Sećanje na početak Drugog svetskog rata

1

Sećanje na početak Drugog svetskog rata

offline
  • boksi  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 11 Jun 2008
  • Poruke: 7818

Pre 70 godina, na današnji dan, napadom tadašnje nacističke Nemačke na Poljsku, počeo je Drugi svetski rat. Tačan broj ljudskih žrtava nije utvrđen, mada većina istoričara pominje brojku od 55 miliona ljudi. Komemorativne svečanosti širom sveta i u Beogradu.

Drugi svetski rat, koji je počeo na današnji dan napadom nacističke Nemačke na Poljsku. Trajao je od 1939. i 1945. godine, a vodio se između dva bloka država - Sila osovine, na čelu sa Nemačkom, i Savezničkih snaga, na čelu sa SSSR-om, Velikom Britanijom i SAD-om.

U znak sećanja na 1. septembar 1939. godine, na početak rata koji je odneo 55 miliona života, u Beogradu će biti održano komemorativno okupljanje.

Ceremonija odavanja počasti biće organizovana kraj spomen-ploče posvećene delovanju Jugoslovensko-poljske lige u Drugom svetskom ratu, najavio je Sektor Ministarstva rada i socijalne politke za boračko-invalidsku zaštiti, koji je, sa ambasadom Poljske u Srbiji, organizator komemoracije.

Komemorativnom okupljanju prisustvovaće najviši diplomatski i vojno-diplomatski predstavnici Poljske u Srbiji, gradonačelnik Beograda Dragan Đilas, veterani Drugog svetskog rata, najavljeno je u saopštenju.

Period Drugog svetskog rata je u sećanju Poljaka zapisan kao vreme ogromnih iskušenja za narod, jer je ta država, od svih saveznika, bila jedina zemlja koja se borila od 1. septembra 1939. godine pa sve do 9. maja 1945. godine.

Nakon što je pala odbrana Poljske, granice sa Rumunijom i Mađarskom počele su da prelaze hiljade poljskih izbeglica - civila, ali pre svega pripadnika vojnih jedinica evakuisanih s fronta.

Ti su ljudi, najčešće bez ikakvih sredstava za život, bez pasoša i isprava, hteli da stignu do savezničke Francuske, preko Jugoslavije i Italije.

Poljske izbeglice, prelazeći granicu na Dunavu, nailazile su na spontanu pomoć Srba koji su sa njima delili hranu i davali im novac, podseća se u saopštenju.

Centar za pružanje pomoći poljskim izbeglicama u Beogradu, koji je bio je otvoren 24 sata dnevno, osnovali su aktivisti predratne Jugoslovensko-poljske lige.

Velika ekonomska kriza jedan od pokretača rata

Drugi svetski rat počeo je 1. septembra, napadom fašističke Nemačke na Poljsku.

Jugoslavija je napadnuta 6. aprila 1941. godine, a rat je okončan 9. maja 1945. godine bezuslovnom kapitulacijim Trećeg rajha.

Izbijanje Drugog svetskog rata bio je proces koji je trajao skoro celu deceniju i kome je glavni katalizator bila Velika ekonomska kriza, nastala u SAD u oktobru 1929. godine.

Sa krizom je došlo do pojave ekstremnih levih i desnih ideologija i naglog porasta antisemitizma.

Napadu na Poljsku prethodila je nasilna aneksija Austrije 1938. godine i okupacija Čehoslovačke 1939. godine.

Drugi svetski rat je trajao više od pet godina. Sovjetske i američke trupe su se 25. aprila 1945. godine spojile kod Torgaua i praktično presekle Nemačku napola.

U isto vreme je počela Berlinska bitka tokom koje je Hitler izvršio samoubistvo, a sam Berlin se predao 2. maja.

Nova nemačka vlada pod admiralom Denicom je otpočela pregovore o kapitulaciji, koji su završeni 7. maja, a 8. maja 1945. godine je objavljen prekid neprijateljstava.

Najkrvaviji sukob u istoriji

Sukobi sa Japanom još nisu bili završeni. S obzirom na američka uverenja da bi klasičan napad na Japan značio ogromne gubitke na savezničkoj strani, doneta je odluka da se Japan prisili na predaju upotrebom atomske bombe.

Šestog avgusta 1945. godine na Hirošimu je bačena atomska bomba, koja je izazvala dotle nezamislivo razaranje, a 9. avgusta je bačena i druga atomska bomba na grad Nagasaki.

Japanska vlada je shvatila da je dalji otpor besmislen i 15. avgusta objavljena je bezuslovna kapitulacija. Ona je formalno potpisana 2. septembra na američkom vojnom brodu "Misuri" u Tokijskom zalivu, što je datum koji predstavlja službeni završetak Drugog svetskog rata.

Tačan broj ljudskih žrtava Drugog svetskog rata nije utvrđen, niti će ikada biti utvrđen. Većina istoričara pominje brojku od 55 miliona ljudi, pri čemu je 10 odsto od tog broja poginulih vojnika i 90 odsto civila.

Broj ranjenih je bio višestruko veći, što Drugi svetski rat čini najkrvavijim sukobom u istoriji.

Rat je doveo do dramatičnih demografskih promena u mnogim oblastima sveta.

Cele etničke zajednice su ili desetkovane ili prisilno raseljene. Najjeziviji primer predstavlja gotovo potpuni nestanak Jevreja u Evropi. Petnaest miliona Nemaca je proterano iz velikog dela Istočne Evrope.

Holokaust, čije su razmere i oblici otkriveni tek nakon završetka rata, za mnoge je predstavljao još veći šok od samih ratnih razaranja.

Bolje rat nego pakt, bolje grob nego rob

Jugoslovenska vlada je prateći događaje u Evropi od strane Hitlerove nacističke Nemačke očekivala da će i Jugoslavija biti napadnuta. Jedan od načina da se reše bezbednosni problemi Kraljevine Jugoslavije bilo je i potpisivanje pakta sa Nemačkom 25. marta 1941.godine.

Povoljni uslovi za Kraljevinu Jugoslaviju u ovom ugovoru nisu bili garancija da će biti i ispoštovani od Hitlera. Suprotna odluka značila je siguran rat sa Nemačkom i njenim saveznicima koji su potpuno okruživali Kraljevinu Jugoslaviju.

U toku noći 20. marta održana je sednica na kojoj je jugoslovenska vlada rešila da pristupi Trojnom paktu U Beču je 25. marta potpisan protokol o pristupanju Trojnom paktu.

Narod nije bio zadovoljan ovom odlukom jer je smatrao saradnju sa nacistima neprihvatljivom. Zbog toga su izbile demonstracije i izveden je državni udar 27. marta 1941. godine na čelu sa generalom Dušanom Simovićem.

Državni udar izveden je u noći između 26. i 27. marta . Srušena je vlada Dragiše Cvetkovića, pohapšeni svi njeni ministri, svrgnuto namesništvo, a na radio stanici Beograd je objavljeno da je prestolonaslednik Petar II Karađorđević proglašen punoletnim.

Nova vlada postavljena je u rano jutro 27. marta 1941 godine sa generalom Dušanom Simovićem kao njenim predsednikom.

Istog dana organizovane su demonstracije širom prostora Kraljevine Jugoslavije u kojima su većinu činili Srbi. Narod je istog dana izašao da da podršku obaranju vlade i na ulici su se čule parole Bolje rat nego pakt, bolje grob nego rob.

Hitler je pobesneo čuvši za događaje u Jugoslaviji. Njegove planove o napadu na SSSR je morao da odloži.

U noći između 5. i 6 aprila 1941 . godine potpisan je ugovor između Kraljevine Jugoslavije i Sovjetskom Saveza.

Jugoslavija je priznala SSSR, a on pristao da poštuje nezavisnost Kraljevine Jugoslavije, teritoriju i suverena prava, a u slučaju napada Nemačke na Jugoslaviju, će stati na stranu Kraljevine Jugoslavije.

U zoru 6. aprila nad Beogradom su se pojavili nemački bombarderi.

Time je otpočeo napad nacističke Nemačke na Jugoslaviju. Osim Beograda, bombardovani su i drugi gradovi u Srbiji .

Uništene su mnoge građevine među kojima je i Narodna biblioteka. U ovom napadu bez objave rata učestvovale su pored Nemačke i Italija, Mađarska, Bugarska i Albanija.


http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/Dru%C5.....+rata.html



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 26 Avg 2009
  • Poruke: 511
  • Gde živiš: Beočin selo

Citat:Period Drugog svetskog rata je u sećanju Poljaka zapisan kao vreme ogromnih iskušenja za narod, jer je ta država, od svih saveznika, bila jedina zemlja koja se borila od 1. septembra 1939. godine pa sve do 9. maja 1945. godine.

Znam da su Poljaci prebegli, borili se kao podmornicari, avijaticari ...
Ali Poljska je kao drzava kapitulirala 6.X 1939.

Manje je poznato da je SSSR okupirao veci deo Poljske, a Nemacka manji.

A drzava koja je ratovala od 3.IX 1939. do 1.IX 1945. je Velika Britanija...jedina.



offline
  • Pridružio: 21 Maj 2008
  • Poruke: 14735

Dylan Dog ::A drzava koja je ratovala od 3.IX 1939. do 1.IX 1945. je Velika Britanija...jedina.
Ako bi se prve pola godine mogle nazvati ratom.

Osim toga, Japan i Kina su duže i brutalnije ratovali.

offline
  • Pridružio: 26 Avg 2009
  • Poruke: 511
  • Gde živiš: Beočin selo

Citat:Osim toga, Japan i Kina su duže i brutalnije ratovali.

Znam ja za rat Japana, i Kine. Ali zvanicni ulazak Japana (i SAD) u drugi svetski rat je 7.XII '41.

A ako rat Japana i Kine racunamo kao drugi svetski rat, onda on nije ni poceo 1939., nego 1931.

offline
  • Pridružio: 17 Maj 2007
  • Poruke: 13939

Dylan Dog ::Manje je poznato da je SSSR okupirao veci deo Poljske.
Dosta puta sam ukazao na cinjenicu da je rec o carskim granicama Rusije na kojoj su stali '39. I da je rec o teritorijama koje danas pripadaju Belorusiji i Ukrajini.

-----------

Dylan Dog ::A ako rat Japana i Kine racunamo kao drugi svetski rat, onda on nije ni poceo 1939., nego 1931.
Oces reci 1937 ?

Ne moze se Kinesko-Japanski rat smatrati pocetkom II svetskog rata.

offline
  • Pridružio: 26 Avg 2009
  • Poruke: 511
  • Gde živiš: Beočin selo

Citat:Oces reci 1937 ?

Ne moze se Kinesko-Japanski rat smatrati pocetkom II svetskog rata.


Ne. Hocu reci 1931. Tada je japanska Kvantunška armija napala Kinesku Mandžuriju, i kasnije osnovala marionetsku državu Mandžukuo.

offline
  • Pridružio: 21 Maj 2008
  • Poruke: 14735

leonard ::Ne moze se Kinesko-Japanski rat smatrati pocetkom II svetskog rata.
Ја бих рекао да може.
Због тога су американци кренули у трговинске санкције против Јапана, што је резултовало Јапанским нападом на САД.

Треба да додамо и:
- сукоб СССР-Јапан.
- окупацију Чехословачке
Све је то био увод у ДСР.

Због чега мислим да 1. септембар 1939. није прави почетак рата: сукоб је трајао кратко, после њега је наступила пауза од пола године.
Пре сам мишљења да је почетак рата био дуготрајан процес, који је полако добијао на интензитету.

offline
  • Pridružio: 26 Avg 2009
  • Poruke: 511
  • Gde živiš: Beočin selo

Sukob SSSR-Japan kod Khalhin Gola je u redu, ali Cehoslovacka nije.

Termin "pocetak rata" mora biti vezana za nesto nasilno, ali Cehoslovacka je politicki osvojena, nije bilo sukoba. Moze se tu racunati i anslus Austrije onda.

U mandzuriji '31. je bilo sukoba.
Bilo je i na relaciji Italija-Etiopija, ranije od 1.IX '39.

Bilo je mnogo carki, i raspodela teritorija pre 1.IX '39., ali bolje da poslusamo zvanicnu istoriju.

offline
  • Pridružio: 17 Maj 2007
  • Poruke: 13939

Ovo je jedan od dokaza da ljudi cesto nisu u stanju da povezu WWI, revoluciju u Rusiji, '33 u Nemackoj i WWII. Naprave presek filma, te sve resetuju i sude o WWII bez osvrta unazad. Recimo na 20 miliona Ruskih zrtava u WWI i gradjanskom ratu. O da zasto je Staljin potpisao pakt i zasto nije sprecio napad na Poljsku, Francusku, Belgiju i Holandiju ? Zasto je vratio ono sto je oduzeto Rusiji u trenutku slabosti.

Posto smo svi zakljucani u svojim granicama. Cudno nam je kako su to nekada davno, pre samo 100 godina ljudi ratovali oko teritorije. Nesto sto su radili par milenijuma unazad nam je postalo cudno. Oslobadjanje Belorusa i Ukrajinaca od Poljaka je nekim cudom postala samo invazija.

Detrimental Denial
http://www.russiaprofile.org/page.php?pageid=Politics&articleid=a1250860584

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 744 korisnika na forumu :: 23 registrovanih, 3 sakrivenih i 718 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: 357magnum, A.R.Chafee.Jr., Andrija357, babaroga, Bane san, Ben Roj, Boris BM, Brana01, Dannyboy2, Dukelander, elenemste, Georgius, hyla, janbo, krkalon, milutin134, nuke92, operniki, Oscar, Panter, raptorsi, Rogonos, W123