Rat Iran - Izrael 2024-2025 godina

283

Rat Iran - Izrael 2024-2025 godina

offline
  • Pridružio: 21 Maj 2008
  • Poruke: 16236

ALEXV ::Raketas ja koliko se sacam fizike, a mogu da se pohvalim da sam u osnovnoj bio drugi na medjuopstinskom, masa puta ubrzanje jednako sila.
Кинетичка енергија:
Ek=1/2mv2

Сила је F=ma, али то нема везе са кинетичком енергијом.

Можда си мислио на момент, који је
p=mv.
Што такође нема везе са КЕ.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • pein 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 09 Jan 2012
  • Poruke: 38518

Израиль нанес ответный удар по Тегерану
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Зафиксированы новые удары Ирана по Израилю
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Антивоенные протесты охватили США после ударов по Ирану
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Момент падения сбитого Ираном беспилотника Израиля
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Israeli Knesset member flees mid-interview when Iranian missiles begin to arrive.
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Another Hermes 900 Israeli UCAV has been brought down by Iranian AD over central Iran.
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]



offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5716

ALEXV ::Raketas ja koliko se sacam fizike, a mogu da se pohvalim da sam u osnovnoj bio drugi na medjuopstinskom, masa puta ubrzanje jednako sila. Znaci sila kojom ce ta bomba udariti u tlo zavisi i od mase i od ubrzanja. Onaj jedan cuveni spejs satl kada je ekspodirao u vazduhu pao je jer se deo izolacione pene (skoro neznatne mase) sundjeraste tvrdoce velicine manje tasne odvalio i udario u metalnu konstrukciju i skoro otkinuo krilo. A zamisli kojom silom udara u tlo bomba od 13+ tona, doduse nema ubrzanje spejs satl sigurno ali zato ima masu, plus tvrdocu. Ako jedan tenkovski kineticki penetrator 120mm sa abramsa moze da probije 3 metra armiranog betona ja mogu da zamislim koliko probija jedan "dzinovski penetrator" od 13t. Verovatno negde oko 60m. Na 7:10 opet kazu 60 metara ojacanog betona...
Dogma koliko sam ja ukapirao, a ja nisam strucan za "elektroniku" nego mi je struka ekonomija (spoljna trgovina) pa uzmi u obzir da govorim cisto laicki i nestrucno, ima neku vrstu "senzora" koji oseca razlicite gustine tla i u kombinaciji sa specijalnim upaljacem tacno "zna" kada je naisao na "pravu" supljinu i kad da se aktivira.


Da u principu si blizu toga da shvatiš igru. Ubrzanje koje dobije svako tijelo zbog zemljine gravitacije je 9,81m/s za sekundu , znaći tu smo eliminirali neku silu i neku masu , jer ta sila je težina te mase i ta težina ubrzava tu masu.itd. Mr. Green

Nakon što ta bomba pada deset sekundi bude imala brzinu od 10x 9,81= 98,1 m/s i u tih 10 sekundi dok pada bude prošla put od 490,5 m . Znaći ugrubo ako avion baci bombu bilo koje mase sa visine od 490 m ona bude tresnula na zemlju s brzinom od cca 100 m/s

Ako pustimo bombu da pada 100 sekundi ona bude dobila brzinu od 981 m/s , što je već lijepa brzina u rangu najboljih topova ili haubica , a za 100 sekundi ona prođe put od 50 kilometara.

Tu očito nešto ne valja ??? na 50 kilometara ne lete avioni , ali lete rakete i ta bomba kad je u pitanju neka raketa kad stmopizdi s visine od 50 km zaista ima tih 1000 m /s.

Usporedba s podkalibarnim projektilima ti nije ok jer za brzinu od 1600-1700 trebaš bombu pustit sa 150 kilometara visine. Osim toga kod podkalibranog masa od 3,5 kilograma dolazi na 3,5 cm kvadratnih površine. po toj analogiji bi za bombu promjera 350 mm trebala masa od jedne tone.

offline
  • marsi 
  • Novi MyCity građanin
  • Pridružio: 01 Apr 2022
  • Poruke: 14

slusao sam na turskoj tv nekog lika iz Stokholma nedugo posle bacanja bombi na Fordow. lik kaze da je Fordow na 80m dubine a da je glavno (najbitnije) postrojenje na 500m dubine. nisam zapamtio ko je lik, ali obzirom da je bio medju prvim gostima kapiram da je sigurno strucnjak za tu oblast.

evo sad vidim i da Andrej Martjanov u jucerasnjem videu kaze da je dubina i do 800m.

takodje sam negde procitao nedavno da je neki inspektor iz IAEA pricao kako posle ulaza u Fordow, hodnici dalje vijugaju i idu nizbrdo dosta dugo.

ne mogu sad da nadjem sliku Fordoa sa razlikama u nadmorskoj visini izmedju ulaza i vrha planine, cini mi se da je nesto oko 600m, ali nisam siguran. ako neko ima sliku ili info.

nisam strucan, ali bih rekao da nisu ni ogrebali Fordow.

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5716

mnn2 ::Citat:

Moze li objasnjenje kako prepoznaje supljine itd LoL sta sve ljudi nece napisati

Logički
Prepoznavanje šupljina može na osnovu promene brzine penetriranja. Kada uleti u prazninu ili meku materiju menja se brzina.
Inače nemam pojma o bombama te namene kao ni većina


ovo si dobro napisao .. na bazi promjene brzine penetriranja..znaći mjeru ubrzanje odnosno usporenje iz toga računa brzinu kom se kreće i računa put koji je prošla od prvog udarca u tlo. Takvi su upaljaći obično odotraga tako da ne trpe udarac osim tog usporenja. Ako se programira da pukne na 20 metara dubine onda on to sve izmjeri izračuna i grune , ako mu se kaže buši dok naiđeš na tvrdo on buši.

Vrlo je važno da upalajć prepozna tvrdu masivnu prepreku koja poćinje deformirati glavu bombe , jer bi bilo loše da dođe do drobljenja , i razbijanja monolitnog bloka eksploziva. To se radi tako da se mjeri dužina bombe izvana i iznutra i ako dočazi do velike i brze promjene , znaći da s eglava drobi i tada kreće detonacija u više točaka na bombi , da bi se iskoristilo što više eksploziva.

offline
  • Pridružio: 26 Mar 2022
  • Poruke: 4486

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

GP":Izrael je Iranu poslao poruku da želi okončati rat, a Teheran odgovara da još nije došlo vrijeme."

offline
  • Pridružio: 15 Mar 2022
  • Poruke: 1784

Još jedan Hermes? Čini se da nije ovaj kojeg je Pein postavio.

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Da li imamo negdje evidenciju srušenih za sada? Čini se da se Iransko AD pomalo vraća iz stanja šoka?

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 21719

Dogma21 ::To je smisljeno za gadjanje ojacanih meta tipa kaponira i slicno, tj da se eksplozija aktivira po proboju unutar hangara magacina itd u praznom prostoru i nanese max stetu na tehnici koja je ispod, mene zanima poenuto prepoznavanje supljina u slucaju bombi bacenih na Iran tj na cilj ukopan u planinski masiv, stene itd! Ulaskom u stenu bilo koja supljina prazan prostor na putanji ce aktivirati bg i to je to , pravi cilj moze biti daleko daleko ispod...

Postoje jedno 140 godina upaljaci sa usporenjem. Nije proslo odredjeno vreme = nema dejstva.
Iskombinujes to sa upaljacem koji prepoznaje supljine i dobijes:
- podeseno usporednje na X sto je ekvivalent proboju kroz Y metara... cegagod.
- bomba pada, udara u tlo i probija ga. Nailazi na prvu supljinu. Medjutim, nije proslo X vremena i bomba nastavlja dalje. Druga, treca, koja god supljina, ako nije proslo X vremena - nema dejstva.
- prodje X vremena, prva sledeca supljina bomba okine.
Plus je moguce da upaljac i "broji" koliko je supljina prosao.

offline
  • Pridružio: 17 Nov 2021
  • Poruke: 742

@Bobrock1
Kina kao glavni igrac ce da odluci o izraelskoj ponudi, bas je interesantno sta ce odlucit.

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 21719

Napisano: 23 Jun 2025 13:07

raketaš ::...
Kod suadar Arešnikove balvanke sa betonom ili granitom ili čelikom dolazi do drugog fenomene , dolazi do tečenja betona ili granita ili čelika jer su to sve ukručene ( ohlađene ) tekućine i balvanka je isto ohlađena tekiućina samo što se ona talo na daleko višoj temperaturi i prolazi kao kruta tvar , kao prst u maslac

Nema veza da li je billa ili ne tecnost originalno, pri odredjenim brzinama udara se uzima da se sve (uslovno) ponasa kao tecnost, da budem tacniji proces proboja i erozije materijala se moze relativno tacno modelovati kao tecnost. Te brzine su ~preko 1200-1300m/s, zavisno od materijala. Fenomen prestaje na ~2000-2200m/s, opet zavisno od materijala, iznad cega se modelira kao gasni tok. To onda drzi do 10000m/s nakon cega trebaju bas specificne alatke za simulaciju udara i ceo proces je dosta slabije istrazen.

Dopuna: 23 Jun 2025 13:11

ALEXV ::...Ako jedan tenkovski kineticki penetrator 120mm sa abramsa moze da probije 3 metra armiranog betona ja mogu da zamislim koliko probija jedan "dzinovski penetrator" od 13t....
Ne moze se porediti, drugaciji je proces proboja zbog mnogo faktora, od brzine udara do odnosa precnika i duzine projektila.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1667 korisnika na forumu :: 31 registrovanih, 4 sakrivenih i 1632 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 15204 - dana 01 Feb 2026 12:26

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: A.R.Chafee.Jr., avijacija, bigvlada, blue, brufen, BUDDAR70, doragan, drimer, famoso, Fog of War, goxin, grunff2, ibssa, kutija11, ladro, lcc, magyar, mile.ilic75, mnn2, nelezele, PlayerOne, precan, proka89, Solunac na steroidima, suton, Vanderx, Vaske8990, Zorge, zule2, Zvrk, zziko