offline
- Gospodin-BP
- Zaslužni građanin
- Pridružio: 24 Jan 2012
- Poruke: 640
- Gde živiš: Sever
|
Analiza: Što stoji iza američkih prijedloga za pregovore s Iranom
Govoreći na 49. Konferenciji o sigurnosti u Münchenu, potpredsjednik SAD-a Joe Biden je izjavio kako je Washington spreman na izravne pregovore s Teheranom o iranskom nuklearnom programu.
Samo četiri dana nakon Bidenove 'velikodušne ponude', američka vlada je Iranu nametnula nove sankcije. One se odnose na jednu od najvitalnijih grana iranskog gospodarstva, naftnu industriju, a svrha im je, kako prenosi PressTV, 'da se Iranu onemogući ostvarivanje profita prodajom nafte i njenih derivata'.
Svatko razuman bi si postavio pitanje: 'Zašto američka vlada zauzima proturječan stav u odnosu na onaj kojeg je iznio njen potpredsjednik na međunarodnoj konferenciji?'. Analitičari tvrde kako je to dokaz politike 'mrkve i batine', koju Washingon vodi oduvijek. Stoga na naznake 'popuštanja' u stavu oko iranskog nuklearnog programa morao bi uslijediti 'nizak udarac', a sve kako bi se postigao pravi cilj.
Ono što Washington i njegovi saveznici odista žele, jest to da Iran napokon cijelom svijetu dokaže kako njegov nuklearni program nije usmjeren u vojne svrhe. Washington traži 'nepobitne dokaze kako je iranski nuklearni program, te proces obogaćivanja urana, ograničen na razinu na kojoj se isključivo može koristiti za proizvodnju električne energije i u medicinske svrhe'.
Slijedimo li tu logiku, dolazimo do slijedećeg zaključka: 'ukoliko Iran udovolji američkim zahtjevima i ponudi nepobitne dokaze, SAD bi mogao opozvati sankcije i uspostaviti diplomatske odnose s Iranom'. To bi, naravno, bio dokaz 'američke velikodušnosti', kao i potvrda novog kursa Obamine politike, koja se (barem deklarativno) ograđuje od agresivne politike Benjamina Netanyahua, najvećeg saveznika SAD-a na Bliskom Istoku.
No, ponašanje američke administracije bi se moglo interpretirati i na drugi način. Budući da ne postoje naznake bilo kakvog popuštanja Teheranu, nego upravo suprotno onome što tvrdi Joe Biden, dodatnim sankcijama se još više produbio jaz između suprotstavljenih strana, možemo slobodno reći kako se radi o licemjernoj politici State Departmenta. Ako bi Iran kojim slučajem i popustio pred zahtijevima SAD-a, te ponudio konkretne dokaze, u Washingtonu bi to dočekali s podsmjehom, a Teheranu bi svejedno ostale nametnute sankcije.
Ako pogledamo povijest odnosa između SAD-a i Irana, u kojem je Washington uvijek vodio agresivnu politiku, nije za očekivati kako se njegov stav prema Teheranu promijenio preko noći. Iranski čelnici su poručili SAD-u 'kako djela govore više od riječi'. Kada bi američka vlada odista htjela da Teheran prihvati njihov poziv, onda to ne bi učinila na način kako je to učinio Joe Biden. Arogantno pozivajući (ali ujedno i prozivajući) Teheran na popuštanje, iranski čelnici su razumjeli kako se ne radi o iskrenoj ponudi, već o demonstraciji sile.
Iskustvo govori da je tomu tako. Podsjetimo kako je Obama u svom inauguracijskom govoru, u siječnju 2009., igrao na kartu 'pomirdbe s Iranom', rekavši 'kako bi Amerika pružila ruku prijateljstva Iranu, kada bi on otvorio stisnutu šaku'. Sve što je uslijedilo, nije bilo u skladu s izgovorenim tog dana. Američki eskadroni smrti, u suradnji s Mossadom i britanskim MI6, ubili su nekoliko iranskih znanstvenika iz područja atomske fizike. U proteklih četiri godine, za vrijeme prvog mandata Baracka Obame, Washington je nametnuo niz dodatnih sankcija Iranu, na silu je uspio uvjeriti Europu i ostatak svijeta da ne ukinu prijašnje sankcije, koje traju desetljećima i koje dovode u pitanje milijune života, zbog nedostatka lijekova ili sirovina za njihovu proizvodnju.
Obama je osobno nadzirao program uporabe dronova za špijuniranje iranskog teritorija, a naložio je i da se pojačaju aktivnosti u informatičkom ratu, pod izgovorom da je 'usmjeren na ometanje iranskog nuklearnog programa u obogaćivanju urana'. Napadi računalnim virusima Stuxnet i Flame mogu se razumjeti kao dio programa 'preventivnog cyber ratovanja', kojeg je Obama najavio prije nekoliko dana.
Nakon svega ovoga, ne može se očekivati od Irana da prihvati 'ruku pomirenja' i sjedne za pregovarački stol. Ukoliko bi to učinio stvorio bi opasan presedan jednostranog popuštanja, što bi samo ohrabrilo agresora. Jedini prihvatljiv scenarij za pokretanje pregovora je taj da Amerika odmah obustavi sve neprijateljske aktivnosti (na prvom mjestu ukidanje svih sankcija nametnutih od strane SAD-a i Europske Unije) koje provodi protiv iranskog naroda. Samo u tom slučaju bi si Iran mogao dozvoliti luksuz i pretpostaviti kako bi pregovori bili vođeni u najboljoj namjeri od strane SAD-a.
Budući da SAD-u i njegovim saveznicima nije upitan iranski nuklearni program, koliko Iran sam, do popuštanja i ukidanja sankcija najvjerojatnije da neće skoro doći. SAD ne mogu prihvatiti činjenicu da jedna zemlja kao što je Iran bude neovisna. Iran je zemlja koja svoje resurse želi koristiti za dobrobit svoga naroda, što je u suprotnosti s politikom koju vodi MMF i Svjetska banka. Kritizira zapadnjački militarizam na Bliskom Istoku, brani prava Palestinaca i odupire se politici Tel Aviva, a da sam nikada nije vodio agresivnu politiku, niti je ikada odgovarao na provokacije.
Ovo su neki od razloga zašto Washington želi slomiti Islamsku Republiku. No, postoji još jedna činjenica zbog koje je Iran trn u oku američkoj administraciji, a to je Pokret Nesvrstanih, na čijem se čelu trenutno nalazi upravo Iran. Na konferenciji Pokreta nesvrstanih u Teheranu, u kolovozu 2012., Iran je dobio podršku svih 120 zemalja članica pookreta, i svaki pokušaj demoniziranja Irana je u tim zemljama prouzročio suprotni učinak.
Ovo su neki od razloga zašto Washington želi slomiti Islamsku Republiku. No, postoji još jedna činjenica zbog koje je Iran trn u oku američkoj administraciji, a to je Pokret Nesvrstanih, na čijem se čalu trenutno nalazi upravo Iran. Na konferenciji Pokreta nesvrstanih u Teheranu, u kolovozu 2012., Iran je dobio podršku svih 120 zemalja članica pookreta, i svaki pokušaj demoniziranja Irana je u tim zemljama prouzročio suprotni učinak.
Ajatolah Ali Hamenei: "Politika SAD-a je na Bliskom Istoku doživjela poraz, slamka spasa je dovući Iran za pregovarački stol"
Iran bi se trebao oduprijeti navodnom 'popuštanju' SAD-a, što je na vrijeme uvidio i vođa Islamske Revolucije, Ajatolah Ali Hamenei, koji je razotkrio pravu svrhu "poziva" američke administracije, te odbacio pregovore.
"Ja nisam diplomat, ja sam revolucionar i govorim iskreno i odlučno. Ponuda za pregovore vrijedi samo onda kada druga strana to ponudi u dobroj namjeri. Pregovarati ima smisla kada obje strane u pregovorima govore s mirnoćom, bez da jedna strana pokušava nadmudriti onu drugu. Stoga, pregovori koji bi bili svrha sami sebi, taktički pregovori ili pregovori koji bi služili da se jedna strana prikaže svijetu kao supersila, su obična prijevara. Mi razumijemo njihovu potrebu da pregovaraju, jer je američka politika na Bliskom Istoku doživjela propast i sad traže slamku spasa, a ona se zove dovesti Iran za pregovarački stol. Kada bi to uspjeli mogli bi govoriti svijetu o dobrim namjerama koje gaje. No, od tih namjera se ni sjena ne nazire. Pregovarati s SAD-om neće riješiti problem. I to samo zato jer oni, u proteklih 60 godina, nikada nisu održali obećanja koja su dali", izjavio je Ajatolah Ali Hamenei.
http://www.advance.hr/vijesti/analiza-sto-stoji-iz.....-s-iranom/
|
