Nova generacija minobacača EFSS

5

Nova generacija minobacača EFSS

offline
  • vrabac 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 30 Dec 2010
  • Poruke: 4963

To je bar na prvi pogled, tipična konfiguracija aktivno-reaktivnih mina, dakle mina sa povećanim dometom uz pomoć raketnog motora, vrlo slično klasinčnim aktivnoreaktivnim grantama kakve i danas u masi koriste Ameri i Rusi mada svet a i oni polako prelaze na mnogo bolji ERFB-BB i njegove derivate. Tu je još jedna tkava mina a razlika je verovtno ili u verziji sa povećanom masom ubojnog dela ili je možda ubojni deo neki poseban, na primer, termobarični, zapaljivi ili tako nešto.
Uostalom ima na forumu onih koji sigurno znaju tačan odgovor.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 13 Avg 2011
  • Poruke: 1296
  • Gde živiš: Zajecar

jazbar ::aleksmajstor ::@ Jazzbar: koliko se sećam, None su u b/k imale i mine i granate. Granate su imale veći domet, a mine jače punjenje.
Pa da sigurno se može upotrebljavati obe mine olućena cev ne smeta obićnoj minobacačkoj mini. Dapaće lakše padne unutra jer ne dihtuje vazduh zbog kojih imaju gladke cevi minobacaća malo veči promjer od 120 mm. Verovatno obićna minobac. mina samo se može puniti u cev, ne u zadnjik.

Dopuna: 25 Avg 2012 12:50

vrabac ::Jazbar mislio si na VODEĆI PRSTEN pod izrazom zubčanik na granti el tako ?
Jeste, samo nisam znao kako da nazovem taj zubčanik na košuljici.

Dopuna: 25 Avg 2012 13:10

Jel bi mogao neko da objasni ovu prvu veliku zelenu minu 120 mm proizvođaća UNIS Pretis? Zašto i kod kojih oruđa se upotrebljava.



http://www.pretis.ba/index.php?option=com_content&.....mp;lang=en



U nekom tekstu o "Noni" sa kraja osamdesetih bila je informacija da se koriste mine i granate. Ne verujem da su koristili obične mine, jer bi zaptivanje bilo nikakvo, i domet bi bio mizeran. Mislim da su imali posebne mine i granate baš za izolučenu cev.
Inače projektil koji si stavio u prethdni post, 3OF74 za "Nonu M1" ima termobarično punjenje, što se vidi na slici:


Što se tiče projektila sa slike, Vrabac je bio u pravu. To je aktivno-reaktivna minobacačka mina, tj. mina sa dodatnim raketnim motorom za povećanje dometa. To se vidi i na sledećoj šemi:

Sken je inače iz knjige "Osnovi konstrukcije artiljerijskog naoružanja", grupa autora, VIZ Beograd, 1983. god.
Koliko ja znam, "Pretis" nije pravio projektile sa termobaričnom bojevom glavom. Pre će biti ono prvo - povećana bojeva glava. Ako neko ima drugačije informacije, neka kaže.



offline
  • EOD 
  • Legendarni građanin
  • UES
  • Pridružio: 03 Okt 2011
  • Poruke: 3580
  • Gde živiš: Tanhauser Gate

Koliko ja znam to je mina povećanog dometa, zato je duža.

offline
  • jazbar 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 28 Dec 2009
  • Poruke: 16059
  • Gde živiš: Lublana

aleksmajstor ::U nekom tekstu o "Noni" sa kraja osamdesetih bila je informacija da se koriste mine i granate. Ne verujem da su koristili obične mine, jer bi zaptivanje bilo nikakvo, i domet bi bio mizeran. Mislim da su imali posebne mine i granate baš za izolučenu cev.

Pa i top ima ulućenu cev i topovska granata slićan prsten kao obična minometna mina. Sad kolika je razlika u dubini i širini oluka kod topa i None.

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 19098

vrabac ::...bojank gde je kod nas korišćen A-19 ? El ta granta za njega odgovara lafetnom topu 122 mm dometa 20-22 km M1938 ?

Dzebana:

Lepo pise "ZA TOP M31/37" sto je A-19.
Topce, u Bosni, 130mm u prvom planu, pored njega 122mm A-19 - nije ML-20 sa istim lafetom jer je cev pretanka za isti:



Predpostavljam da su dobijeni/nabavljenio/kupljeni 1946-47 za ljubaci sa Sovjetima, 122mm A-19 je bio polu-brat 152mm ML-20 kojeg je bilo u vecim kolicinama. Morao bih pogledati Sovjetsku organizaciju korpusne artiljerije, ali mislim da su oba ova orudja isla u istu.

offline
  • Pridružio: 13 Avg 2011
  • Poruke: 1296
  • Gde živiš: Zajecar

jazbar ::aleksmajstor ::U nekom tekstu o "Noni" sa kraja osamdesetih bila je informacija da se koriste mine i granate. Ne verujem da su koristili obične mine, jer bi zaptivanje bilo nikakvo, i domet bi bio mizeran. Mislim da su imali posebne mine i granate baš za izolučenu cev.

Pa i top ima ulućenu cev i topovska granata slićan prsten kao obična minometna mina. Sad kolika je razlika u dubini i širini oluka kod topa i None.


Eh, lepo bi bilo da je tako jednostavno.
Šta misliš, zašto je npr. minobacač 120mm M-38 težak oko 500kg, a haubica približnog kalibra 122mm isto M-38 oko 2,5 tone? Sigurno nije iz zezanja, a pravi razlog je ono što sam rekao u prvom postu - pritisak u cevi minobacača 120 mm je reda veličine do 1500 bara, dok je kod haubica ide i preko 3000 bara. Samim tim, cev pa i celo oruđe haubice mora biti teže, ali zato ima i veći domet. Minobacač M-38 ima maksimalni domet oko 6 km, a haubica M-38 preko 11 km.

Još bitnija stavka je izolučena cev. Kod klasične artiljerije sa izolučenom cevi projektil (granata) ima tzv. vodeći prsten koji je napravljen od mekšeg materijala nego košuljica, i služi da se ureže u žljebove i da projektilu obrtno kretanje radi stabilizacije na putanji. Takođe zaptiva zazor između košuljice i cevi i ne dozvoljava gasovima da prođu mimo projektila.
Sa druge strane, minobacačka mina za glatke cevi nema vodeći prsten. Na telu mine ima koncentrične žljebove koji smanjuju gubitak gasova koji prolaze pored mine.
Minobacači sa olučenom cevi koriste mine sa vodećim prstenom koji je već narezan ( kako reče "zupčanik"). Zato su takvi minobacaši teži (veći pritisak=teža cev), ali imaju veći domet i preciznost a manju brzinu gađanja. Ako bi se koristile obične mine koji su istog kalibra kao i minobacač, gasovi bi "bežali" kroz polja između žljebova i pritisak bi bio manji, a samim tim i domet. Mada se za francuski RT-61 navodi da može koristiti obične mine, ali to verovatno u slučaju nužde i sa smanjenim dometom.
Ovo je bilio pojednostavljeno objašnjenje (mada ne izgleda tako Confused ). Tematika je vrlo kompleksna, a ni ja baš nisam najkompetentniji.

Što se tiče aktivno reaktivne mine sa slike, evo podataka:
http://www.mycity-military.com/imgs/2705_44238920_TFAR_120.jpg

offline
  • jazbar 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 28 Dec 2009
  • Poruke: 16059
  • Gde živiš: Lublana

Samo jedna digresija. Klasične minometne mine nemaju koncentrićne žljebove nego izbočine (prstenove), ne da bi što manje propuštale gasove, nego da bi mine držale u pravilnoj poziciji (usporedne sa cevi) kod putovanja u cevi i izbacivanja uz što manje trenja. Naime ako bi mina previše zaptivala uz stijene cevi, ne bi se ju moglo ubacivati, več bi se ona zaglavila ili klizila previše sporo da bi se mogao aktivirati iniciator. Svako ko je ubacio minu u cev zna da mina kada kliže prema dnu malenkost sabije vazduh (proizvodi specifičan zvuk u cevi), ne padne u čistom prostom padu do trna na dnu cevi. Zato moraju biti cevi glatkocevnih minometa malenkost šire od 120 mm koliko tačno je obim mina.

offline
  • član biblioteke
  • Pridružio: 18 Jul 2007
  • Poruke: 28496
  • Gde živiš: iznad smoga Beograda

Čisto hipotetičko pitanje: da li bi granata sa plastičnim vodećim prstenom mogla da se ispali iz cevi haubice(npr 122mm) početnim brzinama MB mina?

offline
  • Pridružio: 13 Avg 2011
  • Poruke: 1296
  • Gde živiš: Zajecar

@ Jazzbar: Očigledno se nismo razumeli, pošto govorimo o istoj stvari. Glavno je pogoditi toleranciju, ni preusko da bi bilo zaptivanja, ni preširoko da bi moglo da prođe. Ali su ti prstenovi od istog materijala kao i košuljica (čelik), i ne mogu da se urezuju u žljebove olučenih cevi.
@ Aramis s: Eksperimente sa plastičnim vodećim prstenovima za artiljerijsku municiju su radili još od šezdesetih. Danas ima više vrsta municije sa plastičnim vodećim prstenovima, naročito za manje kalibre. Početna brzina je ista kao i sa metalnim prstenovima, ili čak i veća. Prednost plastičnih prstenova je smanjeno habanje cevi, a nedostatak verovatno viša cena.

offline
  • član biblioteke
  • Pridružio: 18 Jul 2007
  • Poruke: 28496
  • Gde živiš: iznad smoga Beograda

Plastika nikada ne može biti skuplja od metala. Znam da su Ruje plastične vodeće prstenove primenili na granatama 30x165mm. To me interesuje zbog sledeće stvari:
- MB granate francuskog i ruskog tipa “sa zupčanikom“ imaju 40 po polja i žlebova, dok haubica D-30 ima 36.
- Tim granatama bi se pokrivale zone bližeg drjstva ubacnom putanjom
- Ako bi tako nešto bilo moguće ne bi bilo potrebe za zamenu topa na Gvozdiki, koja bi tako mogla da pokriva prostoriju različitim vrstama “mina“ i granata.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1248 korisnika na forumu :: 42 registrovanih, 5 sakrivenih i 1201 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: _Rade, AK - 230, Asparagus, babaroga, BORUTUS, cifra, croato, darcaud, dragoljub11987, Duh sa sekirom, Dvojac005, Excalibur13, FOX, GenZee, Georgius, hooraay, Istman, krkalon, Kruger, Krusarac, Krvava Devetka, ladro, lord sir giga, Lubica, Marko Marković, mercedesamg, naki011, nemkea71, NoOneEver Dreams, opt1, pera bager, Sančo, sombrero, Srky Boy, theNedjeljko, vasa.93, virked, VJ, Vlad000, voja64, VP6919, zdrebac