blake ::...
Ima li ova Minderovićeva pjesma naslov, ili je pisana baš namjenski za himnu, i da li ju je netko pokušao uglazbiti?Ima naslov, "Himna Federativne Narodne Republike Jugoslavije". Stvarno. Nisam čuo da ima muzičku varijantu.
blake ::... a slijedeća je bila Jugoslavijo, borba te rodila (Mira Alečković-Nikola Hercigonja).
Ova druga je, navodno, odbačena jer je previše podsjećala na "Sojuz nerušimij".
...Ta (Jugoslavijo, borba te rodila) se zove "Svečana pesma" a sama melodija je poznata i kao "Novoj Jugoslaviji".
Koliko znam, odbijena je - zvanično - zato što je Savez Komunista Hrvatske bio protiv nje jer se Jugoslavija pominjala šest puta, što po njima nije odgovaralo himni federativne države, i jer se zbog stiha "rasti nam zemljo, snu slobodara" može tumačiti kao imperijalistička.
blake ::... potezalo se pitanje da li je "Hej, Slaveni" samo privremena himna. ...Da, korišćena je neformalno kao himna Jugoslavije 1945-1977. kada je dobila status privremene himne, do 1988. kada je zvanično postala himna Jugoslavije.
Hvala.
Po istom tekstu (NIN), predstavnici albanskog naroda ili SAP Kosova prigovorili su himni Hej, Slaveni u stilu "...a nismo svi Slaveni, a Bugari su bili okupatori".
Glavna zamjerka na Hej, Slaveni je bila - tekst je napisao Slovak Samuel Tomašik na glazbu poljske budnice "Jesczie Polska nie zginiela". Ova se u vrijeme ilirskog pokreta u Hrvatskoj pjevala kao "Još Hrvatska ni' propala". Poslije je muziku za Hej, Slaveni napisao Vatroslav Lisinski... Većina slavenskih naroda imala je neku "svoju" verziju. Uglavnom, previše se bavila "općim" slavenstvom, a premalo Jugoslavijom, kojoj je trebala biti državna himna.
Bilo je tamo i krajnje neozbiljnih prijedloga...
Bilo je konkursa i za himnu KSHS/KJ, pa i za Kraljevinu Srbiju nakon prevrata ali nijedan nije dao rezultata.
Interesantna je i slučaj sa Crnom Gorom "Onamo, 'namo", nastalom 4 godine nakon "Ubavoj nam Crnoj Gori" koju nije zamenila kao nepoželjna zbog teksta kojima se drugde tolerisao, a koja pre par godina postade himna eparhije kruševačke i neformalna himna grada, nakon što je zbog povezivanja sa događajima iz 2003. "Hriste Bože" postala kod nas nepoželjna.
blake ::...
Glavna zamjerka na Hej, Slaveni je bila - tekst je napisao Slovak Samuel Tomašik na glazbu poljske budnice "Jesczie Polska nie zginiela". Ova se u vrijeme ilirskog pokreta u Hrvatskoj pjevala kao "Još Hrvatska ni' propala". Poslije je muziku za Hej, Slaveni napisao Vatroslav Lisinski... Većina slavenskih naroda imala je neku "svoju" verziju. Uglavnom, previše se bavila "općim" slavenstvom, a premalo Jugoslavijom, kojoj je trebala biti državna himna.
Bilo je tamo i krajnje neozbiljnih prijedloga...Dodao bih da se u izvedbi koja je zaživela "Hej, Sloveni" ipak dosta razlikuje od poljske himne. Sve i da je ista - i Poljaci su Sloveni, ne vidim problem. A iz srpskog ugla, ta himna je nakon "Vostani Serbije" naša najstarija - postoje podaci o srpskoj varijanti od najkasnije 1839. ("Srbijo" od 1860., "Onamo, 'namo" od 1867., ""Bože pravde" od 1872.).
[Tekst je doduše nakon DSR-a nešto izmenjen, izbačen je "Bog silni gromoviti", a srećom u nju nisu ušli Tito i Staljin (parafraziram jedan ondašnji predlog, ali 99% je to to: "gromko kliče drug nam Staljin iz ruskih nizina, odziv' mu se drug mu Tito s bosanskih planina"). Au.]
Uostalom, melodija "Bože, spasi kraljicu" je pored himne Uj. Kr. Vel. Britanije i Sev. Irske i himna Lihtenštajna i jedna od himni Norveške, a bila je himna Rusije, Islanda, Nemačke, Havaja i Grčke. Ukoliko dodamo i zemlje nastale iz VB - SAD, Konfederativne Države Amerike, Novi Zeland, Kanada, JAR, Rodezija... ali to je manje bitno.
@037:
Da, to je ta.
Ne mogu na poslu pristupiti Youtubeu da vidim, ali izvedba Ladarica sigurno spada u ozbiljnije. Pjesmu "Jugoslavijo" tih godina snimali su, izvodili i obradili razni izvođači, našla se i na "kompilacijskoj" kaseti Uspesi br...
Bila je rado slušana i pjevana i dobro prihvaćena, tekst sadrži sve bitne prirodno-povijesno-zemljopisno-ideološke odrednice, ali za himnu joj je (u spomenutom članku u NIN-u) zamjereno što muzikom umjesto stajanja u stavu mirno, poziva na igru u kolu.
Spomenuta je još jedna, tekstom i muzikom slična, pjesma također u narodnom melosu.
Najprije sam pomislio na pjesmu Lepe Brene "Živela Jugoslavija", ali ona je čini mi se, dvije-tri godine kasnije.
U pjesmi Živela Jugoslavija, spominje se i maršal Tito, naše ime ponosito; dok ga u teksttu originalne "Jugoslavijo" nema. Kasnije je bilo intervencija u tekstu, umjesto "ljubav naša nek te vodi" ubačeno je "maršal Tito nek' te vodi"; ali očito nije dovoljno ozbiljno da se maršal Tito i pastir koji svira u frulicu nalaze u istoj pjesmi.
Davno sam to čitao, još kao klinac.
Zanimljivi su bili i odgovori na primjedbe, tipa "holandksa himna slavi španskog kralja", Marseljeza poziva na opće krvoproliće i sl...
" [Tekst je doduše nakon DSR-a nešto izmenjen, izbačen je "Bog silni gromoviti", a srećom u nju nisu ušli Tito i Staljin (parafraziram jedan ondašnji predlog, ali 99% je to to: "gromko kliče drug nam Staljin iz ruskih nizina, odziv' mu se drug mu Tito s bosanskih planina"). Au.] "
DA. Znam za ovo, pokušat ću potražiti staru poslijeratnu čitanku, mislim da je to jedna od intervencija pjesnika Vladimira Nazora u originalni tekst. On je volio trpati Tita i Staljina i kud treba i kud ne treba.
Sad sam poslušao, razočaran sam izvedbom Ladarica... zvuči kao jeftini disko folk.
Čak i singlica koju imam, Hamdija Čustović uz Ilidžanke, zvuči svečanije i ozbiljnije.
Na "B" strani je Haris Džinović i Domovino moja.
@037:
...."U već spomenutoj ZAVNOH-ovoj pjesmarici iz 1944. nalazi se najslobodnija i najneočekivanija obrada stare sveslavenske popijevke. Pod nazivom Oj Slaveni objavljena je pjesma s poznatom punktacijom na početku, ali s podosta promijenjenim tekstom koji se pripisuje tadašnjem predsjedniku ZAVNOH-a, Vladimiru Nazoru. U napomeni ove knjižice stoji: „Oj Slaveni. Danas, kada Sovjetska Rusija predvodi borbom sviju porobljenih naroda Evrope, a pogotovo slavenskih naroda, čije uništenje je htio fašizam, dobiva pojam Slavenstva novi, konkretniji značaj. Ovome odgovaraju i novi stihovi, koji su naprijed objavljeni. Kod njihovog nastajanja sarađivao je također naš veliki pjesnik drug Vladimir Nazor.“ (Naše pjesme 1944)....
"...Gromko kliče drug nam Staljin
iz ruskih nizina,
odzivlje se drug mu Tito
s bosanskih planina:
Mi stojimo postojano
kano klisurine,
proklet bio izdajica
svoje domovine!
Za slobodu na braniku
uvijek ćemo biti,
naše zemlje neće nikad
dušman pokoriti.
Makar na nas navalile
cijelog svijeta čete,
mi smo složni, tko prot nama,
s njime hajd pod pete!"
Ima i ona: Uz Tita i Staljina, dva junačka sina...
