Avganistan

451

Avganistan

offline
  • Pridružio: 26 Jun 2019
  • Poruke: 3154

djox ::Evo i japanaca
In rare move, Japan prepares to offer refuge to Afghans
Citat:Hundreds who worked at embassy and aid group could qualify for resettlement
Arrow https://asia.nikkei.com/Politics/International-rel.....to-Afghans

Naselice ih negde oko Fukusime i odmah im tamo dati i posao. Smile



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 31 Mar 2017
  • Poruke: 1611

Jeste Tramp najgori predsednik SAD ikad po spoljnjoj politici, ali ni po unutrasnjoj nije mnogo bolji bio. Neke vazne stvari kao reformu zdravstva nije ni zapoceo, a to mu je glavni promo bio. To i onaj zid. Glavno da se trudio da preporodi industriju Uglja u americi GUZ - Glavom U Zid

Hteo covek da pomiri Arape i Izrael, pa i Korejance i da se slika sa Kim Jong Unom radi naslovne stranice TIME-a ili mozda one Nobelove nagrade, nisam siguran. Naravno, kao i svaki predsednik juce i danas zeleo je da povuce trupe iz Avganistana i Iraka kao pobednik. Divno je to pripremio za 4 godine ako je vec hteo da menja nesto posle Obame.

Sada Tramp gleda TV i pljuje po svima u ovoj situaciji. Zato sam se bas i pitao juce sta on misli (ili neki od nas) da bi drugacio uradio kod ovog povlacenja iz Kabula i mrtvih Marinaca koji bi se i njemu desili samo par meseci ranije.
U svakom slucaju izblamirao je ameriku kao nijedan predsednik do danas, a ostavio je svom nasledniku gadnu brlju da cisti u Avganistanu sa tim ugovorom.
Oni sto ga hvale jer nije zapoceo nijedan rat.. ta genije humanitarac#1, sta drugo reci 🤡. 😫



offline
  • Taso  Male
  • Super građanin
  • Pridružio: 28 Maj 2008
  • Poruke: 1078
  • Gde živiš: Terra Australis

Talibani su po prvi put usli u vojni deo aerodroma kao priprema za preuzimanje kontrole cim Amerikanci odu

online
  • Pridružio: 21 Maj 2008
  • Poruke: 14764

Пар страна раније је постављен превод Кисинџеровог текста у Економисту, објављен код нас у Блицу.
Пошто је прошао незапажено, ваља га пренети у целости овде, вреди га прочитати.
Кратак текст, али убада пар најбитнијих теза за пропаст америчке интервенције у Авганистану.

-------

Amerika je napustila Avganistan i ostavila zemlju od 40 miiona duša u potpunom rasulu. Projekat modernizacije ove azijske države i izgradnja demokratskih temelja doživeo je epski fijasko, a to priznaju čak i najveći zagovornici "američkog sveta". Jedan od njih je i čuveni Henri Kisindžer, nekadašnji šef diplomatije SAD i možda i najveći diplomata 20. veka.

U autorskom tekstu za britanski "Ekonomist" Kisindžer iznosi jasne razloge o neuspehu Sjedinjenih Država u Avganistanu, zemlji koju zovu "groblje carstava" s obzirom da su tu "zube slomili" i SSSR i SAD.

"Talibansko zauzimanje Avganistana momentalno skreće fokus na veliku zabrinutost zbog problema evakuacije desetina hiljada Amerikanaca, saveznika iz drugih zemalja ali i Avganistanaca širom države. Njihovo spašavanje mora biti naš hitni prioritet", počinje tekst Kisindžer.

Daleko ozbiljnija i temeljnija briga je, međutim, način na koji se Amerika povukla iz Avganistana, odlukom donesenom bez mnogo upozorenja ili konsultacija sa saveznicima ili ljudima koji su najdirektnije uključeni u 20 godina žrtvovanja. Zašto je čitava situacija u ​​Avganistanu zamišljena i predstavljena javnosti kao izbor između potpune kontrole nad Avganistanom ili potpunog povlačenja?

Suštinsko pitanje uporno prati našu borbu protiv pobune, od Vijetnama do Iraka, više od jedne generacije. Kada Sjedinjene Države rizikuju živote svojih trupa, ulože svoj ugled i uključe druge zemlje u sve, onda moraju to da učine na osnovu kombinacije strateških i političkih ciljeva. Strateški, da razjasne okolnosti za koje se borimo; politički, da ogovore na pitanje kako bi se definisao upravljački okvir za održavanje ishoda kako u dotičnoj zemlji tako i na međunarodnom planu.

Sjedinjene Države su se raspale u svojim naporima protiv pobunjenika zbog svoje nesposobnosti da definišu jasno dostižne ciljeve i da ih povežu na način koji je održiv u američkom političkom procesu. Vojni ciljevi bili su previše apsolutni i nedostižni, a politički previše apstraktni i teško ostvarivi u realnosti. Neuspeh da se oni međusobno povežu uvukao je Ameriku u sukobe bez definisanih krajnjih tačaka i izazvao nas da interno rastvorimo jedinstvenu svrhu u močvari domaćih kontroverzi, piše nekadašnji državni sekretar.

Ušli smo u Avganistan usred ogromne i rasprostranjene podrške javnosti kao odgovor na napad Al-Kaide na Ameriku, s obzirom da je Bin Laden dobijao podršku iz Avganistana koji je tada pod kontrolom talibana. Početni vojni pohod izvršen je s velikom efikasnošću. Talibani koji su preživeli utočište su našli mahom u pakistanskim svetilištima, odakle su uz pomoć nekih faktora pakistanske vlasti izvršili pobunu u Avganistanu.

Ali dok su talibani bežali iz zemlje, izgubili smo strateški fokus. Uverili smo sami sebe da se ponovno uspostavljanje terorističkih baza može sprečiti isključivo ukoliko pretvorimo Avganistan u modernu državu sa demokratskim institucijama i vladom koja upravlja po slovu ustava. Takvo uređenje ne bi moglo imati da se uskladi sa američkim političkim procesima. Ovo se pokazalo tačnim, jer sam još 2010. godine, u odgovoru na nagomilavanje trupa, upozorio na opasnost da će ovako dug i nametljiv boravak u Avganistanu čak i Avganistance koji nisu džihadisti okrenuti protiv čitavog procesa i napora koje ulažu SAD.

A znate li zašto?

Zato što Avganistan nikada nije bio moderna država. Državnost pretpostavlja osećaj zajedničke obaveze i centralizaciju vlasti. Avganistanskom tlu, bogatom mnogim elementima, upravo to nedostaje. Izgradnja moderne demokratske države u Avganistanu u kojoj se zakoni ravnomerno vode širom zemlje podrazumeva vremenski okvir od mnogo godina, čak i decenija; jer taj proces tranžira geografsku i etnoreligijsku suštinu zemlje. Upravo je frakcija, nepristupačnost i odsustvo centralne vlasti u Avganistanu učinilo ovu zemlju atraktivnom bazom za terorističke mreže.

Iako posebnost avganistanskog entiteta datira još od 18. veka, njegovi konstitutivni narodi uvek su se žestoko opirali centralizaciji. Politička i posebno vojna konsolidacija u Avganistanu odvijala se po etničkim i klanovsko/plemenskim linijama, u feudalnoj strukturi u kojoj su odluke donosili moćnici koji kontrolišu odbrambenih snaga klana.

Obično u latentnom međusobnom sukobu, ove vojskovođe se ujedinjuju u široke koalicije prvenstveno kada neka spoljna sila - poput britanske vojske koja je izvršila invaziju 1839. godine i sovjetskih oružanih snaga koje su okupirale Avganistan 1979. - nastoji da nametne centralizaciju i koherentnost.

Užasno britansko povlačenje iz Kabula 1842. godine, u kojem je samo jedan Evropljanin izbegao smrt ili zarobljeništvo, i katastrofalno povlačenje Sovjeta iz Avganistana 1989. godine nastali su upravo zbog privremene mobilizacije među klanovima. Savremeni argument da avganistanski narod nije voljan da se bori za sebe nije potkrepljen istorijom. Oni su bili žestoki borci za svoje klanove i za plemensku autonomiju, pojašnjava Kisindžer.

Vremenom, rat u Avganistanu je među Amerikancima poprimio neograničene karakteristike prethodnih vojnih promašaja, pa je podrška ovom preskupom i predugom sukobu progresivno slabila. jedan od glavnih ciljeva je postignut, a to je uništenje talibanskih baza u zemlji. Međutim, izgradnja nacije u ratom razorenoj državi apsorbovala je značajne vojne snage. Talibani su mogli da budu zadržani, ali ne i eliminisani. A uvođenje nepoznatih oblika vlasti oslabilo je političko opredjeljenje i povećalo već rasprostranjenu korupciju.

Avganistan je tako ponovio prethodne obrasce američkih unutrašnjih kontroverzi. Dok je vojna strana strana u borbi protiv pobunjenika definisana kao napredak, politička se tretirala kao katastrofa. Ove dve grupe su paralizovale jedna drugu tokom uzastopnih administracija obe strane. Primer je odluka iz 2009. o povećavanju broja trupa u Avganistanu uz istovremenu najavu da će početi sa povlačenjem vojske za 18 meseci.

Ono što je zanemareno bila je razumna alternativa koja kombinuje ostvarive ciljeve. Vojni cilj gušenja talibanske pobune mogao je da se svede na njihovo obuzdavanje, a ne na potpuno uništenje talibana. Političko-diplomatski kurs mogao je da istraži možda i najposebniji aspekt avganistanske stvarnosti: da se susedne zemlje - nevezano da li su u dobrim odnosima sa nama ili među sobom - osećaju duboki strah i ugroženost usled ogromnog terorističkog potencijala u Avganistanu.

Da li bi bila moguća koordinacija najedničkih napora protiv pobunjenika? Naravno, Indija, Kina, Rusija i Pakistan često imaju različite interese. Kreativna diplomatija možda je destilovala zajedničke mere za prevazilaženje terorizma u Avganistanu. Ova strategija je način na koji je Britanija čitav vek branila kopnene prilaze Indiji na Bliskom istoku bez stalnih baza, ali sa stalnom spremnošću da brani svoje interese, zajedno sa ad hok regionalnim saveznicima.

Ali ova alternativa nikada nije istražena. Pošto su vodili antiratnu kampanju, predsednici Donald Tramp i Džo Bajden započeli su mirovne pregovore sa talibanima na čije smo se istrebljenje obavezali i naterali saveznike da nam u tome pomognu još pre 20 godina. Ovo je sada kulminiralo u odluku Bajdenove administracije o bezuslovnom povlačenju iz Avganistana.

Amerika ne može da pobegne od uloge ključne komponente međunarodnog poretka zbog svojih kapaciteta i istorijskih vrednosti. Povlačenjem se to ne može izbeći. Način borbe protiv terorizma koji je potpomognut od strane država sa rastućom sofisticiranom tehnologijom ostaće jedan od glavnih globalnih izazova. Tome se moraju odupreti nacionalni strateški interesi, zajedno sa bilo kojom međunarodnom strukturom koju možemo da stvorimo srazmernom diplomatijom.

Moramo priznati da u bliskoj budućnosti nije dostupan nikakav dramatičan strateški potez koji bi nadoknadio ovo samoinicijativno nazadovanje, na primer preuzimanjem novih formalnih obaveza u drugim regionima. Američka ishitrenost pojačala bi razočaranje među saveznicima, podstakla protivnike i posejala zabunu među posmatračima širom sveta.

Bajdenova administracija je i dalje u ranoj fazi. Trebalo bi da ima priliku da razvije i održi sveobuhvatnu strategiju kompatibilnu sa domaćim i međunarodnim potrebama.

Demokratije se razvijaju u sukobu frakcija.

Svojim pomirenjem postižu veličinu.

offline
  • Pridružio: 15 Avg 2021
  • Poruke: 31

izgleda da je Turska prihvatila ponudu talibana da Turci vode i osiguravaju kabulski aerodrom.

offline
  • djox  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 23 Nov 2010
  • Poruke: 96088

Talibanski MO sluzio u Gvantanamu
Citat:Талибы назначили министром обороны в Исламском Эмирате Афганистан бывшего заключенного тюрьмы "Гуантаномо" Абдула Кайима Закира.
Он попал в плен к американцам во время боя, был отправлен на Кубу, а в декабре 2007 года депортирован в Афганистан.

Arrow https://www.kommersant.ru/doc/4957433


Taliban forces entered Kabul airport and from tomorrow the security of the airport will be handed over to them
Arrow https://twitter.com/TajudenSoroush/status/1431313231306498054

offline
  • Taso  Male
  • Super građanin
  • Pridružio: 28 Maj 2008
  • Poruke: 1078
  • Gde živiš: Terra Australis

Talibani i Ameri jedan pored drugog na aerodromu



offline
  • Pridružio: 18 Feb 2013
  • Poruke: 6178

https://rs.sputniknews.com/20210828/sad-izvele-nap.....80602.html
САД извеле напад дроном у Кабулу, Бајден обећао одмазду због убиства америчких војника
**Да није пре рано кренуо,ови што су остали су идеална мета...

offline
  • goxin 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 20 Dec 2013
  • Poruke: 7574
  • Gde živiš: Srpsko Sarajevo

Pa i ovo do sada je urađeno bez nekog razmisljanja .
Nemojte vojsku kriviti jer ona jebispunjavala zelje politicara .

Bagram je bila glavna vojna baza . Nju su iselili prije roka . Ona je trebala zadnja da ostane .

Ovo oko HKIA je urađeno zbog diplomatskih misija koje su uzgred iseljene na vrijeme sve .

Od HKIA su napravili ring . Vrlo laku metu . Nije moguce bilo prosiriti prostor oko HKIA jer je sve urbano , osim prostora na sjeveru , sjeveroistoku aerodroma .

Jedino rjesenje kojim bi se izbjeglo ovakva desavanja su pravljenje zone oko Kabula , da bude otvoreni -niciji grad određeno vrijeme . Mislim da je bilo u planu nesto takvo . Ali se odustalo ....

Ajde da izbjegnemo price o "prevodiocima koji su izdajncki radili za strance " i losim policajcima i vojnicima.
Na meti su novinari , pjevaci glumci , ogroman broj ljudi koji je pokusavao da zivi po nekim normalnim standardima.
Sta ce biti sa silnim Hazarejcima -Šitima ?

Kabul je imao jedinice i snage da se uradi sigurnosna zona oko Kabula .

TB su ocigledno postali "umjerena opozicija " kao u Siriji ali ima elemanata koji su blizi idejama ID , tako kad kazu da ima par hiljada ID , vjerojatno pasivan broj je mnogo veci .

Uglavnom Debakl kompletnih međunarodnih snaga -NATO -a , zbog visih ciljeva .

Ova evakuacija je neplanirano urađena samo radi pokusavanja spasanja ugleda...
Zato sve izgleda nakaradno .

12 americkih vojnika ubijenih su najvece zrtve americke u jednom napadu u zadnjih nekoliko godina ...

offline
  • yrraf  Male
  • Elitni građanin
  • Pridružio: 03 Jan 2012
  • Poruke: 2475
  • Gde živiš: Loznica Srbija

Može da se svaljuje i ovo i svašta drugo na Trampa, ali za ovu katastrofu je kriva ova administracija i dugogodišnja politika glavnih aktera iste kod raznih predsednika. Ta ekipa je patentirala koncept "izvoza demokratije" tamo gde im odgovara. Sad se ta politika ruši kao kula od karata i sad je još i Tramp kriv za to. Imaš gomilu retardiranih bilmeza koji su padom SSSR-a pomislili da su uhvatili boga za m**a i da odlučuju o sudbini sveta. Da u svaki lokalni sukob uskoče bez poznavanja lokalne kulture, istorije i problema i nametnu svoj politički sistem. Kod kuće im je trebalo 250 godina da evoluiraju politički do nivoa da ljude druge boje kože smatraju makar zakonski jednakovrednim a imali su ideju da će u Avganistanu to postići sa jednim izborima i zilion tupavih NGO koje vuku pare a ne rade ništa. I zamislite, taj pristup je ispao apsolutno moronski. Ko bi rekao? Ma da nije bilo Trampa šljakalo bi to svakako.
Ajmo dalje, odnos prema drugim strateškim silama. Džo i ekipa i dalje žive u svojim četrdesetim i ne shvataju da je berlinski zid pao pre više od 30 godina. SAD nema više strateškog kapaciteta da se bori na dva fronta. Dotični moroni i dalje misle da mogu i protiv Kine i Rusije.
Okružili su se "saveznicima" koji su njihovom krivicom postali gomila kilavih beskičmenjaka, bez jasne politike i bez stabilnog i jakog bezbednosnog sektora. Ići ćeš na Rusiju uz podršku Litvanije??? Good luck.
Americi treba temeljna promena politike. Treba im prestanak lagarije zvane "leader of a free world". Prestanak rasipanja love na glumatanje hladnog rata po Evropi, teranje saveznika da sami plate i organizuju sopstvenu odbranu i da ne primaju pod svoj kišobran svaku prčvaru sa svojim lokalnim problemima. Strateški treba da se opredele, da li im je Kina glavna pretnja ili Rusija. Ako nastave da se konfrontiraju i sa jednima i sa drugima stvoriće sami super silu koja po ekonomskim i vojnim kapacitetima prevazilazi i SSSR. Glavnog saveznika EU konstantno slabe insistiranjem na je**nom hladnom ratu koji su dobili još pre 30 godina. Sve to rasipa snagu SAD i samo ostavlja prostor drugima da je stignu i prestignu. Tramp je makar donekle podigao pitanje ima li to smisla. I realno, gledajući rezultate izbora i kako su mainstream mediji tukli po njemu, dobar deo Amerikanaca vidi da ova i ovakva politika ne vodi nikuda i ne veruje establišmentu.

Što se povlačenja tiče, nije sporno što su se povukli, nego kako. Ko sa mrvom mozga izvede vojsku a ostavi 15-20000 sopstvenih civila bez zaštite? Nije znala CIA kakvi su kapaciteti avganistanske vlade? Diletantska politika. SSSR u fazi raspadanja se povukao iz Avganistana i održao svoju ekipu na vlasti još tri godine i setite se sa kakvim je podsmehom na to gledano sa zapada. Kako li onda okarakterisati ovu bruku?

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 613 korisnika na forumu :: 5 registrovanih, 1 sakriven i 607 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: _Rade, bato, cikadeda, JOntra, slonic_tonic