ne)pustaju na politickoj sceni.

offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 25611
  • Gde živiš: I ja se pitam...

То ти причам...

rip
  • Pridružio: 15 Apr 2010
  • Poruke: 2082
  • Gde živiš: Beograd

Citat:
...
U poslednjim danima Prvoga svetskog rata 28. septembra 1918. nakon bitke za Markoing britanski vojnik Henri Tandej uperio je pušku u ranjenog nemačkog vojnika. Nemac je učestovao u najžešćim bitkama, preživeo Verdunsku bitku, drugu bitku za Ipres, vratio se na front nakon ranjavanja u bici na Somi i sad ga je, ponovno ranjenog i dezorijentisanog engleskom dimnom bombom, sreća napustila pred puščanom cevi na putu za Menin. I Englez je u žestokoj borbi noć ranije teško ranjen u nogu. Nanišanio je i pogled mu se sreo sa Nemčevim. Spustio je pušku.
...

Mislim da neko baš mnogo preterao u laganju.

Tandej "je u žestokoj borbi noć ranije teško ranjen u nogu", ali i dalje učestvuje u borbi.

Hitler, ranjen i dezorijentisan engleskom dimnom bombom vidi Tandeja na svega nekoliko sekundi, zapamti ga i seća se njegovog lika ko zna koliko godina kasnije.

offline
  • član biblioteke
  • Pridružio: 18 Jul 2007
  • Poruke: 28496
  • Gde živiš: iznad smoga Beograda

I opet su Englezi mogli tragediju da spreče, ali je džentlmenstvo bilo mnogo preče.
Bem ti život Bebee Dol

offline
  • Pridružio: 10 Nov 2012
  • Poruke: 673

Sirius ::Без везе се сикирао. Немци су имали гомилу Хитлера која је једва чекала своју шансу. Историја је доказала.OFF
Meni je zanimljivo to stanje u Nemačkoj u prvim poratnim godinama. Mnoštvo ekstremnig grupa, često i sa oružanim krilom, razne jedinice Frajkorpusa .....
Mislim da su neke ekstremne ideje razrađene još pre 1.SR, samo su masovno prihvaćene 20....
Tako i da je ubio Adolfa Šiklgrubera, Hitler bi opet došao na vlast!

offline
  • 037  Male
  • Super građanin
  • Pridružio: 30 Dec 2011
  • Poruke: 1091
  • Gde živiš: Kruševac

Parafraziram komentar koji videh na nekom sajtu: "Ako je za utehu - Kolumbo je napravio veću grešku".

offline
  • Pridružio: 09 Mar 2013
  • Poruke: 1246

Greska ovog Engleza je za Kolumbovu, sitnica.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1144 korisnika na forumu :: 30 registrovanih, 5 sakrivenih i 1109 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: 8u47, A.R.Chafee.Jr., Asparagus, bladesu, BORUTUS, Bubimir, ccoogg123, Duh sa sekirom, FOX, goxin, havoc995, kinez88, Kubovac, Lucije Kvint, mean_machine, menges, milanovic, milenko crazy north, naki011, pedja.st, pera bager, Sir Budimir, sombrero, Srky Boy, Stanlio, uruk, virked, VP6919, |_MeD_|, 223223