Vojvoda Petar Bojović

1

Vojvoda Petar Bojović

offline
  • Pridružio: 28 Jan 2009
  • Poruke: 760
  • Gde živiš: U drustvu Fallschrimjegera-a....

Petar Bojović je porijeklom iz plemena Vasojevića. Rođen je 16. jula, 1858. u selu Miševići, opština Nova Varoš. Gimnaziju je završio u Beogradu i stupio u Vojnu akademiju 6. oktobra 1875. Proizveden je za artiljerijskog potporučnika 1880, za konjičkog poručnika 1883, za general-štabnog kapetana 1. klase 1891, pješadijskog potpukovnika 1897, general-štabnog pukovnika 1901, generala 1912.
Kao mlad oficir zauzimao je postepeno položaje prema činu i komandovao je u miru pješadijskim pukom, pješadijskom brigadom, divizijskom oblašću, konjičkom divizijom, trupama novih oblasti. Bio je načelnik štaba divizijske oblasti u dva maha, pomoćnik načelnika štaba aktivne vojske, pomoćnik i zastupnik načelnika i načelnik Glavnog generalštaba, načelnik štaba glavne vojne inspekcije i načelnik opšteg vojnog odjeljenja Ministarstva Vojnog.

U ratu protiv Turske 1876, kao pitomac Vojne akademije, bio je u štabu Vrhovne komande, u nastavku rata 1877. do 1878. kao pitomac Vojne akademije, bio je u bateriji na dužnosti podoficira.
U Prvom balkanskom ratu 1912-1913. bio je načelnik štaba Prve armije, koja je izvojevala velike pobjede u Kumanovskoj i Bitoljskoj bici. Učestvovao je u mirovnim pregovorima sa Turskom, održanim u Londonu 1913, kao vojni stručnjak u delegaciji srspke vlade. U Drugom balkanskom ratu 1913. protiv Bugarske bio je načelnik štaba Prve armije, koja je odnijela pobjedu u bici na Bregalnici.
U Prvom svetskom ratu, njegova Prva armija je pretrpjela velike gubitke u bici na Drini 1914. Bojović je bio ranjen u ovoj bici, pa ga je zamijenio armijski general Živojin Mišić. U januaru 1916, imenovan je za načelnika štaba Vrhovne komande umjesto bolesnog vojvode Radomira Putnika, kog su njegovi vojnici nosili do Skadra.
Tu poziciju je zadržao do juna 1918, kada je dao ostavku na to mjesto zbog nesuglasica sa generalima Antante oko pitanja širenja Solunskog fronta.
Ponovo je preuzeo položaj komandanta Prve armije, koja je prva probila neprijateljske linije na Solunskom frontu i napredovala duboko u okupiranu teritoriju. Srpska Vrhovna komanda ga je 26. septembra odlikovala titulom vojvode za njegove zasluge tokom rata.
Vojvoda Bojović je preduzeo Nišku operaciju i izbacio neprijatelja iz Prokuplja i Niša 11. oktobra, a na čelu Dunavske divizije je 1. novembra ušao u oslobođeni Beograd.
1921. godine je imenovan načelnikom Generalštaba na mjestu preminulog vojvode Živojina Mišića, a 1922. se povukao iz aktivne službe. Na samom početku Aprilskog rata, postavljen je za zastupnika vrhovnog komandanta kraljevske jugoslovenske vojske, mladog kralja Petra II.
Petar Bojović je umro u Beogradu 20. januara 1945.
Napisao je i štampao, pored članaka u vojnim listovima i časopisima: „Vod patrole“, „Vaspitanje vojnika“, „Metoda za rešavanje taktičkih zadataka“, „Šta imamo i možemo da očekujemo od Egzercirnih pravila“, „Odbrana Kosova polja“ (1922). Preveo je „Taktiku“ od Brijalmonta.






Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Mačak
  • Zavarivač
  • Pridružio: 30 Dec 2011
  • Poruke: 2596
  • Gde živiš: Čačak

Na današnji dan rodjen vojvoda Petar Bojović.

http://srbin.info/2013/07/na-danasnji-dan-roden-vojvoda-petar-bojovic/




offline
  • Toni  Male
  • SuperModerator
  • Pridružio: 18 Jun 2008
  • Poruke: 30227

Specijalni prilog odbrane, 36 strana.

ОДЛИКОВАЊА ВОЈВОДЕ ПЕТРА БОЈОВИЋА

ЗНАМЕЊА СЛАВЕ И ЧАСТИ


Arrow http://www.odbrana.mod.gov.rs/specijalni%20prilog/.....000055.pdf

Skinite, preko 5 MB je velicina pa ne moze da se uploduje na forum.

offline
  • Pridružio: 09 Feb 2015
  • Poruke: 1524

ZLOČIN KOMUNISTA: Mučenje i smrt srpskog vojvode

Na današnji dan 1945. godine od posledica batina umro je jedan od najznačajnijih srpskih vojskovođa u Prvom svetskom ratu vojvoda Petar Bojović. Komunistički zlikovci iz OZNE prethodno su ga danima mučili i tukli, iako je imao 86 godina.


Zloglasna komunistička tajna policija OZNA objavila je po vojvodinoj smrti preko Radio Beograda:

"Poštovani slušaoci, danas je 20. januar 1945. godine. Juče je u Beogradu umro vojvoda Petar Bojović. Važno saopštenje: Svako ko pokuša da dođe na sahranu ovog neprijatelja naše Narodno-oslobodilačke borbe biće uhapšen i krivično gonjen".



http://mondo.rs/a974343/Info/Drustvo/Vojvoda-Petar-Bojovic-Godisnjica-smrti.html

offline
  • Nebojša Đokić
  • vojni istoričar
  • Pridružio: 03 Jun 2010
  • Poruke: 4066
  • Gde živiš: Novi Beograd

Zašto si postavio ove gluposti. Skoro ništa od ovog nije tačno. Prvo neka se potpiše onaj ko je napisao ovakve gluposti. Ne piše ko je autor a izvori su mu wikipedia, youtube i slično. Skoro ništa, ali apsolutno ništa od ovog nije tačno. Kao prvo Petar Bojović nije podržavao Dražu nego Milana Nedića i da je došao Draža verovatno bu mu oduzeli čin a samo zbog starosti mu ne bi bilo suđeno. Priveden je na informativni razgovor zbog saradnje sa Nedićem i zadržan je samo par sati i pušten kući. Za razliku od nekih drugih slučajeva ovaj slučaj nikad nije imao oznaku tajnosti jer se prilikom saslušavanja ništa nije desilo - pušten je odmah jer su ga smatrali izlapelim starcem.
Imao sam više prilika da razgovaram sa ljudima iz njegovog okruženja koji su se sećali celog slučaja i sve do skora niko nije spominjao nikakvo premlaćivanje a još manje višednevno premlaćivanje. Izjave svedoka naklonjenih Bojoviću i zapisnik o njegovom saslušavanju se slažu da je na saslušavanju proveo samo par sati i nema nikakvih podataka o premlaćivanju. Ta priča se odjednom javlja posle pola veka.
Ono što je istina to je da je Petar Bojović priveden zboga saradnje sa Milanom Nedićem ali je posle par sati pušten jer su islednici ocenili da je reč o bezopasnom izlapelom starcu.
Sve ostalo je izmošljotina nastala pola veka kasnije.
Inače Petar Bojović je jedan od vrlo retkih generala (vojvoda) koji su aktivno i javno podržali Nedića.

offline
  • Pridružio: 09 Feb 2015
  • Poruke: 1524

ltcolonel ::Zašto si postavio ove gluposti. Skoro ništa od ovog nije tačno. Prvo neka se potpiše onaj ko je napisao ovakve gluposti. Ne piše ko je autor a izvori su mu wikipedia, youtube i slično. Skoro ništa, ali apsolutno ništa od ovog nije tačno. Kao prvo Petar Bojović nije podržavao Dražu nego Milana Nedića i da je došao Draža verovatno bu mu oduzeli čin a samo zbog starosti mu ne bi bilo suđeno. Priveden je na informativni razgovor zbog saradnje sa Nedićem i zadržan je samo par sati i pušten kući. Za razliku od nekih drugih slučajeva ovaj slučaj nikad nije imao oznaku tajnosti jer se prilikom saslušavanja ništa nije desilo - pušten je odmah jer su ga smatrali izlapelim starcem.
Imao sam više prilika da razgovaram sa ljudima iz njegovog okruženja koji su se sećali celog slučaja i sve do skora niko nije spominjao nikakvo premlaćivanje a još manje višednevno premlaćivanje. Izjave svedoka naklonjenih Bojoviću i zapisnik o njegovom saslušavanju se slažu da je na saslušavanju proveo samo par sati i nema nikakvih podataka o premlaćivanju. Ta priča se odjednom javlja posle pola veka.
Ono što je istina to je da je Petar Bojović priveden zboga saradnje sa Milanom Nedićem ali je posle par sati pušten jer su islednici ocenili da je reč o bezopasnom izlapelom starcu.
Sve ostalo je izmošljotina nastala pola veka kasnije.
Inače Petar Bojović je jedan od vrlo retkih generala (vojvoda) koji su aktivno i javno podržali Nedića.


Vest o je preneta sa jednog od najvećih i najposećenijih portala u Srbiji, a da li je, šta i koliko tačno - ne znam. Samo se nadam da će sve ono što je danas i dalje u nekoj magli, i zbog čega su Srbi u stanju da sedamdeset godina kasnije i oružje potežu jedni na druge, biti rasvetljeno u potpunosti, pošteno i bez ostrašćenosti.

offline
  • Pridružio: 21 Maj 2008
  • Poruke: 14792

GnaeusDomitiusAhenobarbus :: Vest o je preneta sa jednog od najvećih i najposećenijih portala u Srbiji, a da li je, šta i koliko tačno - ne znam. Samo se nadam da će sve ono što je danas i dalje u nekoj magli, i zbog čega su Srbi u stanju da sedamdeset godina kasnije i oružje potežu jedni na druge, biti rasvetljeno u potpunosti, pošteno i bez ostrašćenosti.
По новинама се пише све и свашта, посебно о историји.
И раније смо дискутовали о овоме. У овом случају је аутор додао још тога чега нема у ”изворима” на које се позива, тако да та прича полако све више и више расте.

offline
  • Nebojša Đokić
  • vojni istoričar
  • Pridružio: 03 Jun 2010
  • Poruke: 4066
  • Gde živiš: Novi Beograd

Napisano: 20 Jan 2017 14:49

Pre nekoliko meseci došle su dve sestre od strica da traže ono što su im komunisti oduzeli posle rata - kako one kažu. Dobile su velike prostor u novinama. Kažu kako su ćerke dva rođena brata ratna heroja iz Prvog svetskog rata koja su zato što su bila za kralja morali da pobegnu iz Beograda 1944. godine nakon čega su im komunisti sve oduzeli. E sad šta su njih dve "preskočile":
Oba brata su teško ranjena u Balkanskim ratovima i mlađi nije uopšte učestvovao u Prvom svetskom ratu kao invalid. Stariji iako invalid jeste i to u vazduhoplovstvu.
Između dva rata su bili poznati "biznismeni" i pošto su bili poreklom Nemci razvili su živu trgovinu sa Nemačkom.
Obojica su 1938. godine bila uhapšena od jugoslovenske kontraobaveštajne službe zbog špijunaže u korist Trećeg Rajha. U jednoj od njihovih kuća je bio centar Abvbera za Kraljevine Jugoslaviju. Sklapali su nepovoljne ugovore za vojsku kraljevine. Osuđeni su na 20 godina strogog zatvora i tom prilikom im je oduzeta skoro celokupna imovina. Znači imovina im je oduzeta 1938. godine a ne nakom 1945. godine.
Na intervenciju Geringa početkom 1939. godine su pušteni na slobodu.
Tokom Drugog svetskog rata Nemci su im vratili oduzetu imovinu i u jednoj od njihovih kuća se ponovo smestio centar Abvera.
Stariji brat je u vladi Milana Nedića bio zadužen za borbu protiv JVuO jer su Nemci jedino u njega imali poverenja jer je patološki mrzeo Dražu Mihailovića.
Mlađi brat premda ratni vojni invalid je bio vojvoda kod Koste Pećanca i posebno se istakao u proganjanju pripadnika i simpatizera Ravnogorskog pokreta.
Obojica su još sredinom 1942. godine osuđena na smrt od strane JVuO a na starijeg brata je i nekoliko puta pokušan atentat.
Za sve vreme rata do leta i jeseni 1944. godine su se posebno isticali u svireposti prema pripadnicima JVuO. Bili su i na crnoj listi vlade u Londonu.
Pobegli su oktobra 1944. godine iz Beograda u Zagreb i dalje su sa ustašama otišli u Argentinu.
kasnije su se vratili u Švajcarsku ali pod lažnim imenima i što je najinteresantnije krili su se od srpske emigracije a ne od novih vlasti.
A pazite sad.
Starije je umro u emigraciji a mlađi je 1970/71. godine stupio u kontakt sa tadašnjom DB kojoj je rekao sve što je znao o neprijateljskoj emigraciji nakon čega mu je dozvoljen povratak u Beograd pri nakon čega mu je i vraćena jedna od kuća.
Naravno sve to nemate u njihovim intervjuima raznim našim novinama a u kojima su one jadne žrtve komunističkog terora.

Dopuna: 20 Jan 2017 14:53

PS. Njih dvojica su jedan od nezvaničnih razloga za kašnjenje sa isporukom Me-109E iz Nemačke. Gering je tražio da budu pušteni pa da nastavi sa isporukom.

Dopuna: 20 Jan 2017 15:11

Skoro sam dobio dokumentaciju iz ruskog vojnog arhiva vezanu za oslobođenje Kruševca. Ima vrlo interesantnih stvari - naročito spisak o 87 uhapšenih ljudi od strane Keserovića noću 13/14. oktobar.
Naime, čim su mu Nemci oko 15 sati 13. oktobra predali vlast u Kruševcu on je organizova hapšenje nemačkih saradnika. Tokom noći je uhapšeno 87 osoba pri čemu je 79 uključenih u komandni lanac SS odmah osuđeno na smrt streljanjem dok je za 8 odlučeno da im se naknadno sudi.
Rusi su stigli pre nego što je gore navedenih 79 streljano pa se Keserović, u znak dobre volje, pohvalio Rusima da je pohapsio i osudio nemačke saradnike. Dao im je i preis spiska ali su Rusi uskoro zaplenili i original a i preostala dva prepisa. Naravno u ruke su ima pali i pohapšeni. Njih su, po spisku, predali partizanima 15. oktobra koji su od 79 odvojili 5 (ili 6) kao bezbedonosno interesantne a preostale su postreljali bez daljeg suđenja tretirajući ih kao pripadnike SS jer jesu bili u lancu komandovanja SS.
Interesantno je da od osmorice predviđenih za dalje suđenje ni jedan nije izveden pred sud u novoj Jugoslaviji već su uključeni u novu narodnu miliciju i korišćeni uglavnom za gonjenje pripadnika JVuO.

offline
  • 037  Male
  • Super građanin
  • Pridružio: 30 Dec 2011
  • Poruke: 1091
  • Gde živiš: Kruševac

OF
ltcolonel ::...
Skoro sam dobio dokumentaciju iz ruskog vojnog arhiva vezanu za oslobođenje Kruševca. Ima vrlo interesantnih stvari - naročito spisak o 87 uhapšenih ljudi od strane Keserovića noću 13/14. oktobar.
Naime, čim su mu Nemci oko 15 sati 13. oktobra predali vlast u Kruševcu on je organizova hapšenje nemačkih saradnika. ...
...


Mislio sam da se to dogodilo 14. oktobra, mada znam da je bilo različitih podataka po pitanju redosleda događaja i posebno o samim satnicama trenutka (od jutarnjih do popodnevnih) kada su Nemci prepustili vlast, (i/ili) povukli se, razoružali, predali... Glavnina okupatora je ipak krenula dalje, zar ne? Nije mi to bilo baš najjasnije, moguće je da je problem sa (i mojim) poznavanjem terminologije.

Može li neka preporuka (knjiga?) o ovome?

Imamo li neku temu o dešavanjima kod Kruševca?

/OF

offline
  • Nebojša Đokić
  • vojni istoričar
  • Pridružio: 03 Jun 2010
  • Poruke: 4066
  • Gde živiš: Novi Beograd

Imaš posebnu temu ovde na forumu ali pošto sam u međuvremenu nabavio i novu rusku i novu nemačku građu mogu samo da potvrdim ono što sam već pisao o tome. Da ne idem u off ali ono što je sigurno na osnovu nemačkih, četničkih, nedićevskih i ruskih dokumenata komandant pozadine 7 SS Princ Eugen divizije, koji je istovremeno bio i komandant odbrane Kruševca, predao je Kruševac Keseroviću 13. oktobra oko 15 - 15.10 časova i sa ono malo nemačkih trupa napustio grad. U Kruševcu je ostao samo jedan motorizovani izviđački vod 7 SS divizije sa zadatkom da sačeka nemačku kolonu sa zaprežnim kolima koja se povlaćila drumom Niš - Aleksinac - Djunis - Kruševac. Kolona je uništena oko Deligrada tog dana po podne ali to Nemci još nisu znali. Četnici su 14. oktobra izjutra na železničkoj stanici našli 8 pijanih vojnika iz nemačkog bataljona za zaštitu pruga. Reč je bila o Kakvascima (verovatno Čečenima) u nemačkoj vojsci. Tu osmoricu su četnici predali Rusima i to su jedini "Nemci" koje su četnici zarobili u i oko Kruševca.
U ruskim dokumentima ima i njihovih imena. Ali da ne idem dalje off.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1187 korisnika na forumu :: 47 registrovanih, 9 sakrivenih i 1131 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: 9k38, A.R.Chafee.Jr., Acivi, amaterSRB, Atomski čoban, babaroga, Battlehammer, BlekMen, Bobrock1, Boris90, dankisha, darcaud, darkangel, Denaya, Djole, Dorcolac, flash12, Gosha101980, ikan, Istman, jukeboxer, karevski, Kibice, Kubovac, Levi, Lieutenant, madza, mgolub, mikrimaus, milenko crazy north, Misirac, opt1, Oscar, ozzy, pein, prle122, Rakenica, raso7, ruger357, Sančo, savaskytec, SR-3m, Srki94, Srle993, styg, Vlada1389, wolverined4