Poslednja seljačka buna na tlu Jugoslavije

• 6Ovo se svidja korisnicima: sakota79, Cranium, voja64, Ognjen D., A.R.Chafee.Jr., Bane san
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

„Cazinska buna 1950.“ događaj je u historiji poznat kao jedina organizirana pobuna protiv vlasti bivše Jugoslavije. Imenovan je po mjestu gdje je buna dignuta – u Cazinskoj krajini, kranjem sjeverozapadu BiH, na granici sa Hrvatskom i godini dešavanja.

Brižno skrivana od nekadašnje jugoslovenske javnosti, Cazinska buna, koja je podignuta i ugušena u jednom danu – 6. maja 1950. godine – ostala je duboko urezana u sjećanjima stanovnika tog dijela BIH, čije je živote uveliko promijenila. Tek je početkom ovog stoljeća postala predmet historijskih i naučnih istraživanja i konačno je rasvijetljen i činjenično utvrđen taj najkotroverzniji događaj u bivšoj državi.

Sagledane su i izmjerene sve negativne posljedice s kojima je Cazinska krajina – prostor općina Cazin i Velika Kladuša – bila suočena cijelu drugu polovinu prošlog stoljeća.

Danas, šezdeset sedam godina kasnije, nakon što je skinuta arhivska prašina, Cazinska buna doziva sjećanja preživjelih aktera. I, posebno članova njihovih obitelji.

...........

Bunu su podigli seljaci zbog nametnog otkupa. Te, 1950. godine, koja je bila sušna, trebalo je u ovom siromašnom kraju otkupiti milion i 713 hiljada kilograma kukuruza, na desetke hiljada kilograma pšenice, poljoprivrednih proizvoda, mesa, vune… Otkupljeno je tek 992 hiljada kilograma. Za slab otkup uslijedile su kazne. Samo u januaru 1950. godine na cazinskom srezu bilo je 24 teža slučaja kažnjavanja. Sa gladne zemlje i od gladne čeljadi seljaci su upućivani na prinudni rad. Na Romaniju, Grmeč…

Ogorčeni zbog nepravde, iscrpljeni i gladni nisu imali snage ni da se žale. Ali, digli su bunu. Na šesti maj, na dan zajedničkog slavlja . I to na Đurđevdan koji su slavili Srbi, kao Jurjevo Hrvati, a Jurjev Muslimani.

Stanovnici oko dvadesetak sela iz cazinske i velikokladuške općine u BiH i Slunja u susjednoj Hrvatskoj pobunili su se protiv načina otkupa i oporezivanja poljoprivrednih proizvoda.

Oko 720 učesnika pobune smatrali su nepravednim metode prilikom otkupa poljoprivrednih proizvoda, ali i postupanje nadležnih prilikom pokušaja uspostavljanja dijaloga u cilju rješavanja problema seoskog stanovništva ovoga kraja, ali i cijele bivše države.

Planiranje pobune na Đurđevdan imalo je simboliku – uspješno socijalno očišćenje društva.

Dignuviši se protiv narodne vlasti ustanici su tog 6. maja opljačkali četiri zemljoradničke zadruge i odnijeli sedam neispravnih pušaka. Gušenje „Cazinske bune“, rezultiralo je smrću 14 seljaka u prvoj fazi „obračuna“ sa ustanicima. Strah i šutnja prikrivali su stvarne razmjere tragike.

Na smrt je osuđeno 16 učesnika, među kojima vođe bune: Ale Čović iz cazinskog sela Šturlić, Milan i Nikola Božić iz Crnaje u Cazinu. Ale i Milan su bili učesnici NOR-a i penzionisani visoki oficiri tadašnje JNA.

Više o ovome...
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]