TECH deo OPŠTI deo VOJNI forumi

Blog korisnika boksi

Drečavi nokti i tetovaže ne na radnom mestu u MUP-u
Idi na vrh
Ministarstvo unutrašnjih poslova donelo je Pravilnik o načinu ponašanja i ličnom izgledu zaposlenih kojim se, između ostalog, određuje kako policajci i službenici moraju da se oblače i komuniciraju, ali i kolike brkove ili kakve nokte mogu da imaju.

Dugi, drečavo nalakirani nokti, tetovaže, pirsing, brada dozvoljeni su, ali ne na radnom mestu u MUP-u Srbije. Razlog za donošenje novih pravila ponašanja i ličnog izgleda zaposlenih, pre svega je, kažu u MUP-u, bila obaveza iz važećeg Zakona o policiji. Međutim, to nije jedini razlog.

Policijski sekretar u Direkciji policije Milan Andrić objašnjava da su se policijski službenici i drugi zaposleni u Ministarstvu, na neki način, i ponašali tako kako danas propisuje Pravilnik.

„Ovo je neka naša tradicija koja je sada prvi put pretočena u jedan formalni akt. Pojedina ograničenja koja su sadržana u Pravilniku, a tiču se ličnog izgleda, pre svega, imaju bezbednosni aspekt u odnosu na policijskog službenika, naročito kad on primenjuje policijska ovlašćenja“, istakao je Andrić.

Mišljenja o novim pravilima, među zaposlenima su podeljena. I oni koji podržavaju imaju neke primedbe.

„Naše kolege su nam se obratile i uglavnom da zameraju najviše zašto je zabranjeno nošenje brada u uniformisanom sastavu policije. Koleginice su nam se obratile s tim što ne smeju da imaju drečavo lakirane nokte i jače da budu našminkane“, kaže predsednik Nezavisnog sindikata policije Velimir Lukić i dodaje da sindikat ima zamerku što se zabranjuju i tetovaže.

Milan Andrić navodi da Pravilnik zabranjuje tetovaže tako da će oni koji ih imaju morati da ih prekriju one ne budu vidljive građanima.

Pravila oblačenja i ponašanja policijskih službenika propisana su u skoro svim zemljama sveta, dok se obim regulacije razlikuje. U Hrvatskoj se ovo pitanje u potpunosti zakonski uređuje, dok u Švedskoj npr. postoje stroga pravila oblačenja kada su u pitanju intervencije, ali se izgled zaposlenih u svim drugim trenucima ne propisuje.

http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/451/stil/.....mup-u.html
Morgan Freeman
Idi na vrh
Toliko iščekivana serija "Priča o nama" kanala Nacionalna Geografija koju vodi slavni holivudski glumac Morgan Frimen poslužila je očigledno kao još jedno propagandno oružje Zapada protiv Srbije!

U epizodi koja je sinoć premijerno emitovana, Frimen je boravio u Bosni, obišao je Sarajevo i Srebrenicu, a u emisiji je nekoliko puta izneta trvdnja da su Srbi na tom mestu počinili genocid, kao i da su apsolutni krivci za rat na prostorima bivše Jugoslavije!

Šta se zaboga ovde desilo - iščuđavao se Frimen u razgovoru sa bosanskim novinarem Senadom Hadžifejzovićem i njegovom sinom Feđom.

I dok su mu oni "objašnjavali" kako su Srbi u Srebrenici napravili genocid nad muslimanima, priča koja je trebalo da bude dokumentarna "filovana" je snimcima i informacijama o tome kako su Srbi odgovorni za rat na ovim prostorima.

Ni Frimenu ni nikom od novinarske ekipe nije ni na pamet palo da pokuša da čuje drugu stranu priče, kao što to novinarska pravila nalažu, a koliko su daleko išli u svojoj manipulaciji govori i činjenica da se u jednom od kadrova, koji treba da dočara početak raspada Jugoslavije 1992. godine, vide i snimci nastali u Beogradu 5. oktobra 2000. godine!

Ne znamo ko je i koliko platio ovo silovanje istine koje sada gleda ceo svet, ali kao što je to u istoj epizodi u jednom momentu rekao bivši američki predsednik Bil Klinton, priča o nama je više - priča o njima.

Tužna i sramotna.



http://informer.rs/vesti/srbija/368398/video-skand.....za-genocid
Sporan beneficirani radni staž za čak 65.000 radnika
Idi na vrh
Državna revizorska institucija (DRI) utvrdila je da od oko 110.000 radnika koji su zaposleni u državnim institucijama i imaju beneficirani radni staž, čak 65.000 njih je tu beneficiju ostvarilo na osnovu spornih kriterijuma.

Samo zbog toga što su zaposleni u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Ministarstvu odbrane, Poreskoj upravi, zavodima, a rade kao administrativni, tehnički radnici, šalterski radnici, pi-arovi, komercijalisti – oni ostvaruju pravo na staž kao i njihove kolege policajci, pripadnici specijalnih jedinica, vojnici, čuvari u zatvorima, rudari...
U Ministarstvu odbrane, kaže Toma Anokić, pravdali su beneficije administrativnih radnika, šefova kabineta, ljudi iz protokola, time da su oni ipak profesionalna vojna lica izložena rizicima.

Međutim, prema njenim rečima, nije jasno dokazana težina njihovog rada kao i ni, recimo, članova vojnog orkestra.

Zaposleni u BIA i MUP-u na "sedećim" poslovima, kaže Toma Anokić, rekli su u razgovoru sa revizorima da su pod svakodnevnim "stresom", kada sarađuju sa funkcionerima te i da rade sa poverljivim informacijama.
http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/drustv.....dnika.html
„Hajperlup“
Idi na vrh
Transportni sistem „hajperlup“, zasnovan na prevozu putnika kroz vakumske cevi brzinama od preko 1.000 kilometara na sat, za korak je bliži realizaciji, pošto je kompanija "Hyperloop One" odabrala 35 timova koji će raditi na izradi predloga trasa svetske mreže „hajperlup“ sistema.

Regionalni predlozi trebalo bi da počnu da se predstavljaju od sledećeg meseca, a konačni cilj je da se čitav svet premreži ovim revolucionarnim transportnim sistemom.



Ovo je više od nekog voza ili kapsule u cevi. Ovo je potpuno novi nivo povezanosti, koji treba da predstavlja oslonac transportne mreže budućnosti“, objašnjava Džoš Gigel, šef odeljenja za inženjerstvo u kompaniji "Hyperloop One".

Trenutni plan je da krenu da se grade individualne trase i spajaju gradovi u određenim delovima sveta, a da se kasnije te regionalne trase međusobno spoje i stvore džinovsku svetsku mrežu.



Plan je inspirisan Svetskom mapom metroa, koju je osmislio Mark Ovenden 2003. godine. Prema toj mapi, Beograd je upisan kao jedna od stanica.

Konačna ideja je da se čitava planeta premreži linijama „hajperlupa“, čime bi se vreme putovanja prekratilo dramatično, a novi vid prevoza trebalo bi da bude efikasniji i jeftiniji od avionskog transporta.

http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/1882/tehn.....icama.html
Nova Srbija i Slavenosrbija (oblasti)
Idi na vrh
Oblast je dobila ime po Srbima koji su se naselili 1752. godine u Rusiju iz Austrijskog carstva (uglavnom sa teritorija današnje Vojvodine). Ruske vlasti su dale srpskim naseljenicima zemlju i dali joj ime Nova Srbija. U novoj domovini su Srbi osnovali mnoga sela sa istim imenima kao i u staroj. Mnoga od tih sela su i do danas zadržala stare nazive, ali stanovnici su rusifikovani Srbi. Aleksandar Piščević u svojim memoarima spominje Novu Srbiju i opisuje tadašnje Srbe i njihove susede Maloruse (danas Ukrajince)

„Rodbina me uopšte ne vezuje za sebe, nego je, naprotiv, omrzla mojoj duši svojim nesuglasicama. Srbe, moje zemljake, očima ne mogu da vidim zbog njihove škrtosti, a pored toga dojadilai su mi preko svake mere i svojim izračunavanjem drevnog porekla svojih porodica, glupim diplomama, dostavama i tužbana i drugim dokazima svoje gluposti. I Malorusi, susedi Nove Srbije, čiji je život ispunjen potkazivanjima, dostavama i tužbama, žive u večitom međusobnom ratu.”



Dekretom Senata od 29. maja 1753. godine se daje na slobodno naseljavanje Srbima, Bugarima, Mađarima i drugim balkanskim narodima pravoslavne veroispovesti u nameri da osiguraju zaštitu granice i napredovanje južnih stepa. Slavenosrbija je bila pod neposrednom upravom Senata. Naseljenici su služili u Bahmutskoj husarskoj regimenti.

Nova Serbija i Slavjanoserbija kao graničarska područja postojale su nešto više od decenije. Manifestom carice Katarine 1762. godine i Ukazom ruske vlade 1764. godine ukinute su Nova Serbija i Slavjanoserbija i uključene u sastav novih gubernija. Razlog se našao u tome što su, prodiranjem Rusije prema jugu, prema Azovskom i Crnom moru, srpska graničarska područja postala izlišna kao što se dve decenije ranije desilo sa graničarskim područjem u Habzburškom carstvu.

Ruskoj Imperiji Srbi su u vreme postojanja granica, a i po njihovom ukidanju, dobro poslužili u ratovima koji su na raznim stranama vođeni drugom polovinom 18. veka.

Vesti o Srbima koji su se odselili u Rusiju pedesetih godina 18. veka bilo je i vek kasnije, u vreme priprema za obeležavanje stogodišnjice dolaska Srba iz zavičaja u ukrajinske stepe. O tome dragocene podatke daje pismo oficira u penziji Pavla Arsenijevića iz Jelisavetgrada, upućeno patrijarhu Rajačiću 1852. godine. U njemu Arsenijević pominje potomke znamenitih Srba koji su živeli na bivšem području Nove Serbije i Slavjanoserbije. Tako se pominju: Horvati, Ševiši, Preradovići, Stratimirovići, Kneževići, Vujići, Petkovići, Avramovi, Radivojevići, Duke, Stepanovi, Živkovići, Hadžići i drugi. Sem rečenog, Arsenijević daje dragocene podatke i o naseljima, uprkos činjenici da u većini njih u to vreme gotovo da nije bilo Srba. Proslava za obeležavanje stogodišnjice seoba je pripremana u Slavjanoserbsku u Jekaterinoslavskoj guberniji. Planiralo se da se u ovom naselju podigne spomenik Jelisaveti Petrovnoj, za čije su se vladavine Srbi ovamo naselili.

Odsečeni od sopstvene etničke matice, u pravoslavnoj i slovenskoj sredini, Srbi su se ubrzo pretopili u mesno istočnoslovensko stanovništvo. Tako je vek i po posle doseljavanja ostalo samo oko hiljadu Srba u ovom području Ukrajine.



izvor :vikipedija
Zrenjanin ili Petrovgrad?
Idi na vrh
Nedavno osnovano Udruženje “Petrovgrad“ u Zrenjaninu kao jedan od ključnih ciljeva ima očuvanje zaštite srpskog kulturnog i istorijskog nasleđa, negovanje srpskog jezika i ćirilice na teritoriji Srednjebanatskog okruga, pa samim tim i vraćanje starog naziva Zrenjaninu - Petrovgrad.

https://www.b92.net/zivot/komentari.php?nav_id=1329812
Legenda o Kolovratu
Idi na vrh
Početak bioskopskog prikazivanja „Legende o Kolovratu“ u Rusiji nagoveštava veliki uspeh – film je već po gledanosti nadmašio ostvarenje „Viking“ i preti da postane najgledaniji film u istoriji ruske kinematografije.Film je baziran na priči o uništenju Rjazana o kojoj su podeljena mišljenja u različitim istorijskim izvorima i legendama. Zato se nismo fokusirali na istorijske detalje, već smo na osnovu poznatih činjenica stvorili epski svet, ističući osećanja i iskustva ljudi koja čine razliku između običnog čoveka i heroja, kakav je bio Kolovrat, kaže jedan od dvojice reditelja ostvarenja Legenda o Kolovratu Džanik Fajziv, srpskoj publici poznat po filmu Turski gambit..U 13. veku mongolske ratne horde i njihov vođa Batu Kan kontrolisali su većinu sveta.


Kako su se kretali ka Evropi, Mongoli su napadali preostale ruske kneževine koje su im se našle na putu. Ipak, njihove planove kvari mali odred snažnih junaka sa misterioznim hrabrim ratnikom na čelu.

Budžet filma od gotovo 16 miliona dolara iskorišćen je za što verniji prikaz ovog jedinstvenog poduhvata u istoriji čovečanstva.

Najmodernije tehnološki unapređene kamere omogućavale su snimanje i do 2.000 slika u sekundi, a uz najnovije specijalne efekte na kojima je radilo više od 450 stručnjaka, dočarane su jedinstvene scene borbe između ruskih vitezova i mongolskih Tatara.

Upravo zbog toga i ne čudi da je više od 80 zemalja i pre premijere otkupilo prava za ovo ostvarenje.

Film, koji su režirali Fajziv i debitant Ivan Šurkhovetski, u srpske bioskope stiže 4. januara, a glavne uloge tumače Ilja Malakov, Aleksej Serebrjakov, Aleksandar Ilin.

http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/film-.....sobom.html
Šenlučenje
Idi na vrh
Specifičan vid iskazivanja i zadovoljstva i nezadovoljstva, sreće i tuge, a koji se manifestuje pucnjavom iz vatrenog oružja. Meta je najčešće nebo, a preferira se oružje sa rafalnom paljbom (Kalašnjikov je favorit na ovim prostorima, uglavnom zbog dostupnosti, niske cene i često rusofilskih tendencija, mada je i buka koju pravi uz veliku vatrenu moć bitan faktor). Razumljivo, razlog za ovakav izliv emocija uz ruskog pregovarača mora biti nešto nesvakidašnje, čudo jedva dočekano. Ako neko i pogine, pa jebi ga, povod je ogroman, vredi žrtve.
Običaj je, pretpostavlja se, do nas došao od bratskih nam naroda sa orijenta i gotovo začuđujuće se dobro primio, mada je pomalo zaboravljen i zapostavljen u zadnje vreme.
https://vukajlija.com/senlucenje/495066g


Irak, džihadista likvidiran snajperom sa najvećeg rastojanja svih vremena
Idi na vrh
Kanadski specijalac pogodio je prošlog meseca svoju metu snajperom u Iraku sa više od tri i po kilometra odstojanja. To predstavlja ubistvo sa najveće udaljenosti od mete ikada zabeleženo, prenosi Bi-Bi-Si.

Vojni izvori su rekli za Toronto gloub end mejl da je položaj snajperste bio na krovu zgrade

Metku iz puške trebalo je skoro 10 sekundi da pogodi borca Islamske države.

Komanda specijalnih operacija kanadske vojske potvrdila je za Bi-Bi-Si da je "meta pogođena sa tako velikog rastojanja".

Kako su izvori rekli za kanadski list taj trenutak je snimljen, što bi trebalo da bude zapis ubistva sa najvećeg rastojanja svih vremena.

Toronto gloub end mejl navodi da je taj čin potpuno poremetio napad džihadista na iračke snage.

"Umesto bombardovanja koje bi moglo da dovede do civilnih žrtava, precizna upotreba sile dovela je u zabunu islamiste, jer 'loši momci' nisu ni znali šta ih je snašlo", prenosi kanadski list navode izvora iz vojske.

Taj izvor je napomeno da je hitac bio toliko težak, jer je snajperista morao da uzme u obzir vetar, balističke parametre, čak i zakrivljenost zemlje.

Prethodni rekord držao je britanski snajperista Kreg Harison, koji je pogodio talibana sa rastojanja od 2.475 metara 2009. godine.

Kanadski premijer Džastin Trido povukao je svoje vazdušne snage prošle godine i istovremeno najavio pojačanje u vidu specijalnih jedinica i osoblja koje će trenirati i pomagati lokalnim snagama bezbednosti u borbi protiv Islamske države, podseća Bi-Bi-Si.
http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/10/svet/27.....janja.html
Nove tablice zbog radara
Idi na vrh
Sledeće godine počinje zamena registarskih tablica starih sedam godina. Menjaće se i saobraćajne, pa je trošak 3.944 dinara. Posle sedam godina ističe garancija na folije koje očitavaju radari i kamere

VOZAČI u Srbiji su među najrevnosnijim puniocima budžeta Srbije. Svaki litar goriva je opterećen najmanje sa 40 odsto državnih zahvatanja, putarine su nedavno poskupele za deset odsto, u pripremi je i novi Zakon o bezbednosti saobraćaja (ZOBS) sa novim, višim kaznama.

Novi namet čeka većinu vozača već naredne godine, a tiče se zamena tablica koje su po sadašnjem ZOBS, koji je stupio na snagu krajem 2009. Zakon je predvideo da je rok važenja tablica sedam godina i da će početkom 2018. oni vozači koji ih koriste sedam godina morati da ih promene.

U velikom broju zemalja Evrope tablice se menjaju samo kada se oštete, ali naš zakonodavac kaže da je ta sedmogodišnja garancija, u stvari garancija koju proizvođač tablica (Zavod za izradu novčanica Srbije) daje na tablice odnosno da je to period koji proizvođač folije garantuje! Naime, veoma je bitno da folija bude neoštećena, čitljiva i jasno vidljiva, ne samo oku policajca već i radarskim sistemima i kamerama.

Zamena tablica košta po putničkom vozilu 2.190 dinara, a za motocikle je 1.320 dinara.

Tu nije kraj nameta, jer je uz svaku promenu tablice neophodna promena i saobraćajne dozvole - ona košta 1.314 dinara. Naravno, u kompletu ide i registraciona nalepnica - još 440 dinara. Ukupno, bez osiguranja i ostalih poreza koji i dalje zavise od kubikaže vozila, 3.944 dinara!
U Srbiji se prema poslednjim objavljenim podacima vozi 1.965.000 automobila, pa dolazimo do jasne računice da će vozači Srbije "iskeširati" od početka sledeće godine više od sedam i po (7.749,960.000) milijardi dinara ili po jučerašnjem srednjem kursu Narodne banke Srbije 62,55 miliona evra.

Vozači s pravom smatraju da je ovo još jedan nepotreban namet, baš kao i registracija vozila na osnovu kubikaže (bilo je najavljeno da će se ukinuti ovaj sistem početkom godine), a na još većim su mukama vozači koji za pogon svojih automobila koriste TNG (auto-plin). Naime, po važećem Zakonu o bezbednosti saobraćaja Srbije, tadašnji rok za atestiranje uređaja od sedam godina je smanjen na pet, tako da ove godine veliki broj od oko 350.000 vozila koja imaju ove uređaje, moraće na "redovan atest", a ta suma nije mala - 12.000 dinara!

Pri tome je država nazidala akcize i poreze na TNG toliko da se više i ne isplati voziti na plin (računice pokazuju da je donja granica rentabilnosti ako je cena TNG 50 odsto od cene benzina), pa sve veći broj naših sugrađana izgrađuje TNG uređaje.

Kako je, takođe, po aktuelnom ZOBS propisan i rok trajanja (i za neotvorene) kompleta prve pomoći od pet godina (čitaoci javljaju da je kontrola od strane saobraćajne policije ovih dana pooštrena) sleduje opet velikom broju vozača i zamena koja košta od 600 dinara pa do 3.500 dinara.

Uz sve ovo vozače svakodnevno "raduju" i novi viši cenovnici na benzinskim pumpama.

MENjAJU SE I VOZAČKE DOZVOLE

Vozači koji još nisu zamenili stare, papirne vozačke dozvole plastičnim, biometrijskim, moraće to da urade najkasnije do 10. juna ove godine. To je rok koji je određen Izmenom zakona o bezbednosti saobraćaja Srbije od 2014. kada je bio prvobitni rok za zamenu po Zakonu iz 2009. To verovatno znači da novog produženja roka neće biti, pa je preporuka da se ne čeka, po našem starom običaju, poslednji čas za zamenu. Cena zamene dozvole je 1.576 dinara.

http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/auto/aktuelno.....bog-radara

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1733 korisnika na forumu :: 37 registrovanih, 3 sakrivenih i 1693 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 16114 - dana 07 Apr 2026 22:02

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: 10x10.9, 33 bren, A.R.Chafee.Jr., aleksmajstor, BORUTUS, Brankojle, celik, dejan1972, dekan.m, despodovski.s, Dimitrise93, Draganeli, Džekson, Electron, Ikica977, ivantheilic, kib, Krin, Kruger, MarijaC84, micke83, Milometer, neutrino, Nikolajevic, Orc, procesor, Radoslava, raketaš, raykan, S-G, Sky diver 29, ujke, uruk, VNVK, voja64, Zec, 79693