Vojna geografija - geostrategija - geopolitika

Vojna geografija - geostrategija - geopolitika

rip
  • natrix 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 21 Nov 2007
  • Poruke: 8179




Sveto trojstvo svakog veka...

Doduše, sve više, prednjači, ovo, geostrategija, naročito, geopolitika...
S obzirom da ratovanje nije samo konvencionalnim putem već i rat resursa, ekonomski, propagandni, težnja -približiti- se što više svom neprijatelju, pravljenje raznih saveza, pa izlazak iz istih isл.....

-Geografija je sve, sve je u geografiji.- Leon Niox, francuski general

-Taktika pametnog čoveka je da se ne bori otvoreno s onim ko je očigledno nadmoćan i stoji na čelu svojih postrojenih četa. Mislim da se ne mozemo osramotiti ako tajno uđemo u njegovo stanište i napadnemo njega samog.- Mahabharata

-Teren rađa meru.- Sun Cu


Osnovni pojmovi na početku:

Država je suvereno telo, koje ima svoju teritoriju, stanovništvo, vlast. Osim ovih elementi drzave su i geografski polozaj, unutrašnje društveno-političko uredjenje, granice, medjunarodni odnosi…

Teritorija, pod kojom se podrazumeva i reljef, zemljište, prirodni resursi i bogatstvo, voda, osnovni je element države.

Geografski položaj države ima četiri komponente: matematičko-geografski, fizičko-geografsku, ekonomsko-geografsku i političko geografsku.

Društvena geografija objašnjava uticaj geografskih faktora na demografski razvoj I razmeštaj stanoviništva, objašnjava savremene problem čovečanstva, kaošto su sukobi, nasilje, ekologija, socijalni problem, ekonomija, trzište.

Geografski činoci su: reljef, klima, vodene površine, demografski faktor, biljni i zivotinski svet, geografski polozaj, prirodna bogatstva-uslovi i resursi.

Pojedini geografski činioci planine, rečni tokovi, doline, kotline.... razmatrani su i isključivo sa vojničkog gledišta.

Tako da se geografski činioci mogu posmatrati i sa stanovišta vojne geografije.

Rat i ratni sukobi oduvek su povezani su sa čovekovim postojanjem i delovanjem.
Sve je to kroz vremene postavljeno u konkretni prostor koji je podvrgnut mnogim uticajima.
Svi uticaji bilo društveni ili prirodni, moraju biti precizno analizirani pri vodjenju oruzanih sukoba i planiranju oruzanih snaga.

Vojna geografija-nauka o terenu je kroz istoriju imala značajno mesto kad je u pitanju ratna veština .
Još je Sun Cu u VI veku p.n.e. spominjao konfuiguraciju terena, obmanu, i manevrisanje vojskom u -Umeću ratovanja-. Podatke o analizi terena mozemo sresti i u staroindijskom epu –Mahabharata-.

Kao disciplina, iako joj je matično ishodište geografija, iz koje ne koristi samo teoriju i rezultate istrazivanja te nauke ona se kao sama grana geografije i posebna nauka razvijala kroz vojnu praksu i teoriju. Počela je da se koristi sa prvim vojnim sukobima.

Kao samostalna disciplina se pojavila u 19. veku, iako je svoje mesto medju vojnim naukama dobila tek u vreme Napoleona, posta je nezaobilazna u planiranju i vodjenju sukoba s kraja 19. i početkom 20. veka.

Vojna geografija je utemeljena u doba vojnih teoretičara : franskuskog i ruskog generala A.A. Žominija i pruskog, Karl von Klauzevica; bilo je jasno da geografski faktori spadaju u one koji utiču na vojne aktivnosti, strategiju i taktiku.


Predmet izučavanja su geografske osobine kojie utiču na vodjenje planiranje i organizovanje vojnog delovanja i upotrebu oruzane sile u odredjenoj situaciji, i analiza svih geografskih osobina koje utiču i na mirnodopske.

I na ratne aktivnosti utiču širi i uzi regioni jedne zemljena na nivou strategije i taktike.

Prvi pokušaji proučavanja geografskog prostora za vojne potrebe bili su stihijski.

Vojskovodje i vojni komandanti sakupljali su geografske informacije na različite načine: uz pomoć izvidjača, špijuna, izvidnice.
Danas se to radi i savremenim metodama /izvidjački, špijunski sateliti, dronovi.../.

Sakupljane su informacije o površini, vodostaju reka, stanju puteva, mostova, infrastrukturi, demografiji.

Sakupljanje podataka o geografskom prostoru najveći značaj ima pri organizovanju i pomeranju vojnih jedinica i logistike.

Od karakteristika zemljišta zavisi upotrebljivost jednog ili drugog roda vojske. Sa druge strane otvoreno i prohodno zemljište olakšava kretanje vojske ili otežava zaklananje kretanja od neprijateljskog osmatranja.

Sukobi u 19. veku su upozorili na nedostatke u poznavanju geogorafskih obeležja i topografije pa se tome pristupilo sistemski.
Analiza bojišta, sakupljanje podataka omogućilo je da se jedinice brze kreću, dok je nepoznavanje bojišta dovodilo do sloma oružanih snaga.

Zadatak vojne geografije je priprema i analiza svih geografskih osobina koje utiču na sve mirnodopske i vojne aktivnosti oružanih snaga i imaju uticaj na strategiju i taktiku.

Rezultati vojne geografije omogućavaju najracionalnije iskorišćavanje prednosti i istovremeno smanjenje mogućih negativnih uticaja sa kojima se oružane jedinice sreću u odredjenog geografskom prostoru.

Vojna geografija najćešće proučava šire i uže geografske regione više na nivou strategije, a redje na nivou taktike.

Vojna geografija, je primenjena geografija, geografska procena terena za različite vojne tehnike, vrste vojnog dejstva, i za prilogodjavanje vojnih jedinica uslovima predela odnosno reljefa. Takodje dejstva jedne ili više drzava na strategijski vazna područja.

Države koje imaju dobro razvijenu naučnu discipline najčešće su velike sile: Rusija, SAD, Francuska, Nemačka.

Vojna geografija koristi sva znanja iz geografije na račun vojne doktrine, ratne veštine, oslanja se na već postojeća iskustva u kojima su se odredjeni geografski činioci već pokazali u odnosu na borbena delovanja.

U ratu i u oružanoj borbi deluju faktori: ljudski faktor, materijalno tehnički, i prostor /veličina, reljef, hidrografija, vegetacija, naseljenost, prirodni resursi, politika, infrastruktura, urbanizam/ klima, a takodje se ispoljavaju ostali faktori ekonomski, istorijski politički, itd. Kod nas po tom pitanju postoji iskustvo tokom svih oružanih sukoga kroz istoriju; Prvog i Drugog svetskog rata, nato agresije 1999.god…

Uticaj geografskog faktora predstavlja suštinu vojno-geografske procene prostora neke zemlje. Oni su osnova za izvođenje zaključaka o donošenju optimalnih odluka o: odbrani vlastitog geografskog prostora - ratišta, mogućnosti uticaja na druge geografske prostore u duhu ostvarivanja i sprovođenja doktrine "kolektivne bezbednosti", ostvarivanja "nacionalnih" interesa na geoprostorima značajnijih regiona i stvaranju uslova za najcelishodniju i najekonomičniju upotrebu oružanih snaga na drugim prostorima.

Sa nacionalnog stanovišta geoprostor Srbije može da se posmatra kao nacionalni i definiše se granicama, veličinom i oblikom sa svim karakteristikama i pojavama koje u njemu deluju.
Metod procene prikazan je na osnovu uticaja tri trupe vojno-geografskih činilaca: matematičko-geografskih, fizičko-geografskih i društveno-geografskih činilaca.

Cilj analize prostora kao faktora u ratu i borbi jeste u tome da se uoče mogućnosti ambijenta u korist oružanih snaga jedne zemlje. Znači osim fizičko-geografskih činilaca bitni su i ostali elementi, demografski, privreda, ekonomija.. Prostor jedne zemlje je fiksna kategorija /dok se granice i suverenitet zemlje ne menjaju/, a menjaju se samo uslovi pod kojima se ratuje.

Ratni plan je plan upotrebe oružanih snaga i vodjenje rata kao sinteza ukupne teorije ratne veštine primenjene u praksi u konkretnoj situaciji, i na osnovu ranijih iskustava, ne moze da postoji , a da se ne uzme u obzir i neophodna znanja iz vojne geografije time uvažavajući topo-geografske karakteristike prostora na kome se planiraju borbena dejstva /operacijski pravci, operativne zone, ratišta i bojišta, vojnog-eografsko težište , vojnoge-ografski objekti/

Kad se spominje vojna geografija nemoguće je zaobići i geostrategiju.

Geostrategija je naučna disciplina koja obuhvata sve društvene parametre od tehničko-tehnološkog razvoja, ekonomije, vojske do nauke, kulture i politike. Obuhvata sve što je značajno za razvoj odredjenog geografskog prostora. Njena društvena snaga je u nalaženju najboljih ekonomskih rešenja za državu i delovanju na sprovodjenju tih rešenja. Danas se razvija u svim razvijenim zemljama. Povezana je takodje idejom kontrole prostora, kontrole resursa, i kako ovladati nekom teritorijom i svime što ide uz teritoriju te zemlje.

Što se tiče vojno geografskog polozaja Srbije u odnosu na centre svetske moći /EU, Rusija, USA/ ili centra vojne moći NATO, Srbija ima bitan polozaj u geopolitičkom -ukrštanju puteva- u kome se prepliću interesi Srednje Evrope, Evroazije, atlanskog i islamskog sveta. S tim u vezi sučeljavanje regionalnih i svetskih sila bilo direktno ili preko svojih eksponenata, nije novijeg datuma i ima svoj vremenski kontinuitet, odnosno kroz istoriju se ponavlja.

Geopolitika kao pojam je definisana još krajem 19 veka...
i danas je u suštini ratovanja, i povezana je sa geografskim-teritorijalnim i nacionalnim identitetom, al i pokušajem i stvaranjem sintetičkih-veštačkih naroda, pa i sintetičkih teritorija- Kosovo, Sandžak, Vojvodina - u planu pa evropeizacija, balkanizacija, džihadizacija, globalizacija, itd. svako vuče na svoju stranu- .


Geopolitički položaj određuje Republiku Srbiju nezaobilaznim prostorom u povezanosti severa, zapada, istoka i jugoistoka Evrope.
Analizirajući geopolitički položaj Srbije, uočava se da njen geoprostor predstavlja područje u kojem se prožimaju različiti geopolitički intresi.

Spoljašnji faktori geopolitike su regionalne ili vanregionalne sile.

U odnosu na gore navedeno svaka zemlja u Evropi ili Balkanu i šire, i njeni geografski činioci imaju neki geopolitički ili vojni značaj prema nekoj drugoj drzavi ili skupini drzava.


-Ko nam je kriv što smo kuću sagradili na sred puta. -

Ova floskula Jovana Cvijića je nešto što je predvidelo, a i uvek je nekako bilo problem, ili prednost, kako u kom, vremenu, da Srbija bude večiti kamen u cipeli u Evropi, na Balkanu i Americi....


Srbija je na važnom mestu za uravnoteženje odnosa sa velikim silama: EU, Rusijom i Turskom ali i SAD i Kinom.

Osnovni kriterijumi za definisanje geopolitičkih prioriteta Srbije treba da budu postavljeni u zavisnosti od realnosti njenog geopolitičkog i geostrateškog položaja, s obzirom na kulturno-istorijski razvoj, geografski položaj i regionalnu geopolitičku i demografsku strukturu.

Trebalo bi da iskoristi jedinstven položaj zemlje na raskrsnici triju važnih evropskih subregija za jačanje svoje uloge. Jedina je zemlja u Evropi koja ima ugovor sa EU, ali i sa Ruskom federacijom, Turskom, Belorusijom, kao i sa regionom CEFTA. I odlične bilateralne, ekonomske i političke odnose sa Kinom.
Promene na tom području prvenstveno se moraju ogledati u politici prema susedima, kao i u odnosima sa zapadnom Evropom i drugim državama koje nisu geografski smeštene na evropskom kontinentu, ali imaju značajnu ulogu u razvoju međunarodnih odnosa (Kina, Japan i druge).

Vojna geografija više nije samo lokalno zanimljiva već globalno, zemlje koje pristupaju nato ili sistemu kolektivne bezbednosti, formiraju svoju strategiju na osnovu procena i analiza zemalja pod čijim su okriljem, a radi svojih strategijskih interesa i ciljeva.




Zbog toga je geoprostor Srbije zanimljiv svim silama koje se prepliću preko Balkana, a Srbija bi tu svoju -interesantnost -mogla da okrene u svoju korist.






Izvor: Tekstovi sa interneta, razna stručna literatura.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 587 korisnika na forumu :: 23 registrovanih, 2 sakrivenih i 562 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: 9k38, babaroga, Bane san, bobomicek, Bokiboks, ccoogg123, cifra, CikaKURE, Dimitrise93, Georgius, kovinacc, Kruger, ladro, mikrimaus, mnn2, Parker, procesor, Roman Dudoladoff, suton, vandrej, Vatreni Zmaj, W123, yufighter