Podela artiljerijskih oruđa

2

Podela artiljerijskih oruđa

offline
  • lav 
  • Super građanin
  • Pridružio: 13 Sep 2011
  • Poruke: 1061

Врабац све што си написао на почетку је тачно, ако имамо у виду оруђа настало после 2.СР. Али проблем настаје ако се неко оруђе службено другачије назива од твоје класификације. Ако о неком оруђу тражимо податке, нпр. на интернету, морамо га тражити под његовим службеним именом. Ово пишем да не би збуњивали недовољно упућене. Дакле, ТЕХНИЧКИ све је онако како је Врабац написао, али у ПРАКСИ није увијек тако.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • EOD 
  • Legendarni građanin
  • UES
  • Pridružio: 03 Okt 2011
  • Poruke: 3580
  • Gde živiš: Tanhauser Gate

jes, onaj sIG 33 iz teme iz koje je cini mi se i ova zakuhana je pravi primjer za to, ima cijev kracu od 39 kalibara, max. elevaciju 73 stepena, nisansku spravu za neposredno gadjanje, namjena mu je podrska pjesadiji i zovu ga top (ko zna sta Geshutz tacno znaci?)



offline
  • vrabac 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 30 Dec 2010
  • Poruke: 4963

I još ima granatu koja ne odgovara uobičajenim normama formule Tgr=Dxk***3 već mu je granata značajno lakša negde oko 33,5 kg ako ne grešim. Ko australijski kljunar majku mu, nigde se ne uklapa, to jest veliki problem kod svih tih oruđa koja u suštini spadaju u prateća oruđa pešadije a ne klasičnu artiljeriju za podršku.

offline
  • EOD 
  • Legendarni građanin
  • UES
  • Pridružio: 03 Okt 2011
  • Poruke: 3580
  • Gde živiš: Tanhauser Gate

Napisano: 02 Maj 2012 9:37

sam vanjski izgled (konstrukcija) projektila za sIG33 više odgovara konstrukciji haubičkih projektila odnosno projektila male brzine, osnovna vizualna karakteristika je jedan uski rotirajući prsten i ožival malog prečnika, za razliku od recimo projektila 15cm za top K39 koji ima dva široka vodeća prstena, ožival velikog prečnika i izlazni konus.

težine projektila za top sIG33 L/12, posebno sam naveo projektile koji su korišteni na ovom topu ugradjenom na StuG.
kumulativno zrno 15cm (za top L/12 na StuG III) je teško 55lbs ili 25kg
razorna granata 15cm (za top L/12 na StuG III) je teška 84lbs ili 38,2kg
razorna granata 15cm je 83,6lbs ili 38kg
dimno zrno 15cm je teško 84lbs ili 38,2kg
nadkalibarna granata je teška 105lbs ili 47,7kg

Dopuna: 02 Maj 2012 10:34

sIG 33, postavljen pokraj Muzeja revolucije u Sarajevu (u dvorištu muzeja se nalazi i caffe-bar Tito, pa ljubitelji artiljerije mogu srkati kaficu pokraj sIG33, poljskog Vz37 PA 75mm, Stuarta M3, oklopnog voza):



offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 19165

vrabac ::
...

Da pojasnmo onima koji traze po net-u:

1. Topovi
eng - "Gun"
rus - "пушка"

2. Haubice
eng - "howitzer"
rus - "гаубица"

3. Top-haubice
eng - "gun-howitzer"
rus - "пушка-гаубица"

4. Haubice-topovi
eng - "Howitzer-gun" - naleteo sam na termin samo u staroj literaturi.
rus - "гаубица-пушла" - isto kao i gore.

5. Minobacači i merzeri
minobacac
eng - "mortar"
rus - "Миномёт"
Merzer:
eng - nema termin. Ponekad "short barreled howitzer", ali to je vise opisna odrednica.
rus - "мортира"

6. Top-minobacači
eng - "gun-howitzer"
rus - "пушка-гаубица-миномёт" posto ima osobine svih jelte, "Мортира-миномёт"

Ajde sada neko na nemacki i ostale jezike Smile

Sto se sIG33 tice Rusi ga zovu "мортира" kojim terminom oni zovu merzere. Inace imali su ga i oni u naoruzanju kao "152-мм мортира образца 1931 года (НМ)"

offline
  • EOD 
  • Legendarni građanin
  • UES
  • Pridružio: 03 Okt 2011
  • Poruke: 3580
  • Gde živiš: Tanhauser Gate

na njemackom:
top: canone
haubica: haubitze
minobacač: minen-werfer

i naravno geshutz sto vjerovatno znaci orudje, ali jos ne znam tacno znacenje. u americkoj literaturi sIG33 je najcesce oznacavan i kao haubica i kao top, a spominje se i da je to bilo pjesadijsko orudje najveceg kalibra koristeno u 2sr.

offline
  • lav 
  • Super građanin
  • Pridružio: 13 Sep 2011
  • Poruke: 1061

Napisano: 04 Maj 2012 11:18

Неколико линкова о муницији, углавном артиљеријској:
-до 20мм- http://www.quarry.nildram.co.uk/ammotable1.htm
-20мм- http://www.quarry.nildram.co.uk/ammotable2.htm
-21-29мм- http://www.quarry.nildram.co.uk/ammotable3.htm
-30мм- http://www.quarry.nildram.co.uk/ammotable4.htm
-31-37мм- http://www.quarry.nildram.co.uk/ammotable5.htm
-38-47мм- http://www.quarry.nildram.co.uk/ammotable6.htm
-48-74мм- http://www.quarry.nildram.co.uk/ammotable7.htm
-75мм- http://www.quarry.nildram.co.uk/ammotable8.htm
-76-77мм- http://www.quarry.nildram.co.uk/ammotable9.htm
-78-100мм- http://www.quarry.nildram.co.uk/ammotable10.htm
-101-105мм- http://www.quarry.nildram.co.uk/ammotable11.htm
-106-128мм- http://www.quarry.nildram.co.uk/ammotable12.htm

Dopuna: 21 Maj 2012 21:08

EOD :: u americkoj literaturi sIG33 je najcesce oznacavan i kao haubica i kao top, a spominje se i da je to bilo pjesadijsko orudje najveceg kalibra koristeno u 2sr. Још једна запетљанција, топови и хаубице су артиљеријска оруђа, а ови 7,5цм лИГ18 и 15цм сИГ33 су пјешадијска оруђа. Зашто? Јединице до одређеног нивоа (зависно од рода) су чисто родовске, а преко тог нивоа су здружене. Данас су у пјешадији батаљони и ниже родовске, а бригаде и више здружене јединице. У 2.СР су пјешадијски пукови били чисто пјешадијске јединице, а дивизије и више здружене јединице. У њемачкој војсци 7,5цм лИГ18 и 15цм сИГ33 су били пуковска оруђа и зато у њиховом називу оно ''И'' инфантериа=пјешадија. Пјешадијски пук је имао 6 7,5цм лИГ18 и 2 15цм сИГ33. У пјешадијској дивизији (тропуковског састава) 20 7,5цм лИГ18 (3х6+2 у извиђачком батаљону) и 6 15цм сИГ33 (3х2). Интересује ме јесу ли послуге ових оруђа носили бијеле пјешадијске или црвене артиљеријске ознаке? Мало о 7,5цм лИГ18: http://armor.kiev.ua/wiki/index.php?title=7,5_cm_l.....C3%BCtz_18
Са минобацачима је слично 60 и 82мм су пјешадијски, 120мм су некада пјешадијски некада артиљеријски, а они преко су артиљеријски. Компликацијама и изузетцима никада краја!

Dopuna: 01 Jun 2012 6:50

Још једна подјела арт.оруђа по конструктивним особинама:
-сприједа пунећа арт. оруђа;
-са зада пуњена арт. оруђа.
Ова друга се могу подијелити на спорометна и брзометна, док су она прва сва спотометна.
Брзометна можемо подијелити на она што трзају по:
- оси лафета;
-оси цијеви и са двојним трзањем и по оси цијеви и по оси лафета.
По врсти затварача можемо их подијелити на она са:Клинастим затварачем, са завојним затварачем, са ротационим ексцентричним затварачем и преламајућа оруђа.

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 19165

lav ::Napisano: 04 Maj 2012 11:18
... Још једна подјела арт.оруђа по конструктивним особинама:
-сприједа пунећа арт. оруђа;
-са зада пуњена арт. оруђа.
Ова друга се могу подијелити на спорометна и брзометна, док су она прва сва спотометна.
Брзометна можемо подијелити на она што трзају по:
- оси лафета;
-оси цијеви и са двојним трзањем и по оси цијеви и по оси лафета.
По врсти затварача можемо их подијелити на она са:Клинастим затварачем, са завојним затварачем, са ротационим ексцентричним затварачем и преламајућа оруђа.


Postojala su sprednjepunjeca brzometna orudja, recimo britanska na brodovima i obalskoj artiljeriji circa 1870/80.

offline
  • lav 
  • Super građanin
  • Pridružio: 13 Sep 2011
  • Poruke: 1061

bojank :: Postojala su sprednjepunjeca brzometna orudja, recimo britanska na brodovima i obalskoj artiljeriji circa 1870/80. Доктор Оскар Паркс у својој вишетомној књизи о британским бојним бродовима пише и о таквим оруђима. Била су сприједа пунећа и трзала су по оси лафета. Било је и оних која су комплетно трзала, али су имала ''компресор'', повратник кои их је враћао у почетни положај. За таква оруђа у обалској артиљерији до сада нисам чуо, али ако их је било у обалској, можда их је било и у тврђавској. Иначе прелазни периоди обилују мноштвом конструкција.
Такође постоје и арт. оруђа са глатком и са изолученим цијеви.

offline
  • Pridružio: 14 Jul 2013
  • Poruke: 183

vrabac ::I još ima granatu koja ne odgovara uobičajenim normama formule Tgr=Dxk***3 već mu je granata značajno lakša negde oko 33,5 kg ako ne grešim. Ko australijski kljunar majku mu, nigde se ne uklapa, to jest veliki problem kod svih tih oruđa koja u suštini spadaju u prateća oruđa pešadije a ne klasičnu artiljeriju za podršku. Problem su i niskotlačna oruđa ugrađena u laka oklopna vozila, 73mm na BMP-1, 100mm na BMP-3, 152mm na M60A2, belgiska 90mm i dr. Po namjeni su topovi, a po balistici nisu!

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 829 korisnika na forumu :: 6 registrovanih, 1 sakriven i 822 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: Koridor, MilosKop, naki011, opt1, Sumadija34, zziko