MyCity Military :: Podmornice

Kanadske podmornice - tender

nobody@mycity-military.com (Cigi) — Fri, 12 Jul 2024 18:05:57 +0100

Canada Launches Process To Acquire Up To 12 Conventionally-Powered Submarines
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Citat:Canada is taking the first step towards the procurement of up to 12 conventionally-powered, under-ice capable submarines and is launching the process to formally engage industry on this acquisition.
Kana�ani su otvorili tender za 12 klasi�nih podmornica.

Indonezijska podmornica - nema kontakta

nobody@mycity-military.com (Cigi) — Wed, 21 Apr 2021 14:13:54 +0100

Indonesian Submarine Disappears During Routine Naval Drill
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Citat:An Indonesian Navy submarine has disappeared somewhere in the North Bali waters following a series of naval drills this week. Reuters reported Wednesday that a search party has been dispatched by the Navy to try and locate the lost sub, which was staffed with crew members when it disappeared.
Na ve�bi je podmornica prestala, da se javlja.
Citat:According to Reuters, the KRI Nanggala 402 was built in Germany in 1981, has a cruising speed of 21.5 knots and can take up to 34 passengers.
Nema�ka podmornica iz 1981 godina. 34 �lana posade.

Tender za nove nizozemske podmornice

nobody@mycity-military.com (Cigi) — Mon, 09 Dec 2019 16:54:05 +0100

----------- Napisano: 09 Dec 2019 16:54 ---------

Cabinet Postpones Choice of Submarine Builder
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Citat:Three teams remain in the race to build new submarines for the Royal Netherlands Navy, and although the goal is to get boats that are "as Dutch as possible," the Saab / Damen team will for the time being continue to face competition from France�s Naval Group and Germany�s ThyssenKrupp (TKMS), the Dutch daily Die Telegraaf reported Friday.
Nizozemci so stavili novi datum na odluku o odabiru novih 4 podmornica za 2021 godinu.
Na tenderu su Nemci, Francuzi i �ve�ani.

----------- Dopuna: 19 Mar 2024 13:18 ---------

Naval Group from France to build new submarines for Dutch Defense in preliminary award
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Citat:Equipped with the latest systems and technologies, the new submarines are set to be worthy successors to the existing Walrus-class submarines. The event, which was attended by the youngest sailor and the youngest officer of the submarine service, also included the unveiling of the names of the new vessels: His Majesty's Orca, Swordfish, Barracuda, and Tiger Shark.
�etiri komada.

Podmornice Kraljevske mornarice

nobody@mycity-military.com (ltcolonel) — Wed, 13 Mar 2019 01:52:08 +0100

Evo jednog mog starijeg teksta na tu temu. na �alost, intervencijom urednika, mnoge stvari u ovom tekstu nisu na svom mestu. Po�ev od pogre�nog naslova. Pored toga fotografija posleratne d�epne podmornice na prvoj strani je totalno bezveze. Poludeo sam kad sam to video. Ipak, sam tekst premda je prili�no skra�en, tako�e od strane urednika, ipak pije vodu.

Небојша Ђокић, Подморнице Ратне морнарице Краљевине Југославије, Гласник бр. 3/2005, Београд 2005, 99 - 104

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Ju�nokorejske podmornice

nobody@mycity-military.com (Cigi) — Mon, 24 Sep 2018 16:13:52 +0100

South Korea Launches First-of-Class 3,000-ton KSS-III Diesel-Electric Attack Submarine
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Citat:The first KSS-III submarine is expected to be handed over to the Republic of Korea Navy (ROKN) by the end of 2020 or early 2021 following at least 24 months of builder sea trials. Construction costs of each sub are estimated at around $ 900 million.
Prva od devetih.
Citat:The last three boats, reportedly boasting a displacement of over 3,500 tons and equipped with 10 vertical launch tubes each.
Prvih �est 3.000 tona i 6 cevi, zadnje 3 3.500 tona i 10 cevi.
Citat:The new 3,000-ton KSS-III sub is 83.3-meter-long, 9.6-meter-wide, and can accommodate a crew of 50. It is capable of operating underwater without surfacing for up to 20 days. Its maximum underwater speed is estimated at 20 knots (37 kilometers per hour) with a maximum operational range of 10,000 nautical miles (18,520 kilometers).
5o ljudi, izpod vode 20 dana, brzina izpod vode oko 20 �vorova. Doseg 18,520 kilometara.
Citat:The Hyunmoo 2A surface-to-surface missile has an estimated range of 300 kilometers, whereas the more advanced Hyunmoo 2B � first test-fired in June 2015 � has an approximate maximum range of 500 kilometers (310 miles) and is capable of carrying a payload of up of up to 997 kilograms (2,200 pounds).
The Hyunmoo 3B and 3C surface-to-surface cruise missiles have an estimated range of 1000 and 1,500 kilometers (932 miles) respectively. While Hyunmoo cruise missiles have a higher accuracy, the destructive capability of the ballistic variant is substantially greater.
Rakete, doseg 300, 500 i 1500 km.

Tender za nove poljske podmornice

nobody@mycity-military.com (Cigi) — Fri, 05 Jan 2018 21:25:27 +0100

----------- Napisano: 05 Jan 2018 21:25 ---------

European producers bid for Poland sub deal
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Citat:France�s Naval Group is offering its Scorpene-class subs armed with MBDA�s naval cruise missiles; Germany�s ThyssenKrupp Marine Systems is bidding with its 212CD-class subs; and Swedish, Saab-owned company Kockum is offering its A26-class subs, the ministry said in a statement.
Francuzi, Nemci i �ve�ani se javili na tenderu.

----------- Dopuna: 05 Jan 2018 21:28 ---------

Citat:The French offer is the only one comprising cruise missiles, which could put Naval Group in a preferential position to secure the deal, local observers say.
Francuzi imaju krstare�u raketu.

Argentinska podmornica -nema kontakta

nobody@mycity-military.com (Cigi) — Sat, 18 Nov 2017 11:03:31 +0100

Argentina loses contact with one of its submarines
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Citat:The Argentine Navy has lost contact with one of its submarines: the TR 1700-class boat ARA San Juan . The last communication with the vessel was on the morning of 15 November and there has been no further news from it since then.
Od jutra 15.11. nema kontakta sa podmornicom.

Kaiteni - podmornice kamikaze

nobody@mycity-military.com (boksi) — Wed, 28 Sep 2016 20:21:07 +0100

Japanci su razvili i �itav niz malih podmornica kojima su se koristili u napadu na Pearl Harbor 1941. godine. Tipi�na podmornica koju su upotrebljavali kamikaze imala je tri �lana posade i torpeda koja su se nalazila na palubi. Tijekom 1944. Japanci su osmislili torpeda I. klase zvane Kaiten, a u ratu na Pacifiku proizvedene su tri klase torpeda klase Kaiten, ozna�ene brojevima 1., 2. i 4. Ovaj potonji imao je sljede�e karakteristike: masa 13,2 tone, du�ina 16,5 m, �irina 1,35 m, snaga motora 180.030 (KS), brzina 40 �vorova, radijus 25 km i eksploziv od 1800 kg, a torpedom je upravljao pripadnik postrojbi kamikaza. Torpeda su transportirale podmornice za daleke oceanske operacije i to klase �Junsen�, klasa �B�, od toga modeli I-36, I-37i I-44, I-56 i I-58. Podmornice klase �B� prevozile su izme�u 17 i 19 torpeda klase Kaiten.

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Norve�ke podmornice - tender

nobody@mycity-military.com (Cigi) — Thu, 07 Apr 2016 17:55:09 +0100

----------- Napisano: 07 Apr 2016 17:55 ---------

Strategic Partners for Norway�s Future Submarines
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Citat:Norway has short-listed two European shipyards, DCNS and TKMS, as possible suppliers of the new submarines it plans to buy to replace its four Ula-class boats. The Netherlands and Poland are named as possible partners in a joint program.
Izabrali su Francuze i Nemce. Mo�da se pridru�e i Poljaci.
Citat:Norway�s six Ula-class submarines were commissioned between 1989-1992. The submarines were designed to last for 30 years, and will reach the end of their life in the mid-2020s.
Njihove U-210 idu jo� cca 10 godina.

----------- Dopuna: 05 Dec 2016 17:27 ---------

Norway to Decide Soon On Supplier of New Submarines � Minister (excerpt)
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Citat:Norway is likely to make a final decision in coming weeks on whether to buy French or German submarines for its military, Norwegian Defence Minister Ine Eriksen Soereide said in an interview.

Ka�e da �e brzo re�iti.

----------- Dopuna: 03 Feb 2017 13:52 ---------

Germany Chosen As Strategic Partner for New Submarines to Norway
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Citat:The submarines will be based on the 212-design already in service in Germany and Italy. The cooperation also includes cooperation between Norwegian and German industry.
Citat:The plan is to sign a common contract for new submarines in 2019. This will enable delivery of new submarines from the mid-2020s to 2030. This timeline ensures a continuous Norwegian submarine capability as the Ula-class submarines reaches end of life and starts decommissioning.
Norve�ani izabrali Nemce, osnova dizajn U-212.

----------- Dopuna: 29 Mar 2021 13:45 ---------

Agreement in hand, German-Norwegian submarine scheme awaits funding decision
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Citat: Germany, Norway and ThyssenKrupp Marine Systems have agreed on technical and contractual details for their multibillion-dollar submarine program, readying the deal for a review by German appropriators in parliament.
Tehnikalije dogovorene za U212 CD. �eka se potvrde parlamenta. �etiri za Norve�ku, dve za Nema�ku.

----------- Dopuna: 16 Sep 2021 19:18 ---------

Radical New Stealth Submarine, Type-212CD, Will Be Much Larger
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

----------- Dopuna: 12 Dec 2025 9:52 ---------

Norway to spend $6.4 billion on two more submarines, long-range strike
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Citat:The government proposes to parliament to increase the cost framework for Norway�s submarine program by 46 billion kroner to cover the expense of adding two boats, it said in a statement on Friday. Norway will help finance a second production line in Germany to ensure the new submarines can be built quickly enough.
Norve�ani �e naru�iti jo� 2 podmornice.

Australijske podmornice - tender

nobody@mycity-military.com (Cigi) — Tue, 26 Jan 2016 19:19:20 +0100

----------- Napisano: 26 Jan 2016 20:19 ---------

Australian submarine tender narrows to Japanese and French bids, Germans lose ground-sources
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Citat:The competition for a A$50 billion ($34.55 billion) contract to build Australia's next submarine fleet is narrowing to a race between Japan and France as a bid from Germany's ThyssenKrupp Marine Systems (TKAG.DE) (TKMS) loses ground over technical concerns, multiple sources said.
Australci su otvorili tender za nove podmornice, oko $34.55 miljardi dolara.
Citat:TKMS is proposing to scale up its 2,000-tonne Type 214 class vessel, while Japan is offering a variant of its 4,000-tonne Soryu boats made by Mitsubishi Heavy Industries (7011.T) and Kawasaki Heavy Industries (7012.T).
France's state-controlled naval contractor DCNS has proposed a diesel-electric version of its 5,000-tonne Barracuda nuclear-powered submarine.
Prijavili se TKMS-Nemci sa 2,000 tona Type 214, Mitsubishi Heavy Industries sa 4,000-tona Soryu i DCNS-Francuzi sa dizel verzijom Baraccuda podmornicom.
Citat:Japan was slow to commit to build all vessels at South Australian shipyards, a politically significant pledge that both DCNS and TKMS made quickly.
At the same time, DCNS and TKMS pledged to share sensitive technology with the Australian government and promised packages of economic incentives.
Japan je prakti�no bez iskustva, �ta je izvoz vojne tehnologije, Nemci i Francuzi nude prenos tehnologije i radna mesta.

----------- Dopuna: 06 Apr 2016 17:08 ---------

Decision Close On Australian Submarine Contract
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Citat:Expectations are that the winning bidder would be announced before the next election, even if an early poll was called for July.
Skoro odluka o odabiru, do jula.

Status-6 Termonuklearni torpedo

nobody@mycity-military.com (gvozdenavolja) — Thu, 12 Nov 2015 10:57:01 +0100

Људи моји шта је ово?
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Groblje nuklearnih podmornica Hanford USA

nobody@mycity-military.com (RJ) — Thu, 09 Jul 2015 12:33:08 +0100

U malom mestu Hanford u dr�avi Va�ington, nalazi se groblje nuklearnih podmornica, ta�nije njihovih nuklearnih reaktora - gotovo 77 reaktora sme�teno je u ogroman rov jedan do drugog pod otvorenim nebom.
Ovde je fotografija sa spiskom svih rashodovanih nuklearnih podmornica odakle poti�u reaktori...

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Lokacija na google maps
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

�vedske podmornice

nobody@mycity-military.com (Cigi) — Wed, 24 Jun 2015 16:34:31 +0100

----------- Napisano: 24 Jun 2015 16:34 ---------

Saab Story: Sweden�s New A26 Submarines
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Citat:June 29/14: Sold! Saab finalizes the deal with ThyssenKrupp Industrial Solutions AG to buy its former Kockums subsidiary.
Po�to su oterali Bitange; bio i upad specialaca u firmu, da slu�ajno Nemci ne bi uzeli nacrte.
New submarines could break budget
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Citat:Svenska Dagbladet writes that if the two A26 submarines end up costing more than the 8.2 million that the Swedish government has set aside, the government may need to either lower its ambitions for the new subs or postpone other investments to be able to finance them.

The Defence Materiel Administration expects to reach a deal with Saab Kockums within seven days, but Sebastian Carlsson, press spokesperson at Saab, is less optimistic and tells SvD that they expect the order to be placed later this year.
Inflacija, inflacija, inflacija....

----------- Dopuna: 30 Jun 2015 18:01 ---------

Saab Signs Contracts for A26 Submarines and Mid-Life Upgrade for Gotland-Class Submarines
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Citat:Defence and security company Saab has signed contracts with the Swedish Defence Materiel Administration (FMV) for the construction of two new Type A26 submarines and a mid-life upgrade for two Gotland-class submarines. The orders, signed with FMV today, cover the period 2015-2024 and the total order value is SEK8.6 billion (Now worth approx. $1.04 billion�Ed.)

Saab will construct, verify and deliver two new Type A26 submarines for the Swedish Navy to a total order value of SEK7.6 billion. Deliveries will start in 2022 and be finalized in 2024.

Saab will also conduct a mid-life upgrade on two of Sweden's existing Gotland-class submarines, including an overhaul and upgrade of the combat system. The total value of this work is SEK2.1 billion. The two upgraded Gotland-class submarines will be delivered to FMV in late 2018 and late 2019, respectively.
Brzo i�lo. Dve nove i dve modernizacije. Fino.

AIP podmornice

nobody@mycity-military.com (ML) — Sat, 23 Aug 2014 12:28:16 +0100

----------- Napisano: 23 Avg 2014 12:28 ---------

AIP podmornice

Za dr�ave koje �ele imati podmorni�ku flotu, a ne �ele, odnosno ne mogu sebi priu�titi nuklearnog pogona, razvijene dizel-elektri�ne podmornice su priru�no re�enje. One su jeftine (u odnosu na nuklearne), a imaju �iroko polje primene u pomorskom ratovanju, pogotovo �to su na njima ugra�ene tehnologije, koje su prvo razvijane za nuklearne podmornice.
Ahilova peta ovih podmornica je ostala zavisnost od punjena baterija na povr�ini mora, zna�i zavisnost od atmosferskog vazduha. One se u svakom slu�aju mogu priru�nije upotrjebiti za neke budu�e pomorske sukobe, pogotovo u litoralnim vodama. Velika prednost tih podmornica je njihova veli�ina i tiho djelovanje. Konvencionalne podmornice imaju puno manji odraz na aktivnom sonaru, a kada rade u re�imu elektromotora daleko su ti�e od nuklearnih kolegica. Dalje, konvencionalne podmornice mogu le�ati neprimijetne na dnu �ekaju�i prakti�no neprimijetne nadolazak neprijatelja, kod nuklearnih to nije slu�aj, jer im je potreban konstantno protok mora, preko pumpi, za hla�enje reaktora, a kako su usisne ko�are na dnu podmornice(u najvi�e slu�ajeva), to za njih nije opcija djelovanja.
Dani ne-nuklearnih podmornica su daleko od toga da su pro�lost. Sa unaprje�enim AIP (air-independent propulsion) one su ostale ozbiljna konkurencija nuklearnim podmornicama
AIP, generi�ki opredjeljuje sve sisteme koje omogu�uju podmornici podvodnu plovidbu bez potrebe izlaska na povr�inu odnosno na �norkel dubinu radi punjenja bataerija.
Ovakvi sistemi produljuju sposobnost boravka podmornice pod vodom zavisno od brzine do nekoliko sedmica, bez poterebe izlaska na povr�inu.
Da izbjegnu detekciju , podmornice moraju ostati zaronjene, koriste�i , idealno govore�i, nezaznavne izvore energije. Za konvencionalne podmornice, AIP pove�ava du�inu podvodnog boravka i djelovanja podmornice, �to zna�i da vi�e nije potrebna, bar ne tako �esto, konekcija sa atmosferom radi vazduha i ispu�tanja nus produkata sagorjevanja. To pak uveliko smanjue mogu�nosti otkrivanja radarom ili npr. termalnom metodom.
Najednostavnija forma AIP su baterije. Idealni AIP za podmornice bi morao biti tih, imati mali termalni podpis, ne bi smio imati potrebu za iskrcaj-izbacivanje kontaminiranih materija, koje bi bile na neki na�in otkrivene i naravno mogu�nost djelovanja bez atmosferskog vazduha.
Ovi sistemi se ne ograni�avaju samo na kori�tenje u podmornicama, oni sve ve�u primjenu nalaze za sve vrste podmorskih vozila i platformi.
Sistemi koji su se, odnosno se primijenjuju se mogu podijeliti generalno u:
-AIP toplotne ma�ine
-AIP hemijski izvor energije ( tihi pogon)
Dana�nje AIP podmornice treba posmatrati kao hibride, ni jedna nema jo� isklju�ivo AIP pogon, uvijek je tu prisutan svemogu�i dizel.
Za vr�ne snage u zaronjenom snagu potrebna energija i baterija i AIP pogona.
AIP pogon danas omogu�ava du�e zadr�avanje ispod povr�ine.
Kako to izgleda na �emi.

AIP toplotne ma�ine su:

-Walter sistem, Walterova turbina s kondenzatorom pare, komorom za izgaranje, ure�ajem za dovod goriva i dezintegraciju vodikovog peroksida koji slu�i kao oksidator i izvor toplote.pokazala je dosta slabe rezultate i napu�tena je. Trajanje pogona ograni�eno je zalihama peroksida. Omjer utro�ka goriva i oksidatora je 1:9. Eksperimentalna njema�ka 90 tonska podmornica sa turbinom je postigla podvodnu brzinu od 28 �v, �to je dalo poticaj za izgradnju borbenih podmornica, koje me�utim nisu uspjele uzeti u�e��e u ratu.Posle drugog svjetskog rata se ugra�uju na britanske podmornice Explorer i Excalibur koje su postizale brzine od 25 �v. Kasnije se odustalo od tog pogona, pre svega radi skupog vodik peroksida.

-Dizel motor zatvorenog kruga, koji radi dovo�enjem kisika koji se mje�a sa ispu�nim gasovima radi dostizanja koncentracije kisika sli�ne kao u vazduhu, za zagon pod vodom dok jo� nema ispu�nih plinova se koristi mije�anje sa argonom iz spremnika. Sa tim dizel motorom je najvi�e eksperimentisao SSSR, Nijemci, Britanci i Nizozemci.

-Stiringov motor je stapni motor , kod koga se izgaranje de�ava van cilindra, zagrijavaju se stijene cilindra.Radni medij u cilindrima je vazduh, kod podmornica helij. Na jednoj strani se
radi zagrijavanja �iri dok se na drugoj strani ohla�en skuplja. Radi razlike u pritiscima stapovi naizmjeni�no idu zajedno i udaljuju se. Stapovi su spojeni rombi�nim mehanizmom koji njihovo kretanje pretvara u vrtnju.
Izgorjevanje se de�ava izvan motora kontinuirano tako da nema eksplozija i potpuno je tih.
Za zagrijavanje se na podmornicama upotrebljava dizel gorivo i kisik pod pritiskom 60atm, tako da produkti izkaranja usljed velikog pritiska slobodno izlaze u more. Kisik se i kod ovog sistema dijelimi�no mje�a ispu�nim plinovima.

- MESM parne turbine, para nastaje u kotlu koji za gorivo upotrebljavaju etanol i kisik, opet pod visokim pritiskom tako da produkti izgaranja bez posebnog kompresora bivaju odvedeni u more. Taj sistem su razvili i primijenili na podmornicama Francuzi.

-Radijacija crnog tijela (nema potro�nje kisika). Testovi su vr�eni 1971 godine, obustavljeni su, ali nikako ideja nije zavr�ila na zgari�tu istorije.
Radi se o ma�ini zatvorenog cikla koja kao izvor toplote koristi grafitne blokove zagrijane na 2500 stepeni C. inertni gas kru�i oko tog bloka, uzima toplotu i okre�e turbinu, ili pokre�e klipove, vra�a se i zatvara komletni krug. Ispitianja su vr�ena na gasnoj turbini zatvorenog cikla (na principu Brayton-ovog cikla).
Ideja je prezentovana i u Pentagonu 1971. Ideja je bila da bi podmornica nosa�, nuklearna naravno, snabdjevala manje podmornice koje su bazirane na njoj sa grafitnim blokovim, koji se opet po potro�nji mogu napuniti toplotnom energijom. Ove manje podmornice bi ne�to sli�no kao lovci operisali oko podmornice. Mogli bi imati vanjsko naoru�anje i mogli bi se masovno proizvoditi po niskoj cijeni.
Ideja je odba�ena, me�utim treba znati da se ova tehnologija mo�e koristiti na manjim podmorskim vozilima, tipa lovca mina ili jeftinih torpeda.

AIP hemijski izvor energije

-Gorive �elije, gdje se kroz katalizator i membrane dovo�enjem vodika i kisika stvara elektri�na energija, voda i toplota
Za sada gorive �elije predstavljaju najnaprednije rje�enje, i pru�aju najve�i potencijal �to se ti�e nezaznavnosti podmornice pod morem, kao i za primenu na podvodne platforme sa bez posade.
Gorive �elije pretvaraju gorivo i oksidanta direktno u elektri�nu energiju, elektrohemijskim procesom, stepen iskoristivljosti se penje do 100%. U praksi je to ipak manja negdje 40-65%. Gorive �elije nemaju pokretnih dijelova, pretvorba, odnosno generiranje elektri�ne energije je tiho, tra�e minimalno odr�avanje i imaju dug operativni vijek.
Postoji vi�e vrsta gorivih �elija, ali kao optimalna se pokazala Proton Exchange Membrane Fuel Cell (PEMFC). Ova tehnologija pokazuje najve�i potencijal za ugradnju u podmornice, nudi najve�u te�insku i volumetri�ku gusto�u energije i operi�e na temperaturama do 80 stepeni C.

nastavlja se...

----------- Dopuna: 23 Avg 2014 19:09 ---------

Gorive �elije kao izvor energije za tihi pogon podmornica i smanjenje mogu�nosti za njihovu detekciju

Ovdje se ne�u upu�tati u ostale tipove AIP pogona, pogon pomo�u gorivih �elija je ipak pogon koji nejvi�e obe�ava.

Brzi presjek i komparacije sa ostalim AIP sistemima na podmornicama.
U najednostavnijoj formi i baterija mo�e predstavljati AIP pogon, nezavisna je od vazduha i daje energiju bez potrebe za kisikom. Me�utim baterija kao spremnik energije dosta malo traje , aproksimativno oko 5 dana najekonomi�nije vo�nje, nakon �eka podmornica mora iza�i na dubinu �norkela radi paljenja dizel motora i punjena baterija. To pogotovu u obalnim vodama zavr�ava otkrivanjem podmornice. Zna�i AIP pored ne�ujnosti, znatno produljuje njen boravak pod vodom �to drasti�no pove�ava njenu nevidljivost.
Da bi se to vrijeme pod vodom produ�ilo postojala je potreba za AIP pogonom koji je trebao biti:
-pre svega tih
-imati mali termalni podpis
-kao nus produkte nije smio stvarati kontaminaciju okoline, po kojoj bi bio primje�en.
Dana�nji AIP pogon je kombinacija onoga �to danas nazivamo AIP pogonom( dizel zatvorenog cikla,Stiringova ma�ina, francuska MASMA, gorive �elije) i spremnika elektri�ne energije baterija, koje su jo� uvijek potrebne za dosezanje vr�nih snaga, snagu za zagon AIP pogona, kao i rezervni izvor energije u slu�aju istro�enih gorivih elemenata.
Za�to ba� gorive �elije? Pre svega od svih drugih AIP pogona se razlikuju jer nemaju gibljivih djelova i zna�i da su i ne�ijnije, a �to je isto tako zna�ajno tro�e najmanje kisika od svih pomenutih pogona po kwh, �to pove�ava njenu nevidnost, odnosno vrjeme koje mo�e provesti pod povr�inom.

Ima vi�e vrsta gorivih �elija, koje operi�u na raznim re�imima, pre svega temperatura od 1000stepeni celzija , solid oksid gorive �elije (SOFC), one koriste direktno ugljikovodi�na goriva, molten uglji�ne gorive �elije koje operi�u na oko 650 stepeni celzija, isto koriste dizel gorivo, gorive �elije sa fosfornom kiselinom koje operi�u na 200 stepeni , alkidne gorive �elije �
Od svih ovih vrsta na podmornicama su se kao najbolje pokazale PEMFC, (Proton Exchange Mebrane Cell), koje pru�aju hajve�u te�insku i volumetri�ku gustinu energije, a operi�u na temperaturama pod 80 stepeni.
Simens je podpisao ugovor sa Njema�kim ministarstvom odbrane o razvoju postrojenja gorivih �elija i to za podmornicu tip 208. Prvo se je mislilo upotrjebiti alkalne gorive �elije, ali je bilo problema s atom tehnologijom, pa su se preusmjerili u PEMFC , koje su ispitno ugra�ene na klasu 205, sa kojom su izvr�ene probne vo�nje 1988g. Uzgred budi re�eno na istoj klasi su ispitani i dizeli zatvorenog kruga. Kona�no je pogon ugra�en na 212, koja je porinuta 2002 godine.
Kao gorivo sa najve�om gustinom energijeupotrebljava se vodonik, bar �to se te�ine ti�e, 33kWh/kg, u komparaciji sa dizelom i metanolom, od 13,2-6,2 kWh/kg. Me�utim kod podmornice je veoma va�an i volumen, pa se tako postavio problem pronala�enja najboljeg na�ina za skladi�tenje vodonika.

Gorive �elije za proizvodnju elektri�ne energije trebaju gorivo i oksidant. Za gorivo smo ve� rekli da je izabran vodonik, a kao oksidant je obi�no kisik.

Postoji vi�e na�ina za skladi�tenje vodonika, me�utim na podmornici je odlu�uju�i kriterij volumen, jo� vi�e nego sama te�ina.
Mo�e se hraniti kao gas pod pritiskom, pod pritiskom 700bara, faktor skladi�tenja je 11 wt% vodonika, �to je ekvivalent 2,5kWh/kg. Takvo skladi�tenje je pogodno za podvodna vozila i vozila za prevoz diverzanata.

Skladi�tenje vodonika u te�nom stanju podrazumjeva niske temperature skladi�tenja, pod -253 stepena, �t ozna�i specijalno izoliran kontejner odnosno rezervar.

Dalje postoji skladi�tenje u metal hidridu, npr litium hidrid, koji mo�e odpu�tati vezani vodonik ili pod visokim temperaturama ili u reakciji sa vodom. Normalno da je proces reverzibilan, zna�i mo�e se i ponovo vezati sa vodonikom. Nalazi se u kontejneru. Ovo skladi�tenje karakteri�e velika te�ina ali zato manji volumen nego kod te�nog vodonika. Ovako skladi�tenje je i sigurnu jer vodnonik nije slobodan gas. Pritisak u kontejneru je isto relativno mali 10 do 15 bara.
Njemci su za klasu 212 predvidili da vodonik bude pohranjen na ovaj na�in, tako ima 18 hidridnih tankova , svaki te�ak 4,4 tone, sa volumenom 1200l, sposoban pohraniti 1MWh energije po tanku.
Ovi tankovi ne trebaju neko odr�avanje pa se mogu postaviti izvan glavnog �vrstog trupa podmornice.

Mnogo se je polagalo i na skladi�tenje u tankove sa nanofibrama ugljika na koje se ve�e vodonik. Bilo je �ak predpostavljano da bi osloba�anje i vezanje vodonika bilo oko 43-58wt% bez zagrijavanja. Me�utim pokazalo se da je taj faktor dosta manji, a i sam sistem je skup, tako da tra�i dalje ispitivanje za ekonomi�nu primjenu.

Uglavnom u 2000 godinama najvi�e se polagalo u ova dva zadnja tipa skladi�tenja.
Dalje �emo ne�to re�i o metanolu, dizelu i direktnoj oksidaciji ugljenovodonika.

Pridobivanjem vodonika iz metanola.
�to se ti�e energetske gusto�e je vrlo blizu sistemima skladi�tenja sa uglji�nim nanofibrama i metal hidridima, �to �e se kasnije vidjeti iz tablica. Recimo u odnosu na skladi�tenje u metal hidridima za istu koli�inu energije, sistem je dva puta lak�i, ali oko 15% volumetri�ki ve�i.
Potro�nja kisika je ve�a , a to zbog toga �to je kisik potreban , osim za gorive �elije i za proizvodnju vodonika iz metanola, ili za djelimi�nu oksidaciju ili za gorenje i proizvodnju pare potrebne za pretvorbu metanola u vodonik..
Ugljeni monoksid koji se pojavljuje tijekom pretvorbe, nala�e �i��enje prije upotrebe u gorivim �elijama, jer je �tetan pre svega platinski katalizator,koji se koristi u PEM gorivim �elijama.
CO2, koji se pojavljuje prilikom pretvorbe se bez velikih problema i sa minimalnim podpisom mo�e izbacivati u more.
Sam sistem ima slede�e komponente:
- Rezervar za metanol
- Rezervar za kiseonik
- Parni pretvara�
- Sisteme za pre�i��avanje vodonika
- Sistem za rukovanje sa CO2
Metanol je te�nost i skladi�ti se kod sobnih temperatura u tankove. Da tankovi nebi bili u �vrstom trupu skladi�ti se u lakom trupu, ali kako ne smije do�i u direktni kontakt sa vodom, skladi�ti se u vre�e od materjala otpornog na metanol, tako da tro�enjem se volumen vre�e smanjuje a nadomje�ta je voda-more.
Ako je sistem izveden kako treba, ne bi trebalo da predstavlja veliki rizik za podmornicu.

Proizvodnja vodika od nafte.
Dizel i kerozin imaju dvostruku energetsku gusto�u u odnosu na metanol, me�utim njihova reformacija je manje efikasna, tako da kod konverzije u elektri�nu energiju ostane 30% , a kod metanola je iskoristak 55-60 %.
Dizel ima u sebi dosta sumpornih spojeva koji su smrt za reformer i za katalizator u gorivim �elijama.
Sam sistem je pozitivan radi volumetri�ke i te�inske gusto�e energije,a i obezbe�ena je logistika za napajanje, krcanje nafte, ali ima podosta nedostataka pre svega, potrebno je �i��enje spojeva sumpora iz goriva, U sistemu su potrebne velike temperature i pritisci, odvo�enje gasova koji nastaju pri reformaciji, kao i velike potro�nje kisika koji iziskuju ve�e rezervare tog plina.
�ema dole je sistem sa uzimanjem kisika iz vazduha, kod podmornica bi to bilo iz rezervara kisika.[attachment=1]
Pored toga se razmatralo i direktna oksidacija alkohola i ugljenovodonika kao goriva u gorivim �elijama (zamjena za vodonik), ali su tu potrebne velike temperature gorivim �elijama (od �vrstih oksida) tamo od 750-1000stepeni, kao i velika koli�ina nus produkata, �to ovaj sistem �ini neupotrebljiv za podmornice.

Skladi�tenje kisika na podmornici.
Svaki AIP ima potrebu za skladi�tenjem ve�e koli�ine kiseonika.
Kiseonik se mo�e skladi�titi kao ga sili kao te�nost.
Za skladi�tenje u gasovitom stanju su potrebni veliki i te�ki tankovi. Iako se rade od kompozitnih materiala, to pove�ava njihovu cijenu, a pate i od malih volumetri�kih performansi, tako da ostaju prihvatljivi samo za manje objekte.
LOX sistem (Liquid Oxygen) podrazumjeva ohla�ena skladi�ta za kisik, u subkriti�noj ili superkriti�noj formi. Subkriti�na, obi�no se upotrebljava, odr�ava kisik u te�nom stanju (temperature su manje od -118,6 stepeni, a pritisak je od 3-55bara)
Tako�e se mo�e skladi�titi u superkrtitinoj fazi, kao superkrtiti�na te�nost ( prakti�ki niti je te�nost niti je plin, neka prelazna faza). Tu su temperature ve�e od -118 stepeni, ai pritisak je ve�i od 50 bara.
Ovaj drugi na�in je pogodniji za podmornice zbog toga �to nema naru�avanja stabiliteta zbog slobodnih povr�ina te�nosti.
Sekundarni sistem skladi�tenja podrazumijeva snabdjevanje kisikom putem kemijske reakcije. To su razni superoksidi, vodonikov peroksid�
Primarni na�in je gledaju�i na iskoristivost, optimalan i on se uglavnom upotrebljava.
Na klasi 212 LOX je pohranjen u superizolisanim rezervarima van �vrstog trupa, ali je sam vanjski sloj rezervara napravljen od istog materiala kao i �vrsti trup podmornice. Podmornica ima dva rezervara, svaki sa svojim uplinja�em, �to osigurava da LOX ne mo�e do�i u podmornicu. Postavljanje rezervra van �vrstoh trupa daje ve�i stepen sigurnosti, mada se primijenjuje i skladi�tenje unutar �vrstog trupa. Fincantieri je izgradio podmornicu S 500, koja ima unutra�nji rezervar, koji snabdjeva kisikom dizel zatvorenog cikla. Ove podmornice su male, oko 500t.
Pored toga �to je kisik potreban za pogon , poteban je i posadi. Svaki �lan posade treba u prosijeku 1lkisika dnevno za pre�ivljavanje, npr ako patrola traje 50 dana, a na podmornici je 50 �lanova posade to iznosi oko 2,5t kisika.
Kada se neko pita o opasnosti vodika na podmornici, puno je opasniji kisik koji i u dodiru sa mazivima mo�e dovesti do eksplozije. Zato su kod montiranja ovih postrojenja preduzete sve mogu�e mjere za�tite.

Podmornice JNA

nobody@mycity-military.com (bluedeep) — Fri, 10 Jan 2014 12:38:57 +0100

Zna li neko o podmornicama koje je koristila JRM cija je to konstrukcija i dizajn(domace ili po uzoru na neke strane)?Znam da je JRM imala vise klasa podmornica( Sava,Drava,Heroj...),te da su napravljene u brodogradilistu Kraljevica(Hrvatska).Kakav je njihov kvalitet bio u poredjenju sa slicnim klasicnim podmornicama drugih drzava(danas se sigurno ne mogu porediti sa modernim plovilima tog tipa),da li su u to vrijeme bile cemu?

----------- Dopuna: 29 Okt 2006 22:14 ---------

Interesuje me i njihovo koristenje.Znam da su cesto isplovljavale i van teritorijalnih voda ex Jugoslavije navodno i u Sredozemno more pa cak i da su bile pratnja Titu na njegovim putovanjima mada mi to zvuci malo nevjerovatno jer se ne radi o nuklearnim podmornicama ciji je radijus gotovo neogranicen.Cuo sam pricu nekih ljudi koji su 70-tih sluzili u JRM da je jednom jedna podmornica koja je bila u Sredozemnom moru zbog nekakvog problema(vjerovatno neki kvar)poslala signal za pomoc te je na taj nacin otkrila svoj polozaj( sto je bilo strogo zabranjeno).Poslano je drugo plovilo (neznam sad da li druga podmornica ili brod)u pomoc ,a kad je podmornica vracena u Jadran u luci je odred vojne policije citavu posadu sproveo u pritvor.Navodno podmornice su na svojim zadacima bile u kontaktu iskljucivo sa Beogradom(vjerovatno generalstab),a ne sa maticnim lukama iz kojih su isplovljavale na zadatke.Zna li neko vise o tome u kakvim su zadacima sudjelovale te ako su plovile po sredozemlju da li su se susretale sa Americkim ili drugim podmornicama NATO-a.Ima li neko neku zanimljivu pricu o mogucim susretima i inace o ovoj temi?