O stresu, traumi i PTSP

O stresu, traumi i PTSP

rip
  • natrix 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 21 Nov 2007
  • Poruke: 8179

O stresu, traumi i PTSP

S obzirom da živimo u stresnim vremenima, i da postoje razni stresori iz okruženja, suvišno je i reći šta sve pritiska čoveka /socijalna komponenta, virus, loš uticaj medija, šarolikost informacija, nemaština, strah od kraha ekonomije, strah od neizvesnosti, ratna žarišta širom sveta, razne prirodne i ekološke katastrofe..../. Ukratko i osnovno o stresu traumi i postrausmatskom stresnom poremećaju, kako primetiti kod drugih, članova porodice ili kolega, kako prići, reagovati, pomoći, ili olakšati drugima kad upadnu u takva stanja...

Izdvojeni samo opšti delovi iz skripti:


Šta je stres?

Termin stres – pritisak, napor, naprezanje

- Uzrokuju ga stresori ili stresne situacije kojima smo uglavnom svakodnevno izloženi
- Ne mora uvek biti negativan: pozitivan stres moze da bude vrlo koristan i pomogne u ostvarenju vaznih ciljeva
- Svaki zahtev za novim prilagodjavanjem koji sredina postavja pred osobu,
- Pritisak koji prevazilazi sposobnosti da se izbori sa nečim
- Preterana reakcija na situacije ili dogadjaje,
- Dozivljaj pretnje, izazova, ili druge vrste promena u nečijoj okolini, koji nose sa sobom fiziološku i psihološku aktivaciju koja moze dovesti do oštećenja zdravlja povezanih stresom.

Izvori stresa

- Stresori u okruzenju: bezbednost, siromaštvo, loši uslovi stanovanja, klima
- Stresori u radu: zahtevi zadatka, zahtevi uloge, konflikti, fizički zahtevi
- Društveni stresori: porodični problemi, finansijski problemi, neprihvatanje od strane kolektiva-grupe, velike promene u zivotu
- Lično zdravstveno stanje: bolesti, ranjavanje, povrede, rizik od pojave bolesti
- Biohemijski: nikotin, kofein
- Unutrašnji stresori: osećanje neuspeha, sramote il krivice, teznja ka ličnom savršenstvu, prethodna iskustva, razmišljanje o neprijatnim dogadjajima, iz prošlosti ili iščekivanje neprijatnih dogadjaja u budućnosti

Od čega zavisi kako će osoba reagovati u stresnim situacijama:

Osim pouzdano dramatičnih dogadjaja ili gubitaka mnoge situacije i okolnosti koje izazivaju reakciju stresa, u znbačajnoj meri zavise od:

Ličnosti
- Njenih osobina
- Njenih sistema vrednosti
- Njene ranjivosti ili snage
- Zivotne dobi, koja sama po sebi dogadjajima odredjuje značaj...

Reakcije na stres

- Fiziološke
- Fizičke
- Kongitivne –saznajne
- Emocionalne
- Promene u ponašanju

Fiziološke reakcije


- Neuropsihološke i hormonske promene

Fizičke reakcije

- Napetost mišića, najčešće u predelu glave, vrata i ledja
- Glavobolja
- Problemi sa varenjem
- Umor
- Pojačano znojenje, ubrzano disanje, ubrzani srčani rad


Kongitivne –senzorne reakcije

- Teškoće u koncentraciji
- Problemi u donošenju odluka –kretanje u zatvorenom krugu-
- Smanjeni memoriski potencijal
- Sumnjičavost


Reakcije na stres


- Strepnja i nemir
- Deprisivno reagovanje, tuga
- Razdrazljivost – loša raspolozenja
- Nagativnost, cinizam
- Osećanje bespomoćnosti
- Naizgled neobjašnjivi učestali izlivi besa, ljutnje

Reakcije na stres

Ponašanje
- Povlačenje iz društva
- Velike promene u ishrani i piću
- Nepouzdano ponašanje
- Poremećaj spavanja
- Smanjena seksualna želja
- Zloupotreba duvana, narkotika, alkohola

Upravljanje stresom podrazumeva:

Svesnost

- Identifikovati sopstveni stres
- Promeniti sopstveni unutrašnji dijalog
- Shvatiti da je stres potpuno normalna reakcija na dogadjaje


Kontrola izvora stresa


- Razmatramo sopstvene ciljeve
- Procenjujemo da li su oni realni i ostvarivi
- Poboljšavamo protok informacija u radnom okruzenju kao i naše odnose u sredini /komunikacione sposobnosti/

Uspostavljanje ravnoteze

- Otkrivamo naš optimalni nivo stresa – opterećenje koje mozemo podneti bez štetnih posledica po osobu
- Pokušavamo da budemo objektivni


Upravljanje stresom


- Opuštanje
- Meditacija
- Treniranje, fizičke aktivnosti
- Odmor u slobodno vreme
- Kreativne aktivnosti
- Rad

Šta je trauma

Termin trauma znači povreda, telesna ili duševna rana. Strašan dramatičan dogadjaj koj prevazilazi uobičajeno ljudsko iskustvo i opasan je kao po sopstveni fizički ili psihički integritet tako i po integritet drugih osoba;

Šta je kriza

To je dozivljaj ili dogadjaj koji remeti stare navike izazivajući niz specifičnih emocionalnih reakcija i promena ponašanja, i kao prelomna tačka nagoveštava obirise novog razvoja dogadjaja;

Krizni, traumatski dogadjaji

- Iznenadna neočekivana smrt člana porodice ili prijatelja
- Životno ugrozavajuća bolest ili bolest deteta
- Razvod braka
- Prisustvo nasilju, ubijanju, ili ozbiljnom ranjavanju
- Napad vatrenim ili hladnim oruzjem

Kritični traumatski dogadjaji


- Silovanje, i drugi seksualni napadi
- Teško batininanje ili fizički napad
- Ozbiljna nesreća ili povreda
- Prirodne nepogode i katastrofe

Zajednički imenitelj za psihološku traumu

- Intenzivan strah
- Bespomoćnost
- Gubitak kontrole
- Strah od uništenja

Šta narušava traumatsko iskustvo

• Osećaj sigurnosti
- Telesna sigurnost kroz rutinu i svakodnevne aktivnosti
- Sigurnost u okolini – materijalna sigurnost, identifikovanje osoba iz okoline koje su spremne da pruze podršku, sticanje informacija o sopstvenom psihičkom stanju
• Gubitak kontrole – izaziva bespomoćnost
- Rezultat moze biti povlačenje u sebe tj izolacija, oštećenje veze sa osobama iz okoline koje bi mogle biti izvor podrške u oporavku

• Bazično poverenje

- Bazičke ljudske veze, prijateljstvo, brak, porodica
- Pojava osećanja stida, stigme, inferiornosti

• Lične granice

- Fizičke granice: udaljenost od osoba, kontakt i prihvatljivost i prijatnost kontakta
- Psihološke granice: granice u vezi sa našim unutrašnjim procesima: mislima, osećanjima, potrebama
• Samopoštovanje
- Zbog traumatskih simptoma osećanja stida i krivice vezanih za traumatsko iskustvo, dolazi do gubitka samopoštovanja i poverenja u sopstvene sposobnosti
Trauma predstavlja nagrublju povredu fizičkih i psiholoških granica čime dovodi do:
- Gubitka osećanja za sopstvene potrebe
- Gubitka sposobnosti da traumatizovane osobe prepoznaju i razumeju sopstvene emocije.

Od čega zavise reakcije na traumatski dogadjaj

- Od samog traumatskog dogadjaja
- Faktora okruzenja
- Osobina ličnosti traumatizovane osobe

Osobine traumatskog dogadjaja
- Intezitet incidenta
- Duzina trajanja dogadjaja
- Broj uznemirujućih dogadjaja za pojedinca ili društvo u dato vreme

Faktori okruzenja
- Efikasnost pomoći koja je ukazana
- Reakcije kolega sa posla, prijatelja, porodice

Lični faktori
- Pripremljenost osobe na dogadjaj
- Mentalno stanje traumatizovane osobe
- Prethodno iskustvo sa kritičnim dogadjajima
- Dostupni resursi - fizički, emocionalni
- Ozbiljnost povrede
- Starost traumatizovane osobe


Izlozenost traumatskom dogadjaju

Sve osobe izlozene traumatskom dogadjaju dozivljavaju:
- 100 % stres
- 20-50% osoba razvijaju traumatske simtome od kojih se mnogi vremenom povlače, spontano ili nakon kratkotrajne terapijske intervencije
- 5% osoba razvija teške simptome PTSP-a

Šta se dogadja kad smo izlozeni kritičnom dogadjaju?

Kritični dogadjaj-----Traumatizacija-----Stresne reakcije /akutne reakcije, smetnje, poremećaj PTSP/

Reakcije na traumatski dogadjaj


- U krizi ili traumi veoma se različito reaguje
- Vazno je naglasiti da su reakcije posle dozivljene traume i sve što se tada dogadja, normalna reakcija na nenormalni dogadjaj.
Reakcije na traumatski dogadjaj
- Uobičajeno
- Moze biti veoma jako

Posttraumatski poremećaj usled stresa - PTSP

-Traumatski stres duzeg trajanja
- Utiče na zdravlje sposobnost i rad
- Moze postati hroničan

Kako čovek reaguje na traumatski dogadjaj:

Akutne reakcije:

- Telesne: gubitak ravnoteze, puls, disanje, mučnina, drhtavica, šok
- Ponašanje: nemir, uznemirenost, dezorjentisanost, obamrlost…
- Emotivne: strah, panika, osećaj nesigurnosti I bezizlaznosti, gubitak ili erupcija emocija
- Mišljenje: zbunjenost, dezorjentisanost-prostorna I vremenska, oslabljena koncentracija, rupe u pamćenju, haos, ili praznina u glavi, samoprekor, odsutnost, potiskivanje

Postraumatski stresni poremećaj PTSP

Termin se prvi put pojavio 1980. god kao posledica proučavanja iskustva američkih psihijatara u radu sa vijetnamskim veteranima.
U pitanju je mentalni poremećaj uzrokovan traumatskim iskustvom.

Za pojavu PTSP-a su potrebni sledeći uslovi:


- Osoba je dozivela ili je bila suočena sa dogadjajima koji podrazumevaju faktičku smrt, ili ozbiljnu povredu, pretnju smrću, pretnju po fizički integritet njega samom ili nekog drugog
- U reakcijama osoba dominira intenzivni strah, bespomoćnost, prestravljenost

Simptomi PTSP:

Simptomi nametanja:
- Nametljiva i neprijatna sećanja na traumu, koja uključuje predstave, slike, razmišljanja o traumi, misli i opazanja
- Neprijatni snovi koje donosi trauma
- Ponašanja I dozivljavanja kao da se trauma ponovo odigrava kroz uzivljavanje u traumu ili halucinacije

Simtomi izbegavanja:
- Izolacija od društva I bliskih osoba
- Gubitak interesovanja, motivacije
- Zloupotreba supstanci –alkohol, medikamenti, duvan, narkotici

Simptomi povećane osetljivosti:
- Problem sa spavanjem
- Razdrazljivost
- Previše izrazena reakcija trzanja /uplašenost na bezazlene impulse/
- Poremećaj paznje
- Problem u komunikaciji
- Prezir prema starešinama, cinizam

Simptomi iz navedenih grupacija treba da traju duze od mesec dana da bi se svrstali u PTSP. Promene izazivaju značajno oštećenje u socijalnom, profesionalnom, ili ostalim oblicima životnog funkcionisanja.
Simptomie nekad odmah slede trauma, nekad se javljaju u narednih nekoliko meseci, a dešava se da se pojave I posle odredjenog broja godina, provocirani specifičnim podsećanjem na traumu.
Medju uniformisanim licima je često da se simptomi jave nakon dugogodišnjeg akumuliranog stresa, a tokom obavljanja duznosti.

Primarna trauma:


- Trauma koju je osoba neposredno dozivela dejstvom traumatskog dogadjaja kao zrtva rata, saobraćajnog udesa, elementarne nepogode..
Sekundarna trauma:
- Izazvana je posrednim iskustvom tj traumatskih dogadjaja kao što je slušanje o traumatskim dogadjajima ili posmatranje traumatskih dogadjaja
Ovaj tip trauma često se nalazi kod osoba koje se bave tzv. –pomazućim- profesijama I koje su u stalnom kontaktu sa traumatizovanim osobama /zrtvama primarne trauma/ kao što su psiholozi, lekari, socijalni radnici, uniformisani sluzbenici, kolege za podršku I drugi pomagači koji rade sa traumatizovanim osobama.

Model psihološke podrške:


- Informisanje: šta se dogodilo-činjenice, uobičajene reakcije, mere-šta će biti uradjeno, praćenje I upućivanje gde se moze dobiti pomoć
- Razgovor podrške: sprovodi se neposredno po dogadjaju
- Izveštaji psihologa
- Specijalne intervencije

Osnove razgovora sa traumatizovanim licem

Pružanje informacija, podrške, smanjiti izolovanost, osećaj krivice, aktivno slušati, biti direktan, poverljiv, otvoren, neposredan, neosudjujući, podsticati na priču o osećanjima mislima u tom trenutku i posle.

U toku razgovora pažnja se obraća na:


Sadrzaj priče, o problemu ili traumi, na ono što je prećutano, ili na samo ćutanje, ambivalentnost-kad se primete dvojna osećanja I misli, promene u razgovoru kao ton, brzina, jasnoća u govoru, opis dogadjaja, pričati o činjenicama, mislima, osećanjima. U toku razgovora potrebno je biti ljubazan, iskren I otvoren, gledati u oči, izbegavati šale, pomoći osobi da jasnije sagleda problem…


Izvor: Skripte sa predavanja o prepoznavanju i pružanju podrške kad je u pitanju PTSP.


Tema je više informativnog i edukativnog karaktera, pošto ima srodna tema, Ljudska psiha kao varijabila u ratnim i vanrednim okolnostima, pokrenuta u isto vreme, gde se može voditi rasprava, po ovim pitanjima, ovu zaključavam. Ako bude potrebe može se otključati...



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1086 korisnika na forumu :: 94 registrovanih, 14 sakrivenih i 978 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: 015, A.R.Chafee.Jr., Ailton, AndrejPetar, Asteker, awathorn, babaroga, Betty25, bojank, boro975, boromir, Cicumile, Citalac, cuvarkuca, Dd2011, dearg, debeli, DeerHunter, dekiz, Denaya, Dolinc, Dovla 1980, DragoslavS, Duh sa sekirom, dule10savic, Dzoni2412, Džekson, eagle.rs, FOX, gavranpero, goxin, Ir, istina, ivan979, Jez Bodez, joca83, Jovan1983, Kamov, karevski, Krusarac, kunktator, M1los, markoni.slo, MaschinenPistole, Mi lao shu, milanovic, Motocar, mrav pesadinac, Mskok, N.e.m.a.nj.a., nemkea71, nerevar, Nobunaga, oldusername, orjen, Otto Grunf, Paklenica, pein, ping15, pisac12, Povratak1912, precan, Prečanin30, PrincipL, Promising0, radionica1, raptorsi, S-lash, sajorg, Sami_1ali, Singidunumac, Sinisa11, Sioux7674, skvara, Srle993, Srpska zauvjek, ss10, SympathyForTheDevil, Szigetwar, tajvankanasta, tamno.nebo, Titan, tritonus, tubular, tuja, vathra, Vatreni Zmaj, vjetar, vukovi, wizzardone, Zavulon, zmajbre, 79693, 800077