MyCity Military

Avioni :: Kawasaki EC-2

nobody@mycity-military.com (Toni) — Tue, 17 Mar 2026 20:48:58 +0100

Novi leteci ometac.

Vazduhoplovno naoru�anje i oprema :: CM-400AKG

nobody@mycity-military.com (Drug pukovnik) — Sun, 15 Mar 2026 15:46:01 +0100

Mislim da je red da ova raketa ima svoju temu, ja iskreno nisam za tu raketu niti �uo sve do ovog tjedna kada se slika, ona jelte, pojavila ovdje na forumu i onda se u 24 sata ra�irila ko kuga svuda okolo.
Novinarski istra�iva�i su ''istra�ivanjem saznali'', analiti�ari su ''analizama ustanovili'', blogeri su blogisali, politi�ari su jeli govna...a ja zapravo ni�ta pametno u svim tim tekstovima nisam pro�itao.

Tako da treba to malo slo�enije promotriti, da vidimo zapravo �ta se krije u toj bijeloj raketi. �itam sve to, hipersoni�na, kvazi-balisti�ka...pola ljudi, ma �ta pola, blage veze i nema �ta to zna�i, ali sve onako, zna�, sad �e vama �iko objasniti, ona leti brzo i visoko, pa radaru do�e u mrtvu zonu, pa ju je te�ko presresti, ali nije nemogu�e i bla bla

Lani su je Pakistanci navodno koristili, Indijci navodno presreli, pa to implicira da su je morali i pokazati

a naravno to nije uop�e od te rakete ve� je to mar�evski motor od Neve, �to dalje implicira, da i tamo analiti�ari i novinarski istra�iva�i lupaju bezveze.

Za neku malo bolju analizu balistike ove rakete nije vrijeme, jer zapravo je sve nepoznato, o kineskim motorima ne znam ni�ta, nisam se s njima do sada zanimao. Naravno ni�ta to ne mo�e biti bitno druga�ije, ista fizika i ista matematika je u pitanju.
Probao sam ne�to ba� brzinski i malo ostao zbunjen, a probao sam sa tih nekoliko brojeva �to se vrti na internetu. Tako da od njih kre�em, na slikama sa interneta, koje su sve neke u ausvinklu, moglo bi se re�i da je zaista duga�ka oko 5,1 metara i da je kalibra 400mm.

Me�utim pi�u da je masa 910kg i kad pove�em tu masu, volumen motora koji se mo�e iz slika dosta dobro procjeniti i te neke silne kilometre dometa uz eventualnu hipersoniku...sve padne u vodu u roku od odmah.

Masa od 910 kila, a to pi�e uglavnom svuda, je po meni neka neto�na informacija, �ak bi rekao mnogo neto�na

Ovdje sam malo �vrljao da vidim �ta bi se u toj raketi moglo smjestiti. Interesantno, volumen motora (prostor za gorivo) gotovo savr�eno odgovara BUK raketi, kra�a je strujna cijev i bi�e da su turbina i gas-generator sa prednje strane, a odozada samo aktuatori. Znatno je manji vanjski promjer mlaznice �to mi je ba� zbunjuju�e za raketu koja se lansira sa aviona i vjerovatno sa ve�ih visina. U svakom slu�aju kako su istog kalibra i vrlo sli�ne du�ine, motor od tih okvirno 435kg sa oko 340kg goriva je po meni realnost i u CM-400AKG.

Onda sam uzeo bojevu glavu sa H-29 rakete (380mm kalibar) i nju strpao unutra. S tim da je ta glava 317kg, a internet pi�e da je u CM-400AKG glava od 150 do 200kg. Zna�i mo�da sam ve� preterao sa tih dodatnih 117 kila, ali neka je za sada.

Motor od 433kg i b/g od 317kg je 750kg i do 910kg ima jo� 160 kila za sve ostalo, a sve ovo �to sam nabrojao na skici ne�e to pokriti ni da je od olova.

Tako da mislim da je cirkuliraju�i podatak o startnoj masi neto�an, mislim �isto kad se vizualno usporedi sa 9M38M1 i njenih 690kg vidi se da tu ne�to ne �tima. A u BUK-ovoj je i glava samonavo�enja, razni oni neki blokovi, svega sva�ega, a ni sama bojeva glava nije kikiriki ve� je to 70 kila. Ne sje�am se, a ne da mi se kopati u svim onim knji�urinama, koliko bi moglo biti ograni�enje kod Mig-29 za ka�enje na pilone.

U svakom slu�aju, puno nepoznatih parametara za bilo �to, po�ev�i eto od mase

Helikopteri :: DARPA/Bell X-76

nobody@mycity-military.com (Toni) — Mon, 09 Mar 2026 20:15:08 +0100

DARPA je u saradnji sa USSOCOM objavila razvoj eksperimentalne letelice pod oznakom X-76 koja bi omogucila poletanje i sletanje kao i dosadasnji helikopteri a tokom leta koristila mlazne motore postizuci brzine preko 400 cvorova( 750 km/h). Cilj je omoguciti performanse za koje je trenutno potrebno koristiti avione a avioni zahtevaju piste.

Citat:The Mission: Breaking Aviation's Oldest Trade-Off

SPRINT began its second phase (Phase 2) in May 2025 following the downselect to Bell. With the successful completion of the CDR, the program will shift focus to manufacturing, integration, assembly, and ground testing of the X-76 demonstrator. The demonstrator will mature technologies necessary for a transformational combination of the following capabilities:

-Achieve cruise at speeds exceeding 400 knots
-Hover in austere environments
-Operate from unprepared surfaces

"For too long, the runway has been both an enabler and a tether, granting speed but creating a critical vulnerability," said Cmdr. Ian Higgins, U.S. Navy, serving as the DARPA SPRINT program manager. "With SPRINT, we're not just building an X-plane; we're building options. We're working to deliver the option of surprise, the option of rapid reinforcement, and the option of life-saving speed, anywhere on the globe, without needing any runway."

Phase 2 will be followed by a flight test program in Phase 3, which is planned for early 2028.

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

PVO i sistemi VOJ :: SIDAM-25

nobody@mycity-military.com (RJ) — Wed, 04 Mar 2026 22:44:03 +0100

Sistema Italiano Difesa Aerea Mobile-25 millimetro

Dana 27. februara 2026. godine, Italija je navodno odobrila isporuku samohodnih sistema protivvazdu�ne odbrane SIDAM-25 Ukrajini, verovatno nakon obnove svih vozila koja su bila uskladi�tena sa dugoro�nom konzervacijom.
Transfer uklju�uje dovoljno vozila za opremanje najmanje tri baterije protivvazdu�ne odbrane kratkog dometa kako bi se poja�ala odbrana od dronova na malim visinama unutar ukrajinske slojevite mre�e PVO.
SIDAM-25 je baziran na ameri�kom oklopnom transporteru M113A1, naoru�an sa �etiri topa Oerlikon kalibra 25 mm dometa do 2,5 km.
Naoru�anje SIDAM-25 sastoji se od �etiri topa Oerlikon KBA kalibra 25 mm postavljenih u konfiguraciji 2x2 unutar potpuno rotiraju�e aluminijske kupole, �to omogu�ava kombinovanu brzinu ga�anja od 2.280 do 2.400 metaka u minuti.

Razvoj sistema SIDAM-25 zapo�eo je 1983. godine zbog hitne potrebe za autonomnim sredstvima protivvazdu�ne odbrane koja bi pratila mehanizovane jedinice, s naglaskom na mobilnost, brzo vreme reakcije i kapacitet municije pogodan za dugotrajna anga�mane na niskim nivoima.
Proizvodnja u punom obimu pokrenuta je 1985. godine.
Sistem pod nazivom OTO Melara, kasnije OTOBREDA, otpo�eo je s probnim ga�anjima sprovedenim izme�u 1985. i 1987. godine, pre nego �to je italijanska vojska naru�ila sistem u junu 1987. godine. Prve isporuke zavr�ene su u julu 1989. godine, a do 1. januara 1997. godine ukupna proizvodnja dostigla je 276 sistema. Prvobitni zahtev od 340 vozila smanjen je na 280 nakon restrukturiranja snaga nakon Hladnog rata.
Nakon uvo�enja u operativnu upotrebu,ovi sistemi su integrisani u mehanizovane brigade za divizijsku protivvazdu�nu odbranu, pru�aju�i organsku za�titu kopnenim snagama bez oslanjanja na vanjska sredstva protivvazdu�ne odbrane.
Proizvodnja se odvijala u La Speziji s podizvo�a�ima, uklju�uju�i ALENIA, �rlikon Italiana i Officine Galileo. Cena po jedinici 1997. godine dostigla je 4,3 miliona dolara. Naziv SIDAM-25 je skra�enica od Sistema Italiano Difesa Aerea Mobile, 25 milimetara, �to identifikuje njegovu ulogu i kalibar.

Vozilo koristi modifikovanu �asiju M113A2 konstruisanu od oja�anog aluminijskog oklopa debljine do 38 mm, s borbenom te�inom u rasponu od 12.500 kg do 14,5 tona, ovisno o konfiguraciji.
Ukupna du�ina je 5,04 m, �irina 2,69 m, a visina 1,83 m bez kupole.
Posada se sastoji od tri �lana: voza�a, komandira i ni�and�ije, a neke konfiguracije uklju�uju punja�a ili operatera za upravljanje vatrom.
Poseduje bo�na vrata za pristup radi pobolj�anja ulaska posade i rukovanja municijom a tako�e i zadnja vrata,standardna na svim OT M113. Unutra�nji raspored omogu�ava sme�taj korpe kupole i komponenti za upravljanje vatrom. Sistem u potpunosti zadr�ava karakteristike mobilnosti na gusenicama OT M113.

Naoru�anje se sastoji od �etiri topa Oerlikon KBA kalibra 25 mm postavljena u konfiguraciji 2x2 unutar potpuno rotiraju�e aluminijske kupole te�ine oko tri tone.
Svaki top ispaljuje 570 metaka u minuti, �to rezultira kombinovanom brzinom paljbe od 2.400 metaka u minuti, a neki podaci navode 2.280 metaka u minuti.
Efektivni domet ga�anja protiv ciljeva u VaP je izme�u 2.000 m i 2.500 m, s maksimalnom daljinom paljbe koja dosti�e 5.000 m.
Nagib se kre�e od -5� do +87�, a okretanje kupole je 360�.
Skladi�tenje municije uklju�uje 600 do 630 visokoeksplozivnih fragmentiraju�ih projektila za PVO odbranu i 30 do 40 pancirno-probojnih ili APDS projektila za upotrebu protiv lako oklopljenih kopnenih ciljeva. Na�ini paljbe uklju�uju pojedina�ni hitac, rafal od 15 metaka, rafal od 25 metaka i kontinuiranu vatru, pri �emu se rafalna paljba preferira radi u�tede municije.

Primarni sklop za ni�anjenje uklju�uje stabilizirani opti�ki ni�an OG14 opremljen automatskim ure�ajem za pra�enje cilja (dnevni i no�ni u uslovima slabog osvetljenja), te laserski daljinomer sa dometom do 10.000 m. Digitalni balisti�ki ra�unar izra�unava re�enja za paljbu, uz podr�ku elektronske jedinice za pra�enje i inercijalnog senzora polo�aja cilja. Integrisana je mogu�nost identifikacije prijatelja ili neprijatelja (Friend or Foe), a vozilo mo�e primati informacije o ciljevima od vanjskih radarskih jedinica putem interfejsa za prikaz upozorenja na cilj. Veliki nedostatak ovog sredstva je radar, �to ograni�ava anga�man na vidljive ciljeve i smanjuje efikasnost u lo�im vremenskim uslovima. Stabilizacija omogu�ava ga�anje i tokom kretanja.
Detekcija ciljeva oslanja se na ru�no vizuelno pretra�ivanje od strane posade, obi�no komandira koji koristi periskope ili povi�eni ni�an na vrhu kupole, pre izdavanja komande strelcu za pra�enje i ga�anje; odsustvo radara zahteva operacije u liniji vida, �to sistem �ini zavisnim o jasnim opti�kim uslovima i stru�nosti posade za brzi odgovor.
Studija sredinom 1990-ih ispitivala je integraciju raketa zemlja-vazduh Matra Mistral u dvostruke lansere postavljene iznad topova, ali ova konfiguracija nije usvojena.
Uprkos potencijalu za isplativ hibridni sistem top-raketa , SIDAM 25 Mistral nije napredovao do proizvodnje ili usvajanja u slu�bu jer su se italijanski prioriteti nabavke pomerili ka naprednijim platformama poput varijanti protivvazdu�nih raketa na to�kovima ili integrisanim mre�ama protivvazdu�ne odbrane koje uklju�uju rakete ve�eg dometa kao �to je Aspide . Evaluacija prototipa istakla je izazove integracije, ali je naglasila prilagodljivost platforme SIDAM, iako su fiskalna ograni�enja i doktrinarne promene u protivvazdu�noj odbrani nakon Hladnog rata favorizovale lak�e, svestranije sisteme u odnosu na opse�ne nadogradnje nasle�enih guseni�nih vozila.

Pogonsku jedinicu predstavlja motor Detroit Diesel 6V-53 snage 215 KS, pri �emu se neke konfiguracije referiraju na varijantu 6V-53T snage 266 KS. Snaga se prenosi putem Allison TX-100-1 menja�a s tri brzine napred i jednom brzinom nazad. Maksimalna brzina na putu dosti�e 68 km/h, sa operativnim dometom izme�u 480 km i 500 km. Sistem ve�anja sa torzijskom �ipkom koristi pet dvostrukih to�kova po strani, prednje pogonske lan�anike i stra�nje zatezne to�kove, bez povratnih valjaka.
Vozilo se mo�e penjati uz nagib od 60%, savladavati bo�ni nagib od 30%, pre�i rov od 1,7 m i savladati vertikalnu prepreku od 0,6 m.
Amfibijska sposobnost se navodi u nekoliko konfiguracija, dok se te�e varijante suo�avaju s ograni�enjima u performansama plivanja.
Oklopna za�tita pokriva vatru iz lakog oru�ja i gelere artiljerije.

Italija je proizvela 275 do 276 vozila SIDAM-25, od kojih je 207 kasnije prodato Belgiji, a ostatak je zadr�an za sopstvene potrebe.
SIDAM 25 je postepeno povu�en iz aktivne slu�be italijanske vojske u periodu od 2000 do 2010, zbog zastarelosti i pojave novih sistema PVO. Nakon povla�enja, italijanska vojska je dopunila protivvazdu�nu odbranu kratkog dometa prvenstveno kroz prenosive sisteme poput FIM-92 Stinger.
Po nekim informacijama,najmanje 68 jedinica ostalo je potencijalno dostupno u skladi�tima.
Reaktivacija je zahtevala mehani�ke radove zbog dugoro�nog statusa u konzervaciji.
U Ukrajini, neka vozila M113 koja je prethodno isporu�ila Italija bili su �asije SIDAM-25 bez kupole pretvoreni u klasi�ne OT, dok je ve�ina biv�ih SIDAM sistema s kupolama u ukrajinskoj slu�bi poreklom iz Belgije.
Navodno su �etiri vozila SIDAM-25 uni�tena tokom operacija u Ukrajini, a u ranijim slu�ajevima, jedno ili dva zarobljena vozila su ruske snage koristile kao mete za ga�anja.

Bespilotne letelice :: UAE Stealth drone Jeniah

nobody@mycity-military.com (Anunakiii) — Thu, 15 Jan 2026 16:25:17 +0100

Ujedinjeni Arapski Emirati predstavili stelt dron Jeniah.. trenutno je u stanju testiranja imao je ve� vi�e letova pro�le godine.

� Namena: Dizajnirana za brze operacije s malom vidljivo��u, pogodna za kopnene i pomorske misije.
Specifikacije
� Du�ina: 11 metara
� Raspon krila: 7 metara
� Maksimalna te�ina pri polijetanju: 4.000 kg
� Maksimalna brzina: Preko 1.000 km/h (pribli�no 0,8 Maha)
� Brzina krstarenja: 0,7 Maha
� Nosivost: 480 kg

Avioni :: LMS-901 �Baikal"

nobody@mycity-military.com (Cigi) — Sun, 11 Jan 2026 15:04:07 +0100

MS-901 �Baikal� Completes First Flight with VK-800 Engine
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Citat:On December 24, 2025, Ural Civil Aviation Plant (UZGA) in Yekaterinburg commenced joint flight tests of the VK-800 engine and AV-901 propeller integrated into the LMS-901 �Baikal� aircraft.
Citat:The AV-901 single-action propeller uses a feather-reversible design with a single hydraulic control channel. Its nominal rotation speed reaches 1,900 rpm, and the calculated maximum thrust of an isolated propeller is at least 15 kN. The propeller is entirely domestically produced, and its materials and control components meet industry certification standards.

In April 2025, the Russian Ministry of Industry and Trade (Minpromtorg) awarded UZGA a contract for experimental design work to develop the LMS-901 �Baikal� with a domestic powerplant. The contract�s maximum value is 10.4 billion rubles, with completion expected by December 17, 2027.

The program includes manufacturing new and upgrading existing VK-800SM engines, AV-901 propellers, and LMS-901 aircraft, conducting preliminary and static tests, and preparing certification documentation for type approval and major modification endorsements (OGI). The certification program covers engine and propeller performance, operational mode evaluation, emergency system validation, and aircraft integration.
Doma�i motor i sve ostalo.

Avioni :: Y-30 novi kineski transportni avion

nobody@mycity-military.com (Toni) — Tue, 16 Dec 2025 10:33:37 +0100

Prve slike Y-30

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Avioni :: IL-276

nobody@mycity-military.com (Toni) — Thu, 04 Dec 2025 20:48:55 +0100

U pogonima fabrike Aviastar planira se proizvodnja srednjeg transportnog aviona pod oznakom IL-276.
Novi avion bi bio umanjeni IL-76 sa dva motora PD-14. Smatraju da postoji potreba za takvim avionom.

Ovakav projekat je vec postojao kao tada kooperacija sa indijskim HAL od cega na kraju nije bilo nista.

Citat:На прошедшей встрече президента РФ Владимира Путина и губернатора Ульяновской области Алексея Русских обсуждался вопрос технического перевооружения завода �Авиастар�.

У нас есть программа выпуска новых самолетов Ил-100. Сейчас идет проектирование. Еще один самолет, который будет собираться на площадке �Авиастара�, � Ил-276. Это уменьшенная копия Ил-76 с двумя двигателями и меньшей грузоподъёмностью, но он имеет свою нишу: необходим для наших транспортников, в первую очередь, для военных, � рассказал глава региона во время своей прямой линии.

Губернатор добавил, что под новые перспективы и строительство производственных площадей численность сотрудников авиазавода планируется увеличить с 12 тысяч до 20 тысяч сотрудников.

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Bespilotne letelice :: Low Cost Uncrewed Combat Attack System (LUCAS)

nobody@mycity-military.com (Toni) — Wed, 03 Dec 2025 20:52:28 +0100

Americke snage su formirale novu jedinicu, Task Force Scorpion Strike (TFSS), i istu rasporedili na bliski istok kao odgovor Iranu.
Ono sto je zanimljivo je da je jedinica naoruzana dronovima "Shahed-136" odnosno kopijama istih nastalih na proucavanju iranskih i ruskih verzija.

U.S. Deploys Shahed-136 Clones To Middle East As A Warning To Iran

The U.S. possessing long-range one-way attack drones at all is a major development, but deploying them "to flip the script on Iran" is even a bigger deal.

Citat:The U.S. military has stood up its first operational unit armed with Low-Cost Uncrewed Combat Attack System (LUCAS) kamikaze drones, a design reverse-engineered from the Iranian-designed Shahed-136, in the Middle East. The establishment of Task Force Scorpion Strike (TFSS) is a major development, and offers a way �to flip the script on Iran,� according to a U.S. official.

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Nije poznato koja je tacno verzija uvedena u naoruzanje. Do sada vidjeni primerci kao sto je FML-136 su manji i sa dosta manjom BG od Shahed 136, vise slicni ranijem Shahed-131.

Takodje jedan od do sada vidjenih primeraka, meta/dron kamikaza, MQM-172 Arrowhead.

Ostalo :: Dubai Airshow 2025

nobody@mycity-military.com (�or�o) — Wed, 19 Nov 2025 18:57:52 +0100

Dubai Al Maktoom Airport

17-21.Nov.2025
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Deo 1 - stajanka

PVO i sistemi VOJ :: LPRS Mistral 3+

nobody@mycity-military.com (Kubovac) — Thu, 06 Nov 2025 18:03:11 +0100

Pripadnici Kopnene Vojske na obuci za upotrebu savremenih sredstava / Vojska Srbije

Pripadnici Vojske Srbije iz sastava jedinica Kopnene vojske nalaze se na obuci za borbenu upotrebu savremenih sredstava ratne tehnike koja su u prethodnom periodu uvedena u naoru�anje Vojske Srbije.

Obuka je prvo realizovana na mirnodopskim lokacijama jedinica, dok se u zavr�nom delu na poligonu �Pasuljanske livade� izvode takti�ka uve�bavanja uz realizaciju bojevih ga�anja po ciljevima na kopnu i u vazdu�nom prostoru.

Dejstvovano je iz raketnih sistema za protivvazduhoplovna dejstva �Mistral 3+�. Ciljevi u vazduhu bile su �kolsko-trena�ne letelice iz sistema lutaju�e municije SM-2.

Cela ve�ba:

Izvor: [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Vazduhoplovno naoru�anje i oprema :: Golubovi Kamikaze - Projekat Golub

nobody@mycity-military.com (Ba�ki kasapin) — Fri, 31 Oct 2025 15:47:57 +0100

Projekat Golub bio je neobi�an istra�iva�ki projekat ameri�ke vojske tokom Drugog svetskog rata, koji je pokrenuo psiholog B. F. Skiner 1940. godine. Cilj projekta bio je da se golubovi obu�e da usmeravaju vo�ene projektile ka meti, koriste�i svoje sposobnosti u�enja i orijentacije.

Skiner je osmislio sistem u kojem bi golub bio sme�ten u nosu bombe, ispred male projektovane slike mete. Golub je, nakon obuke, kljucao sliku mete kada bi je video. Njegovi pokreti bi se pretvarali u elektri�ne signale koji bi korigovali pravac leta projektila.

Testiranja su pokazala da su golubovi zaista mogli precizno da reaguju i odr�avaju metu u centru slike, �to je ukazivalo da bi sistem mogao funkcionisati. Me�utim, ameri�ka vojska nikada nije ozbiljno prihvatila projekat, smatraju�i ga suvi�e neobi�nim i nesigurnim u pore�enju sa tada novim elektronskim sistemima navo�enja.

Projekt je kona�no obustavljen 1944. godine, iako ga je Skiner kasnije poku�ao o�iveti pod nazivom Projekat Orkon tokom ranog Hladnog rata. Ipak, i tada je napu�ten, jer je razvoj elektronskih tehnologija brzo prevazi�ao potrebu za pernatim pilotima.

Ostalo :: Da li se bli�i kraj "stealth" vazduhoplovnim platformama

nobody@mycity-military.com (mali41) — Thu, 23 Oct 2025 21:40:41 +0100

Najnoviji Kineski sistem sa dva satelita (Kineski dvostruki satelitski radar LT-1, poznat i kao konstelacija satelita Lu Tan-1, je napredni sistem koji je lansiran 2022. godine (Lu Tan-1 A i Lu Tan-1 B)) za rano upozoravanje koristi infracrvene senzore i vi�espektralne tehnike koje su optimizirane za detekciju stealth aviona poput F-35 i F-22. Prema dostupnim istra�ivanjima, ovaj sistem koristi komponentu sumiranja signala na osnovu infracrvenog potpunjavanja iz razli�itih izvora (pozadina i ciljeva), �to zna�ajno pove�ava signal-�um odnos i povisuje vjerovatno�u otkrivanja stealth zrakoplova. To �ini kineski sistem me�u najpoznatijima u svijetu po sposobnosti otkrivanja ciljeva koji su ina�e dizajnirani da izbjegnu radarsku detekciju.

Dakle, kineski sistem sa dva satelita pokazuje zna�ajnije pobolj�anje u preciznosti detekcije stealth letjelica u odnosu na starije sisteme i neke druge postoje�e tehnike, koriste�i napredne infracrvene i druge senzorske metode, ali i dalje postoje tehni�ki izazovi povezani s udaljenosti i sofisticirano��u stealth tehnologije [1].

Ukratko, najnoviji kineski satelitski sistem pove�ava mogu�nost preciznijeg otkrivanja F-35 i F-22, pod uslovom kori�tenja vi�e senzorskih tehnika i optimizacije signala, �ime predstavlja jednu od najmodernijih tehnologija za ranom detekciju stealth aviona iz svemira [1].

Satelitska konstelacija Lu Tan-1 (LT-1) je u funkciji.
Klju�ne informacije o statusu:
Lansiranje i Testiranje: Sateliti LT-1A i LT-1B lansirani su u januaru i februaru 2022. godine.
Zavr�etak Testiranja: Faza testiranja u orbiti je uspe�no zavr�ena.
Isporuka Korisnicima: Prema izve�tajima, sistem je trebalo da bude isporu�en korisnicima tokom 2023. godine i da u potpunosti po�ne da pru�a podatke.
Aktivna Prikupljanje Podataka: Podaci sa LT-1 konstelacije se aktivno koriste u nau�nim istra�ivanjima i aplikacijama, kao �to su studije o deformacijama permafrosta i nadzor infrastrukturnih koridora na Tibetu, �to potvr�uje njegovu operativnost.

Dakle, sistem radi i obavlja svoju primarnu misiju.

Zvani�an naziv kineskog svemirskog sistema ranog upozorenja i osmatranja sa dva satelita je �Huoyan� (火眼), �to zna�i �Vatreno oko�.

Ovaj sistem je deo �ireg kineskog vojnog svemirskog programa i razvijen je za potrebe ranog upozorenja na lansiranja balisti�kih raketa, kao i za strate�ko osmatranje. Evo klju�nih informacija:

🔭 O sistemu �Huoyan�
- Funkcija: Sistem ranog upozorenja i osmatranja, fokusiran na detekciju infracrvenih signala koji ukazuju na lansiranje raketa.
- Sateliti: Prva dva satelita lansirana su u sklopu testne faze, sa ciljem da pokriju klju�ne geografske oblasti i pru�e globalni nadzor.
- Tehnologija: Koristi infracrvene senzore visoke rezolucije, sli�ne ameri�kom SBIRS sistemu, za detekciju toplinskih tragova raketnih motora.
- Upotreba: Primarno vojna, ali mo�e imati i sekundarne funkcije u civilnoj za�titi i nadzoru prirodnih katastrofa.

🚀 Lansiranje i razvoj
- Prvi sateliti sistema �Huoyan� lansirani su u poslednjih nekoliko godina kao deo modernizacije kineskih svemirskih sposobnosti.
- Lansiranja su obavljena sa kosmodroma Jiuquan i Taiyuan, u okviru programa koji vodi Kineska narodna oslobodila�ka armija (PLA).

Dalji razvoj naprednih satelitskih sistema ranog upozoravanja s vi�espektralnim senzorima i globalnom infracrvenom pokriveno��u zna�ajno smanjuje efikasnost stealth tehnologije kao bijele karte za neprimjetnost. Iako stealth tehnike i dalje pru�aju zna�ajnu prednost u smanjenju radarskog odraza, novi globalni sistemi, poput kineskog sistema sa dva satelita, omogu�avaju detekciju i pra�enje �ak i oslabljenih potpis� stealth aviona, naro�ito na ve�im udaljenostima i tijekom njihovih operacija.

To zna�i da stealth tehnologija vi�e nije garancija potpune nevidljivosti, ve� je svedena na takti�ku prednost djelomi�ne prikrivenosti koja mo�e biti neutralizirana aplikacijom vi�esenzorskih globalnih sistema, kombinacijom podataka iz svemira, zraka i zemlje. Stealth �e i dalje biti va�an faktor, posebno u smanjenju detektibilnosti kratkoro�nih misija i borbenih susreta, ali njena strate�ka neupadljivost je smanjena zbog napredne satelitske tehnologije ranog upozoravanja.

Ukratko, dalji razvoj satelitskih sistema izaziva redefiniciju stealth tehnologije, koja je pre�la iz potpune nevidljivosti u domen djelomi�ne takti�ke prikrivenosti, �to je zna�ajan izazov za budu�i dizajn i primjenu stealth letjelica

Bespilotne letelice :: Sikorsky S-70UAS U-HAWK

nobody@mycity-military.com (Toni) — Mon, 13 Oct 2025 16:40:40 +0100

Sikorsky je danas predstavio bespilotni UH-60L koji umesto kokpita ima vrata i rampu za utovar.

Citat:
U-Hawk-enabled missions

By eliminating the cockpit and internal components, the U-Hawk has 25% more cargo space than the UH-60L Black Hawk.

Forward loading and additional useable cabin space of the U-Hawk aircraft now offers the flexibility to accommodate oversized loads up to the same maximum gross weight.

Air-ground team � Drive on/off an uncrewed ground vehicle, such as the HDT Hunter Wolf 6x6 UGV.
Cargo � Transport up to four Joint Modular Intermodal Containers (vs. two today).
Missile transport � Carry a HIMARS pod of six rockets, or two Naval Strike Missiles.
Launched effects � Deploy launched effects carrying sensors/munitions from quivers secured to the cabin.
Endurance � Self-deploy over 1600nm or loiter for up to 14 hours without refueling.

Like a UH-60L aircraft, a U-Hawk variant retains the ability to load cargo from the side door, and externally lift 9,000 pounds (4,080 kg) using its cargo hook.

Operators � not pilots � fly U-Hawks

A tablet gives an operator full command of the U-Hawk aircraft from start-up to shut down.

At the touch of a button, the two clamshell doors open and a ramp lowers to allow easy cargo loading or drive-on capability. To prepare for flight, the automated sequence is reversed.

Once loaded, an operator inputs mission goals via the tablet. The MATRIX autonomy system automatically generates a flight plan, relying on cameras, sensors and algorithms to help navigate the U-Hawk aircraft safely to its destination.

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Vazduhoplovno naoru�anje i oprema :: Ukrajinski projekti krstarecih raketa

nobody@mycity-military.com (Toni) — Mon, 25 Aug 2025 20:16:04 +0100

Nakon otpocinjanja rata krajem februara 2022. godine Ukrajine je krenula sa radom na svojim projektima bespilotnih letelica i krstarecih raketa kojima bi mogla izvrsiti udare u dubini Ruske teritorije. Kao logican izbor izabran je protivbrodski sistem Neptun koji je razvio dizajnerski biro Luch, te je na osnovu te baze razvijana raketa za napad na zemaljske ciljeve.

Ovih dana predstavljena je prva slika onoga sto nazivaju dugi Neptun sa navodnim dometom od 1000 km. Ono sto se moze videti sa za sada jedine dostupne slike je da je precnik rakete povecan kao i kontrolne povrsine, i da je i prednja sekcija izmenjena, dok je zadnji deo ukjucujuci motor ostao isti. Vodjenje je verovatno promenjeno u INS/GPS a kolicina goriva uvecana ali cak i sa dodatnim gorivom i mozda i vecim busterom za lansiranje nego kod protivbrodske verzije tesko je moguce postici domet od 1000 km. Protivbrodska verzija je imala navodni domet od 250-300 km. Bojeva glava verovatno nije povecana jer bi to smanjilo prostor za dodatno gorivo a na originalnoj verziji je BG bila tezine 150 kg.

Poredjenje standardne rakete Neptun sa busterom i duge verzije.

Prethodnih meseci bilo je vise tvrdnji o mogucem eksperimentalnom koristenju novog Neptuna a jedan od tih slucajeva je i pogadjanje rafinerije u gradu Tuapse na obali crnog mora, u martu ove godine. Tuapse je udaljen 550 km od Ukrajine.

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Drugi projekat za koji se saznalo pre samo nekoliko dana nosi naziv Flamingo FP-5.

Flamingo je mnogo veca raketa od Neptuna, sa konfiguracijom koja neodoljivo podseca na Nemacku V-1.
Ono sto je za sada objavljeno od navodnih specifikacija tezina rakete je oko 6 tona, bojeva glava je tezine do 1150 kg a domet navodno 3000 km. Raketa se lansira pomocu bustera a nakon toga se aktivira mlazni motor. Ono sto je zanimljivo je da je iskoriscen motor Al-25 koriscen na avionima L-39, a ciji je Ukrajina bila prizvodjac jer ih je razvio biro Ivcenko Progres. Odabir ovakvog motora omogucuje da se iskoriste verovatno zalihe od stotina istih u Ukrajini, bivsem istocnom bloku i ex drzavama SSSR pre nego sto bi se mozda preslo na neki slicnih mogucnosti. Bojeva glava je po izgledu verovatno iz FAB M-62 porodice a istih takodje ne manjka. Ovakav domet sa velikom BG ce Ukrajincima omoguciti udare po dubini kakve do sada nisu mogili da izvedu, sem sa neuporedivo manjim drnovima, ali nedostatak bi mogao da predstavlja radarski odraz i velicina same rakete.

Ono sto je proslo nezapazeno do objavljivanja prvih slika i snimaka Flaminga, je da je isti projekat vec ranije prikazan kao model na sajmu IDEX kao deo britanske Milanion grupe, te je jasno pod cijim je vodjstvom nastao.

Ukrajinci tvrde da trenutno mogu da sastave jedan dnevno a da ce se proizvodnja uvecati. Sobzirom na ucesce Britanaca a moguce i nekih drugih drzava mozda i u samom sklapanju sve je moguce, i zavisi samo od toga koliko ce biti investirano u projekat, jer je jasno da ovo nije nesto sto su Ukrajinci sami sklopili u nekoj hali.