Višecevni bacači raketa (VBR/MLRS) koji nemaju zasebnu temu

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Napisano: 12 Dec 2015 15:24

Ne znam da li je bilo,ako jeste brisite.

Raketenwerfer 110 SF2 (LARS 2)




















LARS 2 je visecevni raketni lanser kalibra 110m, koji je vec postojao na sasiji kamiona KHD Jupiter kao LARS 1
Sada je baziran na sasiji kamiona MAN 7t gl 6X6. Raketni lanser je sastavljen od 2 lansirne kutije svaka sa po 18 lansirnih cevi za rakete 110mm sa fragmentacionim, razornim ili bojevim glavama sa minama. Konverzija lansera na kamione MAN je pocela 1981. uz manje modernizacije na elektronici.
2000. godine su i poslednji lanseri povuceni iz upotrebe.
Svih 36 raketa mogu biti ispaljene u intervalu od 18 sec. na daljinu od 6-14km.

Dimenzije vozila u marsevskom polozaju- D/S/V: 8,28/2,5/2,99m
Motor: 320ks
Max.brzina na putu: 90km/h
Max. brzina u terenskim uslovima: 20km/h
Borbena masa: 17.5t
Posada: 3 clana- komandir, operator i vozac.
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Dopuna: 12 Dec 2015 15:25

LARS 1

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

• 6Ovo se svidja korisnicima: peruni, zumzum, voja64, MB120mm, Gargantua, ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

evo nešto i od mene u kalibru 110 mm









Bio je LAR 110 sedamdesetih godina vrlo zanimljiv , u par navrata smo bili u Dinamit Nobelu , sa ciljem da kupimo licencu ili ukredemo što više znanja ... na kraju smo ukrali

Komora raketnog motora je bila namotana od kompozitnog materijala iz jednog komada sa dancetom motora , a onda se nakon ubacivanja goriva mlaznica fiksirala sa čeličnim štiftovima ,bilo je to za nas tada revolucionarno rješenje , ali politika ili ekonomija je odlučila da se komore na raketama tipa Oganj rade od čelika postupkom hladnog valjanja .

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Fine buksne lep presek raketice tu se lepo vide mnoga rešenja u proizvodnji - jedna slika kao hiljadu reči.

• 6Ovo se svidja korisnicima: MB120mm, Mercury, bojank, Gargantua, voja64, ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

LAR 110 je u mnogim stvarima prednjačio na svjetskoj razini , međutim nije nešto ni razvikan ni poznat osim u jako uskom krugu stručnjaka. Možda i zato što ga njemci nisu prodali nikom ni u dijelovima , pa tako ni nama, iako smo igrali oko njih par godina. Uz dosta truda , da ne kažem i obaveštajnog rada došlo se do svih tehnologija i rađena su ispitivanja pojedinih sklopova i sistema. Za Ognja je to sve bilo prekasno jer je već bio usvojen program realizacije i nije se moglo navrat nanos ništa mijenjati , ali kod Orkana je iskorištena korekcija putanje kamerom prije no što se sastavi rafal.

Na fotki sklopa mlaznice koju sam dao lijepo se vidi hrpa žica od kojih su dvije crvene pripala motora ( poz.1 ), a ostalo( poz 2 )služi za komunikaciju lansera sa upaljačem , znači tempiranje kod kasetne rakete ide preko tih žica , isto tako i punjenje baterija u raketi , osim toga u toj hrbi žica se negdje nalazi i senzor temperature goriva , tako da balističko računalo uračunava i tu korekciju.

Zanimljivo je napravljen i stabilizator .. profilirani dural , a onda na vrhu sa nitnama nakovan još komad opružnog lima (poz 3 ).
Raketa dobija rotaciju već u cijevi lansera preko pina poz 4, a u presjeku mlaznice se lijepo vidi klin za spoj mlaznica komora poz.5.

Bilo je tih klinova puno, ova fotka lijepo prikazuje stanje kod namotavanja jedne slične konstrukcije , s tom razlikom da je LAR namatan sa staklenim nitima , a ne sa karbonom kao raketa sa slike , Kod LAR a su niti išle skroz uzduž rakete paralelno sa uzdužnom osom komore od klina na mlaznici do proreza na dancetu . Na presjeku danceta se vidi ta kombinacija aliminija i stakloplastike , nakon što su tako postavljene niti koje daju aksijalnu čvrstoču komore , preko svega je namotan sloj radijalnih niti koje daju ukupnu otpornost komore.

• 2Ovo se svidja korisnicima: Mercury, voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Malo Dajc mašine (LARS 1)...









Meni je možda malo nejasna odluka da se sredstvo kao takvo u celini ukine u Bundesveru a da se ostave isključivo one američke mrcine od 270 mm no to sada i nije toliko bitno. Meni imponuje jedna od karakteristka rakete koju je Raketaš naveo u svom tekstu. A to je rešenje komunikacije upaljača žičanim snopom kroz telo rakete i samog motora. Možda u startu nezgodno rešenje koje se lomi na leđima posada koje moraju biti maksimalno uvežbane da u svako doba dana i noći i zatvorenih očiju sve u najkraćem vremenu pravilno uvežu, ali vrlo racionalno jer nema prekida kontinuiteta cevi zbog postojanja rupa za tempirne kutije, nema elektomehaničkih sklopova u njima, brige o radu blendi, pritiscima, temperaturama, gareži tj. brige o celukupnoj pouzdanosti sistema za tempiranje. Jednostavno, jeftinije i verovatno sigurno rešenje tempiranja i napajanja upaljača. Jedino ne znam koliki uticaj žice mogu imati na rad motora iako pretpostavljam da je sve sprženo u prvoj sekundi rada.

• 2Ovo se svidja korisnicima: Gargantua, voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Žice se verovatno istope, ali te kapljice bakra...Kakav one uticaj imaju na cevi lansera dok izleću?

• 3Ovo se svidja korisnicima: Gargantua, ray ban11, voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

To rješenje sa hrpom kablova kroz motor ima smisla kod ručnog punjenjenja u lanser , naime tu relativno malu i laganu raketicu dvojica vojnika lako uguraju u cijev lansera i onda skopčaju konektor , ko da spajanju Usb kabal na mobitel.

Što se tiče bakrenih kapljica ... mislim da se ona pojave tek kad raketa izleti van lansera .. ne znam sad sigurno koja je tu dinamika bila u igri , ali ovako na bazi iskustva sa motorima sa jednom centralnom mlaznicom ,,, najčešće on pljune van cijeli kabal još u fazi pripale koja prekine kabal a on zatim zbog inercije jednostavno ostane na svom mjestu , a raketa odleti.

"Nažalost "mi smo već od Ognja imali neku automatiku u punjaču i dosta problema sa automatskim spajanjem pripale motora , a vrhunac je bila ona komplikacija sa polugama za programiranje upaljača na Orkanu .

Nivo tehnologije osamdesetih godina nije dozvoljavao sigurnu komunikaciju na liniji balistićko računalo pripala motora i tempirni procesor u raketi , danas se preko dvije žice kodiranjem može prenijeti što želimo .

Ima jedna zanimljiva varijanta tog LAR 110.. dvostepeni motor, ne znam da li je to usvojeno u naoružanje , ali su vršena ispitivanja ... prvi motor se palio normalno u lanseru , a drugo raketno gorivo se palilo nakon pol minute i korištena je ista mlaznica .. to čudo je letilo dalje od varijante da se pala oba bloka goriva u lanseru . Sve to im je omogučavala komunikacija kablom kroz motor .

• 3Ovo se svidja korisnicima: voja64, ray ban11, MB120mm
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Danas može možda i ovako?

I već postavljana slika:

• 3Ovo se svidja korisnicima: peruni, Gargantua, victoria
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Na prosloj strani su kolege `zumzum` i `Gargantua` prezentovale sistem LARS ...

On i Orkan imaju( su imali ) nesto zajednicko ...

Citat:A TV camera made by Bosch of Germany is mounted on top of the left side of the launcher. It is used in a similar manner to the German 110 mm LARS (which has now been phased out of service) in that a single rocket is launched and at some point in its flight is detonated so as not to alert the target area. The camera monitors this and the data collected is used to calculate the correct firing solution so that the remainder of the battery or vehicle salvo can be fired.

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

@ Gargantua

Koje su to rakete ??