Iran

• 1Ovo se svidja korisniku: Kaćuša
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ako je tema o mogucem ratu onda bi mogli da malo diskutujemo o pogodnim gografkim pravcima za kopnenu invaziju.

• 2Ovo se svidja korisnicima: markus, veljko82
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Iran je ogroman!
Skoro sam pola sata gledao u geomapu Irana i razmišljao kako će eventualni okupator imati nezamislivo težak zadatak pri kopnenom prodiranju trupama i zauzimanju prestonice iz bilo kog pravca.

Naravno podrazumeva se da će Iran pružati otpor a ne ko Irak položiti oružje pred američkim oklopom. Tad će biti malo teško jer put je dug!

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

neverujem ja da ce se amerikanci upustati u kopneni rat p ako budu isli preko kopna to jedino moze izrael nemaju ameri para za to ih koliko tu treba vojnika lako je bilo u libiji al ovde nema ko da se pobuni + tu je i Kina

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Bacio sam i ja oko na kartu. Brdo,planina,planina,brdo samo to vidis. Pored ogromnih prostranstava ovakvog reljefa stvarno je tesko naci bilo sta sta napadacu ide na ruku. Jedni pravac kojim bi moglo da se nastupa je mozda juzna granica sa irakom uz more ostalo sve je tesko izvodljivo. Granica a Afganom pocinje sa pustinjom pa naletis na neku rijeku pa pokoje brdo pa onda brdo na brdu znaci ni cak noris nebi mogao da nadje put. Kako je aco veliki uspio da osvoji persiju, nzm mozda tu i lezi rijesenje

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

gde gledate tu kartu daj link il zapocinjem III svetski rat

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

tano jesam li napisao da se vratimo zadatoj temi,procitaj na ovoj strani,i svi vi koji ste mi poslali kritike!

• 1Ovo se svidja korisniku: veljko82
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Interviju
Colonel-General [ret.] Leonid Ivashov,

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Opet iz pocetka, mogu oni dobiti rat protiv Irana, poenta je kako dobiti rat sa sto manje zrtava.

Kad sam gledao slike preleta rusa kad su isli za katar dole je sve pustara bila, rekao bih da je mozda 5-10 % pod sumama i to samo na severu zemlje.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Tačan podatak je izmedju 13-15%,najmanja procjena je 13% gusti šuma,dok i ostalo nisu gole pustare nego je pored ovog još ima drugi vrsta rjedji šuma.

Topografska karta


Vegetacijska karta,uporedite susjedne zemlje koje se vide.

legenda:
Tamno zelena-guste šume
Svjetlo z-šumo stepe


Imaju više šume nego Italija ili neke druge Evropske zemlje to što je Iran 3x Francuske površine pa procenat izgleda mali je nešto drugo,evo poredjenje Iran ima šume isto hektara koliko bi imala Francuska da ima 39-40% šumske površine i to samo guste šume bez drugih vrsta kao što su šumo stepe...i ovako preračunato drugačije izgleda.

Kao što se vidi vegetacija se podudara s planinama,ali pošto je ovo često tema rasprava evo COPY/PASTE

WIKIP.
Iran se nalazi u Jugozapadnoj Aziji, graničeći s Omanskim zaljevom, Perzijskim zaljevom, i Kaspijskim morem, između Iraka i Pakistana. Iran je jedna od zemalja s najviše planina u svijetu. Njegove planine su poslužile da oblikuje svoju političko i ekonomsko blagostanje kroz mnoga stoljeća. Planine zatvaraju mnoge bazene odnosno visoravni, na kojima se nalaze glavna poljoprivredna i kulturna središta zemlje. Do 20. stoljeća, kada su izgrađene glavne ceste i željeznice između planina da se povežu važni gradovi, ti su bazeni bili relativno izolirani od ostatka svijeta. Tipično, jedno glavno mjesto dominira svakim bazenom, a okolo se nalaze stotine sela koja su svi zajedno gospodarski povezani. Na visokim planinama, nalaze se brojna plemena, goneći svoja stada ovaca na tradicionalnu ljetnu i zimsku ispašu. U zemlji nema većih sutava rijeka, a transport se tijekom povijesti odvijao karavanama koje su išle kroz procijepe i prolaze u planinama. Planine su također predstavljale problem u pristupu prema Perzijskom zaljevu i Kaspijskom moru.

S površinom od 1,648.000 kvadratnih kilometara, Iran se svrstava kao šesnaesta zemlja svijeta s obzirom na veličinu te čini jednu petinu površine Sjedinjenih Država.

Smješten u jugozapadnoj Aziji, Iran svoje sjeverne granice dijeli sa bivšim sovjetskim republikama Armenijom, Azerbejdžanom i Turkmenistanom. Te su granice duže od 2,000 kilometara, uključujući približno 650 kilometara vode duž južnih obala Kaspijskog jezera. Nadalje, na sjeverozapadu graniči sa Turskom, a na jugozapadu sa Irakom završavajući na Šat-al-Arabu (kojeg Iranci zovu Arvand Rud). Obale Perzijskog i Omanskog zaljeva čine 1770 kilometara južne granice. Na sjeveroistoku graniči s Afganistanom, a na jugoistoku s Pakistanom. Dijagonalana udaljenost Irana od Azerbejdžana na sjeverozapadu do Baludžistana na jugoistoku približno iznosi 2333 kilometra.


Iran (Perzija) se sastoji od neravnih, planinskih rubova koji okružuju unutarnje bazene. Glavni gorski lanac je Zagros, serija paralelnih hrptova ispresjecanih ravnicama koje dijele zemlju od sjeverozapada prema jugoistoku. Mnogo vrhova na Zagrosu prelaze 3,000 metara iznad razine mora, a u južnoj središnjoj regiji ima pet vrhova koji prelaze 4,000 metara. Kako Zagros nastavlja prema jugoistočnom Iranu, prosječna visina vrhova dramatično pada do ispod 1,500 metara. Rub obale Kaspijskog mora je također planinski lanac, uskih i visokih planina Alborz. Vulkan Damavand (5.671 m), smješten u središtu Alborza, nije samo najviši vrh zemlje nego i najviša planina u Euroaziji zapadno od Hindukuša.

Središnji dio Irana se sastoji od nekoliko bazena koji se nazivaju Iranskom visoravni. Prosječna visina visoravni je 900 metara, ali neke okolne planine dosežu i 3000 metara. Na istočnom djelu visoravni se nalaze dvije slane pustinje, Dašt-e Kavir („Velika slana pustinja”) i Dašt-e Lut („Prazna pustinja”). Osim nekoliko raspršenih oaza, taj dio zemlje je nenaseljen.

Prema FAO izvješću [1], glavni tipovi šuma s nihovim površinama su:

Šume uz Kaspijsko more na sjeveru (3.3 milijuna ha)
Vapnenačke planinske šume na sjeveroistoku (Juniperus šume, 1.3 milijuna ha)
Šume lješnjakna istoku, jugu i jugoistoku (2.6 milijuna ha)
Hrastove šume u središnjim djelovima i na zapadu (10 milijuna ha)
Grmlje pustinje Kavir, središnji dijelovi i sjeveroistok (1 milijun ha)
Suptropske šume južnih obala (500.000 ha)

Na prostoru Irana su samo dvije nizine: Huzestanska nizina na jugozapadu i obalna nizina Kaspijskog mora na sjeveru. Prva je dio mezopotamijske nizine i proteže se 160 km u širinu. Ulazi 120 km u unutrašnjost, jedva se uzdižući nekoliko metara iznad razine mora, te se dalje dodiruje s podnožjem Zagrosa. Veliki dio Huzestanske nizine prekriven je močvarama. Kaspijska nizina je dulja i uža. Proteže se 640 kilometers duž Kaspijske obale, ali u širinu najviše pedesetak kilometara, dok na nekim mjestima samo 2 kilometra i to u podnožju Alborza. Obala Perzijskog zaljeva južno od Huzestana i obal Omanskog zaljeva uopće nema nizina jer se planina Zagros u tim područjima ravno strmoglavljuje prema moru.

U zemlji nema većih rijeka. Od manjih rijeka i potoka najvažnija je Karun, kojom voze brodovi plitkog gaza od Horamšara premaAhvazu, koji su udaljeni 180 kilometara. Ostale važnije rijeke čine sljev Perzijskog zaljeva, dok brojne male rijeke sjeverozapadno od Zagrosa ili Alborza utječu u Kaspijsko more. Na iranskoj visoravni brojne rijeke od kojih većina ima suha korita većim dijelom godine nastale su otapanjem snijega u planinama i teku stalnim koritima, a utječu u slana jezera koja također teže isušivanju tijekom ljetnih mjeseci. Postoji i jedno stalno slano jezero, Urmija (kojem je vraćeno tradicionalno ime nako što se za vrijeme Muhameda Reze Pahlavija nazivalo Rezaije) na sjeverozapadu, čija je voda preslana da bi u njemu živjele ribe ili drugi oblici života. Duž iransko-afganistanske granice u pokrajini Sistan i Beludžistan postoji nekoliko povezanih, također slanih jezera.

obradiva zemlja: 10%
stalni usjevi: 1%
stalni pašnjaci: 27%
šume: 13%
drugo: 49% (procjena iz iz 1998.)

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Amerikanci nemaju snage da poraze Talibane.