offline
- Pridružio: 29 Dec 2011
- Poruke: 833
|
Citat:Velika borba za Berlin: Kako će se Njemačka postaviti prema Rusiji i sukobu na istoku Europe i hoće li prevladati američki politički pritisak ili domaći poslovni lobi?
Njemačka kancelarka Angela Merkel jučer se sastala u Washingtonu s američkim predsjednikom Barackom Obamom. Kao i za ranijih susreta, njemačka kancelarka je za vrijeme zajedničke novinske konferencije afirmativno klimala glavom na Obamine izjave o tome kako se Rusiju mora spriječiti novim sankcijama, no javni i privatni nastup kancelarke Merkel znatno se razlikuje.
Kako prenosi list The Wall Street Journal, njemačka kancelarka došla je jučer u Bijelu kuću s potpuno jasnom porukom njemačkog poslovnog lobija: "Dosta je bilo sankcija".
Najveća njemačka korporativna imena, kao što su kemijski gigant BASF, kompanija Siemens AG, Volkswagen, Adidas, Deutsche Bank, i drugi, javno i privatno već danima ističu svoju snažnu opoziciju uvođenju dodatnih sankcija Rusiji, naročito ekonomskih sankcija.
Dakako, kako to i inače biva u poslovnom svijetu, ovdje je riječ striktno o ekonomskom interesu, a za Njemačku - najveću ekonomiju Europe - nikako nije u interesu ulaziti u ekonomski ili bilo kakav drugi konflikt s Rusijom. Pojedini analitičari smatraju kako čak stotine tisuća njemačkih radnih mjesta ovise o trgovinskom odnosu s Rusijom koji je posljednjih godina znatno porastao. Drugim riječima, Njemačka svoj status ekonomske sile može ujedno zahvaliti i suradnji s Rusijom.
Te činjenice već dugo vremena izazivaju frustracije u SAD-u, jer retorika je jedna stvar, a djelovanje nešto sasvim drugo. Washington može uvijek računati na njemačku pro-zapadnu retoriku. Čak i u trenutku kada je cijela magnituda NSA afere izašla na vidjelo, a pokazalo se da je upravo Njemačka najveća meta američkih špijunskih operacija (sada je malo jasnije i zašto), reakcija Berlina je bila, u najmanju ruku, mlaka. Nikakve velike osude od strane kancelarke Merkel nisu stigle, ona je čak u jeku NSA afere rekla kako je "SAD najveći njemački saveznik".
Zaista, izgleda kako je Njemačka saveznik kakvog SAD može samo poželjeti - lojalan, neprijeteći, pomirljiv i pasivan. No, da li je zaista tako? Kontradikcije između njemačke retorike i djelovanja postaju jedna ogromna tema koja se tek počinje otkrivati. Primjerice NSA afera - žestokih reakcija iz Berlina zaista nije bilo, no u pozadini Njemačka je odmah prionula na posao te su se počeli pripremati planovi za pružanje otpora američkoj špijunskoj mreži, uključujući i projekt izgradnje paralelnog elektroničnog sustava do kojeg američke službe ne bi mogle prodrijeti.
Tu je zatim i ta politika rusko-njemačkih interesa koja posebno ljuti američke dužnosnike. Neki u SAD-u čak tvrde kako je Njemačka bila ključni akter u obučavanju ruskih specijalnih jedinica za angažman u situacijama kao što je aktualna Ukrajinska kriza (vidi: Kako je Rusija postala tako efikasna u specijalnim operacijama? Američki dužnosnici tvrde: "Njemačka ih je pripremala za rat"). To nije kraj kontradikcijama, ovih dana su se pojavile informacije kako je Njemačka iznimno aktivna u modernizaciji kineske vojske, što je još jedan razlog za američke frustracije pošto SAD pokušava aktivno vojno okružiti Kinu te više uopće ni ne skrivaju te ambicije.
WSJ prenosi kako su njemački dužnosnici ovih dana suočeni s pravom ofenzivom telefonskih poziva od njemačkih visokih korporativnih direktora koji upozoravaju da se ne kreće s koracima koji bi na bilo koji način ugrozili njihove poslove interese u Rusiji.
Dakako, SAD za to ne mari, ekonomske sankcije prema Rusiji ne bi znatno pogodile njihovu ekonomiju, ali njemačku itekako bi.
Obama i Merkel su jučer održali sastanak te bi se moglo reći kako se slažu po svim pitanjima, no ono što se naizgled čini kao koncenzus zapravo nije ni blizu. Naime, SAD ne žele čekati niti dana, žele da sankcije protiv Rusije krenu odmah, no Njemačka ih tu koči stavljanjem novih uvjeta.
Tako je za vrijeme jučerašnjeg sastanka naglašeno kako će do novih, ozbiljnijih, sankcija zaista i doći "ako" Rusija prekrši novu crvenu liniju. Merkel i Obama su se složili kako bi ta nova crvena linija bila "pokušaj ometanja" predstojećih predsjedničkih izbora koji bi se trebali održati u Ukrajini 25-og ovoga mjeseca.Merkel je poručila Obami kako je Njemačka "spremna i pripremljena" uvesti sankcije Rusiji "ako Moskva odbije pomoći u de-eskalaciji situacije oko Ukrajine".
"Razni mogućnosti se pripremaju u Europskoj Uniji. To nije nužno nešto što bismo željeli, ali mi smo spremni", rekla je Merkel, referirajući se na mogućnost pokretanja ekonomskih sankcija prema Rusiji.
VIDEO: kompletna novinska konferencija, Obama i Merkel, 2.5.2014.
Hoće li Njemačka zaista napraviti taj korak i time ugroziti svoje interese? Do zadnjeg trenutka neće, no ako zaista bukne pravi rat u Ukrajini i ako Rusija postane jedan od aktivnih sudionika tog rata, onda je to nešto sasvim drugo i tada vjerojatno ni Njemačka neće moći zadržati ovu politiku koju upravo vodi. No, sve dok se ne desi velika eskalacija, SAD neće uspjeti dobiti Njemačku na svoju stranu i to sada već postaje sasvim očito, a to su loše vijesti za Washington koji je očito bio spreman na ekonomski rat s Rusijom, ali ne sam.
Njemačka će, bar ova njemačka vlast, popustiti pod pritiskom SAD-a ako situacija naglo eskalira, ali sve do onda pronalaziti će načine kako izbjeći ekonomske sankcije prema Rusiji. Jučer spomenuta "crvena linija", tj. uvođenje sankcija Rusiji ukoliko Rusija bude "ometala" predsjedničke izbore, je zapravo vrlo podložna raznim interpretacijama.
Stajalište njemačke politike je vrlo zanimljivo jer kako se kriza na istoku Europe pojačava tako do izražaja dolaze razne frakcije unutar njemačke vladajuće strukture. Jedna stvar je vrlo jasna - politika Njemačke nije nipošto homogena. To se može jako dobro vidjeti i u izvještavanju njemačkih medija koji su, sukladno tome kojoj su frakciji skloniji, često kontradiktorni jedni drugima po pitanju izvještavanja o stanju u Ukrajini. To ne može biti loše, samo dobro. Najgora stvar koja se bilo kojoj zemlji može desiti je apsolutno jednostrana interpretacija ovakve krize.
Jedan od najutjecajnijih njemačkih listova u Europi svakako je Der Spiegel čije je izvještavanje, inače tradicionalno raznoliko, ovih dana postalo krajnje ekstremno. Kritiziranje pojedinih politika je nešto što od medija očekujemo, kao i da zauzmu stav po pitanju pojedinih događanja. Angažman Rusije u kontekstu Ukrajinske krize svakako se može smisleno, objektivno i s dosta argumenata kritizirati, no ovaj njemački list počeo je pribjegavati najgoroj medijskoj "kvaliteti", ratobornom spinu koji se svodi na uspoređivanje ruskog predsjednika s Hitlerom.
Na tim usporedbama obično završava medijski posao i kreće propagandni. No, neki drugi njemački mediji poprilično drugačije doživljavaju situaciju u Ukrajini, što je još jednom odraz političkog diverziteta koji vlada u toj zemlji.
Bilo bi zaista fascinantno i gotovo neviđeno da američki politički pritisak može u konačnici imati veći utjecaj na Berlin od domaćeg poslovnog lobija. Za sada ipak to ne uspijeva.
Merkel i Obama spominju kako će krenuti u ekonomski izolaciju Rusije ako se Moskva počne uplitati u najavljene predsjedničke izbore u Ukrajini, koji zapravo trebaju samo dati legitimitet državnom udaru i novom pro-zapadnom vodstvu. Isti kritiziraju izbore u Siriji koji će se održati idućeg mjeseca, no ako je to farsa, onda je zasigurno i najavljeni izborni proces u Ukrajini farsa.
No, izbori su najavljeni za 25. svibanj, a pobunjenici u istočnim regijama planiraju održati referendum o potencijalnom odcjepljenju od Kijeva već kroz nekoliko dana, 11. svibnja. Drugim riječima, Ukrajina nikada nije bila bliže dezintegraciji. Aktualna vojna ofenziva na istoku Ukrajine zapravo je zadnji pokušaj Kijeva da fizički spriječi najavljeni referendum. Ako ne uspiju ugušiti pobunu silom, tim potezima samo su zacementirali sudbinu, tj. ishod referenduma.
Može li ukrajinska vojska silom ugušiti pobunu? Teško, barem kada je riječ o cijelom istoku zemlje. No, pojedine vojne pobjede mogu ostvariti. U trenutku pisanja ovog teksta istočni grad Kramatorsk je gotovo u potpunosti pao pod njihovu kontrolu, a pobunjenici drže još samo neke dijelove grada.
Mnogi se pitaju hoće li ruska vojska intervenirati? Možda u konačnici i hoće, ali kao i njemačke sankcije, to će biti zaista zadnja mjera, potez s kojim nitko u Moskvi ne žuri niti ga priželjkuje. U ovom trenutku izvjesnije je rasplamsavanje građanskog rata, a u tom slučaju mogao bi se desiti možda i najgori mogući scenarij za Ukrajinu - da postane Sirija na teritoriju Europe, zemlja na kojoj će putem posrednika ratovati Amerika i Rusija.
|
