S-25 Berkut / SA-1 Guild; S-50; S-100; V-400 Dalj

• 2Ovo se svidja korisnicima: Gargantua, Kubovac
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Super da si to pronašao . Nisu tu u pitanju prigušivaći sa električkim oprugama već jedno rješenje akcelerometra koje je po prvi put primijenjeno na R-7 raketi.

Kad se osovina rotora počne zakretati klizači stružu po potenciometru ( 2 komada ) ta razlika napona se vodi na pojačalo koje šalje napon u namot elektromagneta poz 16 , struja kroz namot izaziva zakretanje stalnog magneta odnosno stvaranje obrtnog momenta koji nastoji vratiti klizać u početni položaj . Opet je primijenjena nul metoda kao najpouzdanija , znači kad je osa žiroskopa u početnom nultom položaju mora teći neka struja kroz namot , da bi kontrirala momentu kojeg izaziva trzaj rakete . Ta struja je znači indikacija ubrzanja rakete , a ako ona puni kondenzator onda je napon kondenzatora indikacija brzine.

Na onoj shemi od tenka T 55 je primijenjena torziona opruga i beskontakti senzor zakreta zato što tenk drnda satima i da su upotrebljeni klizači potenciometra brzo bi se poderali , zato je beskontaktni prijenos. Kod rakete ti klizači rade samo pola minute eventualno par sekundi kad je neki test rakete , i tu su ruje bili velemajstori u odabiru materijala koji ne korodira ,i ne mijenja svojstva na temperaturi.

Klizaču su bili od berilijeve bronce koja ima izuzetna opružna svojstva i sam kontakt je bio pozlaćen , a otporski dio je bio od Manganina žice koja uopće ne mijenja svojstva sa promjenom temperature , a veliki postotak nikla u njoj je čini otpornom na koroziju

• 2Ovo se svidja korisnicima: Gargantua, Kubovac
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Kod ovih novijih žiroskopa kažu da su namotaji bili od legure platine, žica promjera 0,05mm. Za klizač ne daju podatak, ali definitivno spominju dijapazon od +60 do -40 degC bez promjena u otporima.
A materijal magneta, senzora momenta (poz.16) neka strašna legura ЮН14ДК24, željezo sa puno kobalta, nikla, aluminija i nešto bakra.

• 2Ovo se svidja korisnicima: Gargantua, Kubovac
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Hm ... platina dosta mijenja otpor sa temperaturom , ali ako je u pitanju nul metoda mjerenja i dva potenciometra onda su oni u mostu i prati se samo kad je struja nula miliampera i tada promjena otpora platine sa temperaturom nije bitna.

Platina je inače apsolutno otporna na koroziju i taj površinski kontaktni otpor sa pozlaćenim klizaćem može trajati milion godina bez promjene kontaktnog otpora.

Sve je to bilo u metalnim kutijama dobro izolirano od vlage i prašine , čak su znale kutije biti napunjene helijem pod tlakom tako da se sa manometrom lako vidjelo da li je u kutiji sve potaman.

Ti magneti sa kobaltom su bili vrlo stalni , nisu starili , i dalo im se lijepo podesiti magnetsku silu strujom magnetiziranja , jednom namagnetiziran stoljećima ne gubi svojstva.

Debljina žice od 0,05 mm nam daje i mehaničku rezoluciju mjernog sustava , ako bi radijus vrtnje tog zlatnog kontakta bio cca 50 mm a to ima smisla ako usporedimo promjer žiroskopa i ostale dijelove onda dobijamo opseg od cca 300 mm , a sa žicom os 0,05 mm je to cca 6000 linija .. opet smo u području vojne podijele kruga u hiljaditima

• 1Ovo se svidja korisniku: Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Sad sam se malo pogubio...radijus vrtnje !? Da li govorimo o potenciometru (poz.6) ili magnetima (poz.16 i 17) ?

• 1Ovo se svidja korisniku: Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

radijus vrtnje ili radijus kontakta , to su mali pomaci , pa se može uzeti da su linerani i da ne dolazi do sinus cosinus zafrkancije , ali u načelu je to gibanje po nekom radijusu definirano zelenom osi i dužinom poluge , radijusom kontakta.

• 1Ovo se svidja korisniku: Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Aha, ali biće da je to sve znatno manje u gabaritima jer cijeli sklop je 103,5x51x64 mm (400 grama), a maksimalni otklon tog klizača je +/-2 stupnja.

• 3Ovo se svidja korisnicima: Oluj2.1, Gargantua, Kubovac
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

ok onda se u te dimenzije može uklopiti podjela kruga od cca 3000 inkremenata , negdje sam naletio na podatak da od početno zadane podjele u hiljaditima za cijeli sustav nisu uspjeli nagurati više od 3000 .

Vidimo da su i vidno polje od 60 stupnjeva dijelili na 500 linija , pa se tu opet vrtimo oko 3000 dijelova.

Na tenku se izgleda tražila veća preciznost i ponovljivost stabilizatora na topu, tako su tamo postigli taj hiljaditi.

Ako možeš izvuci podatak sa kojom su frekvencijom napajali trofazni pogonski motor na žiroskopima , iz toga se može vidjeti dosta , možda piše od koje je legure žiro i ramovi. Tada još metalurgija praha volframa nije bila tako razvijena pa su rotore radili od lakših legura Invar i slično.

• 2Ovo se svidja korisnicima: Oluj2.1, Kubovac
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Električna šema, dodatno. Tu vidim dva namota, označeni kao I i II (opisane i žice u tekstu).
Ovaj namot II u autonomnoj fazi leta kažu dobija signal po kanalu elevacije za otklon rakete, a u fazi upravljivog leta služi kao demfer (prigušivač). A po kanalu kursa cijelo vrijeme leta kao demfer.

• 3Ovo se svidja korisnicima: Oluj2.1, Gargantua, Kubovac
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

znači trofazni motor za žiro dobija 400 hz što je ok to je nekih 24000 okretaja u minuti što je isto ok .

kondenzator C se puni strujom znaći on integrira i daje podatak o brzini trzaja rakete , dva namota , dvije katuške u tork motoru koji vrača osu u početno stanje i to je uobičajeno samo se crta često kao jedan namot, čisto simbolički , ali kako stalni magnet ima dva pola onda se stavljaju i dvije katuške

djeluje mi sasvim u redu i ovozemaljski

• 1Ovo se svidja korisniku: Oluj2.1
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Da ne ispadne da se pametarim, samo čitam iz knjiga brzina vrtnje je 20700 (5JA24) i 21600 (217M) ob/s.
Materijal žira nemam, tijelo, korpus je iz aluminijske legure AL-2 što mi je malo čudno.

Sve u svemu vrlo slično opisu za raketu 207A, a po tome i kod 205 ne bi trebalo puno odstupati.