Iran

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Predsjednici SAD B. Obama i Irana H. Ruhani obavili historijski telefonski razgovor koji je prvi kontakt na visokom nivou nakon 1979. godine. Čuda se, izgleda, ipak dešavaju.

(CNN) -- U.S. President Barack Obama spoke by telephone Friday with Iranian President Hassan Rouhani -- the first direct conversation between leaders in Washington and Tehran since 1979 -- raising the possibility a deal can be reached over Iran's controversial nuclear program.
Describing the conversation as a starting point, Obama said he believes an agreement is possible regarding Iran's nuclear ambitions that could lead to better relations.
"While there will surely be important obstacles to moving forward and success is by no means guaranteed, I believe we can reach a comprehensive solution," Obama told reporters during a White House briefing.
Western leaders have expressed cautious optimism about Iran's more moderate tone under Rouhani, whose recent comments have raised hopes that a deal could be struck over the Middle Eastern nation's nuclear program.
Obama said he reiterated to Rouhani statements he made earlier in the week during the United Nations General Assembly, where he signaled the United States was open to negotiations with Iran provided real action is taken.
"So the test will be meaningful, transparent, and verifiable actions, which can also bring relief from the comprehensive international sanctions that are currently in place," he said Friday.
The conversation between the two men came at the end of the General Assembly, where conjecture abounded over whether Obama and Rouhani would meet in person and what that might mean for U.S.-Iranian relations.
Rouhani told reporters Friday that there wasn't enough time to plan such a face-to-face meeting.
The last time a U.S. president spoke with an Iranian leader was in 1979, when Jimmy Carter talked by telephone with Shah Mohammed Reza Pahlavi before Pahlavi was overthrown.
National Security Advisor Susan Rice told CNN's Fareed Zakaria that the administration was contacted by the Iranian delegation.
"Today, somewhat surprisingly, we were contacted by them to say that President Rouhani would like to speak to President Obama on the telephone on his way out of town, and we were able to make that call come together and it was a constructive conversation," she said.
The call lasted about 15 minutes, with translation, Rice said.
Rice characterized the call as "cordial and constructive."
The news of the conversation played out on Twitter in posts by Rouhani, who recounted his conversation with Obama just minutes before the American president spoke with reporters at a White House briefing.
A senior Obama administration official said Rouhani's tweets reflected the tone of the telepone conversation between the two leaders. "We'll continue to watch his Twitter feed," the official, speaking on condition of anonymity, said.
According to Rouhani's posts, Obama told the Iranian president that he was "convinced relations between Iran and US will greatly affect the region."
"@BarackObama to @HassanRouhani If we can make progress on #nuclear file, other issues such as #Syria will certainly be positively affected," the president said in a follow-up message.
Rouhani responded, according to his tweet: "In regards to #nuclear issue, with political #will, there is a way to rapidly solve the matter."
He also told Obama, according to his Twitter post, he was hopeful about upcoming meetings on the issue between representatives of Iran and the permanent members of the U.N. Security Council -- the U.S., China, Russia, Britain and France -- as well as Germany.
"@HassanRouhani to @BarackObama: I express my gratitude for your #hospitality and your phone call. Have a good day Mr President," Rouhani said in post on Twitter.
Earlier, Rouhani told reporters he was heartened by Thursday's meeting between U.S. Secretary of State John Kerry and Iranian Foreign Minister Mohammad Javad Zarif as part of a meeting between Iran and the six countries trying to tackle international concerns about Iran's nuclear program.
It was the first face-to-face meeting between such high-level officials of the two countries in more than 30 years.
Obama and Rouhani both indicated that the talks between Kerry and Zarif will continue at the so-called P5+1 meeting, which brings together representatives of the five permanent member states of the United Nations and Germany with emissaries from Iran over Tehran's nuclear program.
"Throughout this process, we will stay in close touch with our friends and allies in the region, including Israel," Obama told reporters, acknowledging concerns such talks are likely to raise with Israeli leaders.
Obama acknowledged that after 35 years of mistrust, "a path to a meaningful agreement will be difficult and at this point both sides have significant concerns that will have to be overcome."
"But I believe we have a responsibility to pursue diplomacy, and that we have a unique opportunity to make progress with the new leadership in Tehran," he said.
Western leaders have said Iran seems to sound different under the leadership of Rouhani, who replaced Mahmoud Ahmadinejad as president this summer. On Friday, it was Rouhani's turn to return the compliment, saying European Union officials and Obama sound "different compared to the past."
Rouhani told reporters Friday his election helped pave the way for better relations between the Iran and the West, which has imposed heavy sanctions on the country. He also said Iran wants quick resolution to the nuclear issue. Western leaders believe the country's nuclear program is designed to produce weapons. Iranian leaders have said it is purely peaceful.
"I assure you that on the Iranian side, this will is there fully, 100%, that within a very short period of time, there will be a settlement on the nuclear issue," he told reporters.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Citat:Analiza - Povijesni kontakt: Obama i Rohani razgovarali telefonski, prvi kontakt predsjednika SAD-a i predsjednika Irana od Revolucije 1979.



Tijekom jučerašnjeg dana došlo je do prvog direktnog kontakta između američkog i iranskog predsjednika još od pobjede Iranske Revolucije 1979. Povijesni kontakt bio je telefonski poziv američkog predsjednika Obame iranskom predsjedniku Rohaniju. Obama je na jučerašnjoj konferenciji za novinare potvrdio kako je razgovarao s Rohanijem te kako vjeruje da bi se moglo pronaći zajedničko rješenje za iranski nuklearni program. Nadalje, istaknuo je kako Iran ima pravo na mirnu nuklearnu energiju.

Prije no što se detaljno osvrnemo na ovaj važan trenutak, pogledajmo što je Obama rekao za vrijeme konferencije:

"Dobar dan svima,
Prije nego se osvrnem na situaciju u Kongresu, dopustite mi da kažem nekoliko riječi o dvije važne vanjskopolitičke prilike.

Upravo sam razgovarao telefonski s predsjednikom Islamske Republike Iran, Rohanijem. Raspravljali smo o aktualnim obostranim naporima postizanja rješenja oko iranskog nuklearnog programa. Ponovio sam predsjedniku Rohaniju ono što sam rekao u New Yorku. Unatoč tome što će biti važnih prepreka na našem putu prema naprijed, a uspjeh svakako nije zagrantiran, vjerujem kako možemo postići opsežno rješenje.

Naredio sam državnom tajniku Kerryu da nastavi s diplomatskim naporom zajedno s iranskom vladom. Imali smo jučer u New Yorku konstruktivne razgovore s našim partnerima, Europskom Unijom, Britanijom, Francuskom, Njemačkom, Rusijom i Kinom, zajedno s iranskim ministrom vanjskih poslova. Krećući se naprijed, predsjednik Rohani i ja naredili smo svojim timovima da nastave s brzim radom, u suradnji s P5+1, kako bi se došlo do rješenja. Kroz ovaj proces ostati ćemo u bliskom kontaktu s našim prijateljima i saveznicima u regiji, uključujući Izrael.

No, svjesni smo svih izazova pred nama. Sama činjenica da je ovo prva komunikacija između američkog i iranskog predsjednika od 1979. pokazuje duboko nepovjerenje između naših zemalja, no u isto vrijeme predstavlja mogućnost udaljavanja od teške povijesti.

Vjerujem kako postoji osnova za rješenje. Iranski vrhovni vođa (op.a. Ajatolah Ali Hamenei) izdao je fetvu protiv razvoja nuklearnog oružja. Predsjednik Rohani je istaknuo kako Iran nikada neće razvijati nuklearno oružje. Jasno sam istaknuo kako mi poštujemo pravo iranskog naroda na pristup mirnoj nuklearnoj energiji u kontekstu iranskog zadovoljavanja obveza.

Stoga, test za to će biti smislene, transparentne i provjerljive akcije, koje također mogu olakšati opsežne međunarodne sankcije koje su trenutačno na snazi.

Rješavanje ovog problema, očito, moglo bi poslužiti kao veliki korak naprijed u novim odnosima između SAD-a i Irana, koji bi bili bazirani na međusobnom interesu i međusobnom poštivanju. Time bi se također osigurali bolji odnosi između Irana i međunarodne zajednice kao i zemalja regije, čime bi iranski narod ostvario svoj izuzetan potencijal, no također bi nam pomoglo da zajedno adresiramo druge zabrinutosti što bi moglo dovesti do većeg mira i stabilnosti na prostoru Bliskog Istoka.

Put do smislenog dogovora će biti težak. U ovom trenutku obje strane imaju znatne zabrinutosti koje će trebati prevladati. No, vjerujem kako imamo odgovornost baviti se diplomacijom te kako imamo unikatnu priliku napraviti progres s novim vodstvom u Teheranu.

Također sam izrazio predsjedniku Rohaniju moje duboko poštovanje za iranski narod.

No, kako sam rekao i ranije, ovo dolazi u trenutku kada ostvarujemo veliki diplomatski uspjeh oko Sirije jer će UN Vijeće Sigurnosti glasati o rezoluciji koja bi tražila od Assadovog režima da stavi svoje kemijsko oružje pod međunarodnu kontrolu kako bi u konačnici moglo biti uništeno. Ova obvezujuća rezolucija će osigurati da Assadov režim ostane pri svojim obvezama ili će snositi posljedice. Morati ćemo biti na oprezu oko provođenja, no ovo bi mogla biti znatna pobjeda međunarodne zajednice koja bi demonstrirala kako nam snažna diplomacija može pomoći u osiguravanju sigurnosti naše zemlje na putu prema boljem svijetu".


Iranski predsjednik Rohani se nakon ovog telefonskog poziva uputio u zračnu luku na povratku iz New Yorka u Teheran. Može itekako biti zadovoljan obavljenim za vrijeme posjeta SAD-u. Ostvario je upravo ono što je i obećavao za vrijeme predizborne kampanje provodeći time zapravo volju iranskog naroda koji mu je dao snažnu potporu po pitanju rješavanja aktualnih problema na diplomatski način.

I prije početka ovogodišnje Generalne Skupštine Ujedinjenih Naroda u New Yorku znalo se kako će odnos između Rohanija i Obame biti pod najvećim povećalom. Rohanijev dolazak u New York već je ranije popraćen kao dolazak iranskog "pomiritelja", osobe koja će zauzeti potpuno drugačiji stav od svojeg prethodnika koji je na Zapadu postavljen doslovno do razine "novog Hitlera". Rohani je bio svjestan svih tih činjenica te je već u predizbornoj kampanji počeo promicati sebe kao jedan potpuno novi pravac u iranskoj vanjskoj politici, naročito u odnosu prema Zapadnim silama.

S ranijim iskustvom pregovarača, Rohani je bio idealni izbor za novo vodstvo Irana. Ta njegova nova uloga toliko se dobro profilirala da su na Zapadu čak bili i "šokirani" činjenicom da mu je "dopušteno" da pobjedi na izborima. Ovakve izjave bile su jeftin pokušaj diskreditiranja iranske vlasti, no posve netočne, jer Hassan Rohani ima "mandat" i odobrenje vrhovnog iranskog vođe Hameneija i ovdje nema nikakvog konflikta interesa, već je na snazi općeprihvaćena nova strategija koja je odabrana nakon što žestoka retorika njegovog prethodnika nije polučila nikakav značajan rezultat u domeni pregovora sa Zapadom.

Iransko vodstvo svjesno je načina na koji američka diplomacija operira, svjesni su mnogih interesnih skupina, lobiranja i medijskih pritisaka koji rade protiv njih. Rohanijev prethodnik, Mahmoud Ahmedinedžad, pretvoren je u veliki uteg - nikakav progres nije bio moguć jer bi svaki progres bio zaustavljen upornim ponavljanjem kako je Ahmedinedžad pozvao na "brisanje Izraela s karte svijeta" te "negirao Holokaust". U stvarnosti Ahmedinedžad nije nikada direktno, bar ne takvim riječima, konstatirao takve stvari. No, s druge strane činjenica je da se nije nikada niti pretjerano trudio distancirati od ovih navoda, što je stvaralo velike probleme.

Rohani je odlučio krenuti s jednim sasvim novim pristupom. U UNGS-u je održao govor koji poziva na mir i rješavanje svih problema putem diplomacije (vidi: Analiza: Govor iranskog predsjednika Hassana Rohanija pred UN Generalnom skupštinom i razlozi zbog kojih se radi o velemajstorskom potezu). U razgovoru za CNN je nedvosmisleno istaknuo kako su se zločini Nacista nad Židovima dogodili. Očito, da bi još pojačao svoj pomirljivi ton, sa sobom u New York doveo je židovskog zastupnika u Iranskom Parlamentu. "Naš cilj je svjetskoj javnosti poručiti kako Iran ne samo da nije anti-semitska zemlja, već zemlja koja poštuje tradicije i vjerovanja židovskog naroda. Morate znati kako mi poštujemo svetu knjigu židovskog naroda, kao i njihovog proroka, Mojsija", istaknuo je Rohani u razgovoru za CNN (vidi: Iranski predsjednik Rohani, intervju za CNN: o Siriji, terorizmu, Holokaustu, životu Židova u Iranu, i drugim temama).

Ne treba sumnjati u Rohanijevu iskrenost, jer i njegova biografija otkriva kako se radi o izuzetno umjerenom političaru s velikim iskustvom pregovaranja sa Zapadom (bio je glavni nuklearni pregovarač), no gledajući cijeli ovaj proces isključivo kroz prizmu "PR" nastupa, mora se odati priznanje Rohaniju da je odradio vrhunski posao. Od svih njegovih javnih nastupa do pozdravljanja američkog naroda na engleskom jeziku, sve je odradio bez jednog "gafa" ili izjave koju bi mediji dočekali antagonistički. Imajući u vidu modus operandi američkih medija, ovo je bio izuzetno zahtjevan posao.

Barack Obama nije imao veliki manevarski prostor u ovom slučaju. Mediji su počeli brujati o potencijalnom susretu u New Yorku gdje su obojica održala govor pred Generalnom Skupštinom Ujedinjenih Naroda. Obama se mogao susresti s Rohanijem, da je htio, taj potez je bio na njemu. No, očito je kako se Obama preplašio domaće političke reakcije. S druge strane nije mogao u potpunosti ignorirati ruku pomirenja koju mu pruža novi iranski predsjednik, te se stoga odlučio "samo" na telefonski razgovor.

Unatoč tome, radi se o nedvojbeno povijesnom trenutku i velikom koraku naprijed. Od rušenja pro-američkog šaha Reze Pahlavija 1979. Washington nastoji slomiti iransku vlast. Ugledni autor Noam Chomsky u svom nedavnom intervjuu za Democracy Now ide i korak dalje te ističe kako SAD "muči" Iran već 60 godina, točnije od CIA sponzoriranog rušenja demokratski izabranog premijera Mohammada Mosaddegha.

Znači li to da je ovog puta SAD spreman na iskreni dijalog i mirno rješenje svih nesuglasica? Teško, obično nakon zatišja i prijateljevanja (Saddam, Gaddafi, Assad) kreće žestoko razbijanje nakon što druga strana "spusti gard". Ipak, unatoč nimalo diplomatskoj povijesti SAD-a, nećemo prejudicirati, svaka strana trebala bi imati priliku promjeniti svoje pogrešne pristupe, pa tako i SAD. Obama ističe kako očekuje konkretne akcije od Irana. Stvari treba gledati malo drugačije - konkretne poteze sada treba čekati od SAD-a jer oni su ti koji sustavno krše svoje obećanja, svoje izjave i stavove. Iran je zemlja koja preko 200 godina nije nikoga napadala i nisu oni ti koji imaju bilo što dokazivati SAD-u, Washington je taj koji bi sada morao napraviti prvi potez, povući vojsku iz Zaljeva, ukinuti sankcije i prihvatiti diplomaciju i međunarodni zakon kao jedini način rješavanja problema u međunarodnoj areni.

Hoće li? Naravno da neće. Obama je dao zanimljiv govor te pritom istaknuo nekoliko važnih činjenica, kao što je legitimno pravo Irana na korištenje mirne nuklearne energije. S druge strane Obama izražava "duboko poštivanje za iranski narod", što nije istina, jer njegovim odlukama taj narod već godinama strašno pati pod nametnutim sankcijama. Čak je i Rohani za vrijeme govora u UNGS-u priznao kako ove sankcije uopće ne pogađaju iransko vodstvo, već samo običan narod (opširnije o temi: Istraživanje: žestoke sankcije protiv Irana najviše pogađaju obične ljude).

Ipak, nema sumnje kako se zbog ovog poteza Obama zamjerio Izraelu, unatoč tome što od početka njegovog prvog mandata 2008. radi sve kako bi udovoljio Izraelu, daleko više nego predsjednici prije njega. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu dolazi ovog ponedjeljka u SAD, gdje će održati govor pred UN Generalnom Skupštinom, te se također sastati s Obamom. Nema teorije da će Netanyahu pozdraviti ovaj diplomatski napredak između SAD-a i Irana. Kao i do sada, upozoravati će kako Rohani "folirant" koji svojom slatkorječivošću "kupuje vrijeme do bombe". Takav stav već su počeli prihvaćati pojedini američki utjecajni mediji, kao CNN, koji ističu kako Iran vjerojatno želi doći "na korak do bombe" prije pokretanja pregovora.

Razgovor Obama-Rohani povijestan je korak zbog prekida komunikacije od 1979. do danas, no izuzev te činjenice u Obaminom obraćanju nema ništa znakovitog. U nekoliko navrata ističe da će ovo biti "teški pregovori". Ponudio je podići sankcije ukoliko Iran napravi prvi potez. Iran je svakako spreman na razne poteze te će se uskoro saznati hoće li Obama održati riječ.

Može li uopće održati riječ? Ako razmotrimo situaciju geostrateški - nakon eventualnog podizanja sankcija Iran bi se mogao vrlo brzo razviti u ekonomsku velesilu čiji bi utjecaj nad Bliskim Istokom naglo porastao. Nadalje, što bi se desilo s američkim raketnim štitom u Europi koji se navodno postavlja kontra Irana dok mnogi vjeruju kako je cilj zapravo okružiti Rusiju? Zatim, tu je Izrael koji ne strahuje toliko od iranske bombe koliko od iranskog utjecaja u njegovoj regiji. Iran je zadnja prepreka pri ostvarenju izraelskih strateških i teritorijalnih ciljeva. Naime, sve druge utjecajne muslimanske zemlje, kao što su zaljevske monarhije, više ne pružaju nikakav otpor Izraelu, štoviše, u direktnom su savezu s Izraelom, kao i Jordan i Turska. Egipat također ne mari previše za Izrael te se bavi vlastitim problemima, a i mirovni ugovor Camp David je čvrsto na snazi.

S druge strane imamo Hezbollah i Hamas, dvije zadnje konkretne oružane sile koje stvaraju Izraelu probleme. Obje su financirane, naoružavane i poduprijete od strane Irana. Dolaskom Rohanija to se neće promijeniti. Da ni ne spominjemo Siriju koja je najveći trn u oku Izraelu. Priča o "bombi" je pokušaj Izraela da uvede Ameriku u rat protiv Irana. Ako se ta priča anulira, ako Iran zaista napravi ustupke te dokaže da njihov nuklearni program ne ide u tom pravcu, Izrael će izgubiti ratnu polugu i više neće moći prijetiti Iranu. Moći će samo sami pokrenuti napad na Iran, a to je jako teško za očekivati, a čak ni tada ne bi mogli predstaviti adekvatan povod, mada Izrael rijetko mari za povode i pojašnjenja međunarodnoj zajednici (sjetimo se ovogodišnjih zračnih napada na Siriju).

U cijeloj ovoj priči nužno je istaknuti kako nova Rohanijeva doktrina promjene vanjskopolitičke retorike prema Zapadu ne znači popuštanje na regionalnom planu. Po pitanju Sirije istaknuo je kako se Iran i dalje zalaže za mirovno rješenje, politički dogovor, no također je rekao kako rat u Siriji nije rat između vlade i oporbe, već rat između vlade i terorista. Tim izjavama, koje je dao u razgovoru za CNN, indirektno poručuje američkim vlastima kako Sirija "nije na pregovaračkom stolu".

Obama je dobro rekao kada je u svom sinoćnjem govoru istaknuo kako SAD imaju "dvije vanjskopolitičke prilike", po pitanju Irana i Sirije, zaista imaju, mogu odmah odustati od svoje agresivne politike prema Bliskom Istoku prije no što situacija eskalira do jako opasnih proporcija. Zbog te agresivne politike već se stvara Al-Qaedin emirat na sjeveru Sirije, doslovno pred vratima Europe. Razumna struja u američkom političkom vrhu morala bi zaustaviti ovaj opasan razvoj događaja prije no što bude prekasno. Obeshrabruje činjenica da su do sada imali niz prilika, i svaki put stvari učinili još gorima.

Valjalo bi se nadati da će ovog puta biti drugačije, jer Obamina administracija u cijelom procesu primarno misli na američki ugled, imidž "američke izuzetnosti", a sada već ove diplomatske napore počinju nazivati "pobjedama", što je svakako dobar znak.
Citat:Video - Boško Jakšić o susretu Obame i Rouhanija

Gost Al Jazeere u Beogradu bio je vanjskopolitički analitičar Boško Jakšić.

On je komentirao susret lidera SAD i Irana, Baracka Obame i Hassanija Rouhanija, te dalje odnose ove dvije države.

Jakšić je govorio i o Rezoluciji UN-a o hemijskom oružju u Siriji.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Bilo kakav pomak na relaciji USA-Iran je na štetu ostalih, Turske, Arapa i Izraela. A ulaskom većih količina iranske nafte opet po Arapima. Šta će biti sa cenom nafte?

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Evropi odgovara pustanje Iranske nafte, ali ne odgovara Arapima...
Odmah bi cijene pale po barelu, ali bi u CG bilo poskupljenja jer smo mi iznad logike

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Napisano: 03 Okt 2013 12:55

Iran’s cyber warfare commander shot dead in alleged assassination – report

The commander of Iran’s cyber warfare program has been killed in an alleged assassination, according to media reports. Iran has accused outside forces of perpetrating the attack.

Iran’s head of cyber warfare, Mojtaba Ahmadi, was last seen leaving home and heading to work on Saturday, according to The Telegraph.

Later, Ahmadi was found dead with two bullets in the heart in a wooded area of the town of Karaj, located northwest of the country’s capital of Tehran, reported Alborz News, which has close links to Iran’s Revolutionary Guard Corps.

“I could see two bullet wounds on his body and the extent of his injuries indicated that he had been assassinated from a close range with a pistol,” an eyewitness told Alborz.

The commander of the local police said that two people on motorcycles were involved in the suspected assassination.

RT - više

Dopuna: 04 Okt 2013 9:35

Citat:Atentat na prvog čovjeka iranskog Zapovjedništva za cyber-ratovanje, u blizini Teherana likvidiran Mojtaba Ahmadi



Dužnosnici Pentagona su u više navrata Iran prozivali kao glavnog krivca za hakerske upade u informatičke sustave američke ratne mornarice koji su zabilježeni tijekom prošlog mjeseca, a Wall Street Journal 27. rujna objavljuje kratki članak na tu temu. Samo dan poslije, u subotu 28. rujna, zapovjednik Stožera za informatičko ratovanje iranske vojske, Mojtaba Ahmadi, pronađen je mrtav u šumovitom području u blizini grada Karaj sjeverozapadno Teherana, prenosi The Telegraph.

Navodni napadi iranskih hakera događaju se gotovo istovremeno s mogućim usaglašavanjem stavova između iranskog predsjednika Hassana Rohania i američkog predsjednika Baracka Obame oko iranskog nuklearnog programa, a čemu smo svjedočili proteklih nekoliko tjedana tijekom održavanja 68. Generalne skupštine Ujedinjenih naroda. Prvi put nakon 1979. se dogodio izravni, iako telefonski, kontakt između predsjednika Sjedinjenih Država i Irana i nema sumnje kako je to vijest koju su mnogi primili s ogorčenjem. (Analiza - Povijesni kontakt: Obama i Rohani razgovarali telefonski, prvi kontakt predsjednika SAD-a i predsjednika Irana od Revolucije 1979.)

Dužnosnici Pentagona tvrde kako informatički rat između Irana i Sjedinjenih Država poprima sve veće dimenzije, ali negiraju da su iranski hakeri uspjeli doći do povjerljivih vojnih informacija, budući da Pentagon ima svoju zasebnu internu mrežu.

Američki vojni eksperti priznaju kako je Iran usavršio svoju tehnologiju i da u tom smislu i dalje napreduje.RT prenosi kako su, odmah nakon što je Wall Strret Journal u javnost izašao s informacijom o 'iranskim hakerskim upadima', američki ministar obrane Chuck Hagel i prvi čovjek Združenog stožera američke vojske, general Martin Dempsey, priopćili 'kako Pentagon nakon ovih infiltracija jača zaštitu svojih informatičkih sustava', a iranski dužnosnici optužbe nisu htjeli komentirati.

Osim toga, Pentagon optužuje Iran 'kako su mete napada njihovih hakera prije bile banke i multinacionalne energetske kompanije, a sada su se na udaru našli vojni računalni sustavi'.

Ovo nije prvi put da Washington optužuje Islamsku Republiku za cyber-agresiju. U svibnju 2013. je američka štampa iranske hakere optužila 'za stalne upade u informatičke sustave plinskih i naftnih američkih kompanija, te energetskih postrojenja', međutim nisu priložili dokaze o šteti. S druge strane je svima poznato kako je izraelsko-američki hakerski upad u infrastrukturu iranskog nuklearnog programa 2007. godine uzrokovao višemjesečni zastoj i nekoliko milijardi dolara štete, no predsjednik Rohani u javnost nije htio izlaziti s optužbama za nešto što se dogodilo prije nekoliko godina.

Istoga dana, dakle WSJ izlazi u javnost s optužbama Pentagona, toga dana telefonski razgovaraju Hassan Rohani i Barack Obama, a dan poslije, 28. rujna, prvi čovjek iranskih oružanih snaga za cyber-ratovanje, Mojtaba Ahmadi, pronađen je mrtav s dva metka u srcu u blizini grada Karaj, sjeverozapadno Teherana.

Nitko nema dokaze da je ubojstvo Ahmadia u izravnoj vezi s Pentagonovim optužbama ili pokušaj miniranja procesa smirivanja napetosti (koristiti termin 'pomirenja' bi bilo pretjerano op.a.) između Teherana i Washingtona, ali je isto tako istina da je u Iranu od 2007. ubijeno petoro iranskih nuklearnih znanstvenika i prvi čovjek programa za proizvodnju balističkih projektila. Vlada u Teheranu je tada za ove atentate otvoreno optužila izraelsku obavještajnu agenciju Mossad.

Mojtaba Ahmadi je posljednji put viđen kada je u subotu krenuo na posao i kasnije je pronađen likvidiran s dva metka u srcu, a vijest je prenijela internetska stranica 'Alborz' bliska Iranskoj Revolucionarnoj Gardi.

'Mogao sam vidjeti dvije rane od metka na njegovom tijelu, a ozlijede upućuju da je Mojtaba Ahmadi ubijen iz neposredne blizine vatrenim oružjem', izjavio je očevidac koji je pronašao likvidiranog Ahmadija.

Zapovjednik lokalne policije je izjavio 'kako su dvije za sada nepoznate osobe na motociklu odgovorne atentat'.

Facebook stranica skupine časnika Zapovjedništva za cyber-ratovanje iranske vojske potvrđuje kako je Ahmadi bio jedan od njihovih zapovjednika i na njoj se mogu naći poruke sućuti, a korisnici internetske stranice Albroz upozoravaju 'kako bi otvaranje knjige žalosti moglo naštetiti iranskoj nacionalnoj sigurnosti'.

'Prestanite davati informacija o njemu u protivnom će kontrarevolucionari iskoristiti njegovo ubojstvo. To nije posao dužnosnika koji rade na ovako važnom sigurnosnom sektoru', rekao je jedan od korisnika Albroza.

Istragu o ubojstvu će voditi odjel Iranske Revolucionarne Garde - 'Imam Hassan Mojtaba' i već sad upozoravaju da se izbjegava bilo kakvo špekuliranje 'jer je još prerano govoriti o imenima ubojica koji su odgovorni za smrt Mojtaba Ahmadia'.

Vladini dužnosnici još uvijek procjenjuju informacije, ali prethodna ubojstva su ozbiljno upozorenje iranskim snagama sigurnosti i stoga su pooštrene sve sigurnosne mjere oko vodećih zapovjednika i nuklearnih znanstvenika.

Posljednja žrtva atentata je bio poznati kemičar koji je radio u tvornici za obogaćivanje urana u Natanzu, Mostafa Ahmadi Roshan, koji je ubijen kada je eksplozivna naprava eksplodirala u njegovom automobilu u siječnju prošle godine.

Ulje na vatru cijelom ovom slučaju dolijeva USA Today koji navodi kako je James Lewis iz Centra za strateške i međunarodne studije za Bloomberg izjavio:

'Jedina stvar koja nas može poštedjeti velikog napada Iranske Revolucionarne Garde je njihova dobra volja'.

Plašiti ljude 'osvetom strašne IRG' se ne može protumačiti nikako drugačije nego kao širenje panike i straha. U nastavku članka se nije zaobišla ni veza između Revolucionarne garde i snaga Bashara Al-Assada 'kojima IRG daje svesrdnu podršku', kao ni veza između iranskih hakera i Sirijske elektroničke vojske (Syrian Electronic Army) koja je krajem kolovoza napala stranice New York Timesa, a u travnju na Twitter profilu Associated Pressa objavila vijest o eksploziji u Bijeloj kući, čime je uzrokovala pad dionica na američkim burzama.

Istina je da je Sirijska elektronička vojska izvršila te upade, ali sada to povezivati s IRG i likvidacijom Ahmadia je trpanje u isti koš Zapovjedništva za cyber-ratovanje iranske vojske, Sirije, Bashara Al-Assada, Sirijske e-vojske i koga sve ne, a koje, prema Jamesu Lewisu, predvodi Iranske revolucionarna Garda 'o čijoj dobroj volji ovisi hoće li doći do velikog napada ili ne'.

Jedina nepobitna istina je da se likvidacija eksperta za zaštitu iranskog, ali i upade u tuđe informatičke sustave, podudara s diplomatskim naporima novoizbranog predsjednika Hassana Rohania koji je izrazio nadu 'kako sukob sa Sjedinjenim Državama i zapadnim silama oko iranskog nuklearnog programa može biti riješen za nekoliko mjeseci'.

Međutim, ukoliko su za likvidaciju Mojtaba Ahmadia odgovorni Izraelci (a dosada su uvijek bili) ili neka druga vlada koja je naredila ubojstvo, mnogi su mišljenja kako će se ubojstva zaredati i kako se slijedeća bitka u cyber-ratu neće voditi megabajtima ili gigabajtima nego pravim mecima, a to će, bez ikakve sumnje, loše utjecati na pregovore Teherana i Skupine 5+1 (Rusija, Kina, SAD, Francuska, Velika Britanija i Njemačka) s kojom Rohani za nekoliko mjeseci pokušava naći zajednički jezik i nastaviti s nuklearnim programom u civilne svrhe.

Dopuna: 07 Okt 2013 20:17

Citat:U tijeku pregovori Moskve i Teherana: hoće li Iran napokon dobiti S-300 sustav?



Iz Teherana poručuju kako su upravo u tijeku pregovori oko postizanja dogovora po pitanju dostave ruskog obrambenog sustava S-300 Iranu. "U skladu s prijateljskim odnosima između Irana i Rusije, pregovori između dužnosnika i stručnjaka se nastavljaju, kako bi ruska strana mogla ispoštovati svoju međunarodnu obvezu te kako bi se postigao dogovor oko S-300 sustava", rekla je glasnogovornica iranskog ministarstva vanjskih poslova, Marzieh Afkham.

Podsjetimo, još 2007. potpisan je ugovor kojime je Rusija trebala Iranu dostaviti najmanje pet S-300 raketnih protuzračnih sustava, prema mnogima najmodernijih na današnjem tržištu. No, Moskva je odustala od isporuke ističući kako je dostava ovakvog oružja pokrivena četvrtom rundom sankcija UNVS-a prema Iranu. Tadašnji ruski predsjednik, Dmitrij Medvjedev, 2010. je potpisao dekret kojime se zabranjuje dostava S-300 sustava Iranu.

Zbog prekida isporuke Iran je podnio tužbu protiv ruske kompanije Rosoboronexport pred Međunarodnim sudom za arbitražu u Ženevi. 30. svibnja ove godine generalni direktor ruske kompanije Rostech, Sergej Čemezov, rekao je kako se nada da će postići dogovor s Teheranom ukoliko Iran povuče tužbu protiv Rosoboronexporta, pošto su šanse da Rusija dobije spor, prema njegovim riječima, "izuzetno male".

Nadalje, Čemezov je otkrio kako su iz SAD-a izvršili snažan pritisak na Moskvu da se Iranu ne izruči S-300 sustav ističući kako bi to bilo kršenje UN sankcija. No, iz SAD-a su kasnije opovrgnuli te informacije. Ovog ljeta su se pojavili navodi kako bi Rusija mogla Iranu umjesto S-300 poslati neke druge vojne sustave (vidi: Bilateralni i vojni odnosi Rusije i Irana: Putin bi uskoro mogao posjetiti Teheran, Moskva umjesto starijeg modela S-300 Iranu nudi S-300VM Antej-2500). Iranski ambasador u Moskvi, Seyyed Mahmoud-Reza Sajjadi, rekao je ovog ljeta kako "nema pregovora o zamjenskim sistemima".

Kako će se ovaj spor završiti, još nije poznato, no možda Rusija iskoristi aktualno zatopljenje odnosa između Teherana i Zapada te u konačnici ipak odobri slanje S-300 sustava. SAD će to pokušati spriječiti, ali još više Izrael - podsjetimo, kada su se pojavile informacije da bi Rusija trebala dostaviti jedan takav sustav Siriji, izraelski premijer Benjamin Netanyahu je hitno odletio u Moskvu na razgovor s Putinom.

Prema pisanju ruskih medija, Kommersant i Pravda, već je postignut dogovor između Putina i novog iranskog predsjednika Rohanija o dostavi S-300 sustava. Pravda prenosi kako se Iran pokazao kao izuzetno važan faktor stabilnosti u regiji te kako će njegova uloga naročito biti važna kada se američke snage povuku iz Afganistana 2014. U tekstu se također ističe kako su S-300 sustavi "najbolji odgovor na američke Tomahawke".

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Opet MOSAD na delu...

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Velika Britanije i Iran relaksiraju odnose:

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/velika-britanija-i-iran-relaksiraju-odnose

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

S obzirom na sva ova "zatopljavanja" odnosa što velite na to da je Iranski ministar vanjskih poslova baš "slučajno" bio u Dubrovniku kad se odrava konferencija NATO-a? Mislim da je veća šansa da su se sureli neformalno/formalno nego da nisu.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

САД спремне чак и на укидање санкција према Ирану

http://serbian.ruvr.ru/2013_10_14/SAD-spremne-chak.....ema-Iranu/

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ma to je pol. igra. Kako treba da ih ubedi čime da primi inspektore ili tome slično? Ali je evidentno smirivanje pol. odnosa između SAD i Irana.