offline
- Pridružio: 29 Dec 2011
- Poruke: 833
|
Citat:ANALIZA: Veliki pregled stanja u Ukrajini: Delegacija Pentagona u Kijevu, rudari Donbasa u štrajku, incidenti na granici kao koridor za dostavu ruske pomoći, Moskva se napokon oglasila
Ukrajinska agencija Interfax javlja da je u Kijev doputovala delegacija američkog Pentagona s ciljem da s prevratničkom vladom u Kijevu i novoizabranim predsjednikom dogovori "pomoć koju su Sjedinjene Države spremne pružiti ukrajinskom gospodarstvu, uključujući i obrambeni sektor". Vijest je potvrdio i američki veleposlanik u Kijevu Geoffrey Pyatt.
"U posljednja tri mjeseca Sjedinjene Države su utrostručile budžet američke vojne pomoći Ukrajini, a posebano je naglašena bila odluka o povećanju borbene učinkovitosti ukrajinskih graničnih postrojbi i njihove sposobnosti u obrani ukrajinskih granica", reko je Geoffrey Pyatt, komentirajući izjavu Petra Poroshenka o nužnosti vojne pomoći Washingtona Kijevu.
"Izaslanstvo Pentagona će se u Ukrajini slijedećeg tjedna sastati s predstavnicima vlasti u Kijevu, kako bi razgovarali o što boljem korištenju američke podrške ukrajinskom obrambenom sektoru u narednim mjesecima i godinama. Najvažniji aspekt američke pomoći Ukrajini je gospodarska potpora i najbolji način za Ukrajinu da se brani je da postane ekonomski razvijena i suverena europska demokracija. U isto vrijeme će SAD i dalje pružati pomoć u modernizaciji ukrajinske obrane i sigurnosti", rekao je američki veleposlanik u Kijevu.
Nije jasno što bi točno trebao raditi i kakve veze ima Pentagon sa strategijom gospodarskog oporavka Ukrajine, koju su SAD, EU i MMF ionako odlučili gospodarski uništiti, međutim, Geoffrey Pyatt ovim priznaje dosadašnju i dogovara "buduću suradnju u obrambenom sektoru". Poznata je činjenica da se pomoć Washingtona u jačanju obrambenih snaga u Ukrajini nije ograničila na "obuku i neubojitu vojnu pomoć", kako to vole naglašavati u State Departmentu, a delegacija Pentagona može značiti samo jedno – pravi vladari marioneta u Kijevu su ogorčeni slabim učinkom vojne kampanje koju protiv naroda i nekoliko tisuća ustanika na jugoistoku zemlje od sredine travnja bez ikakvih konkretnih pomaka vode ukrajinska vojska i Nacionalna garda, potpomognuti, naravno, izravnim sudjelovanjem američkih instruktora i obavještajaca.
Što se tiče dosadašnje suradnje američkog ministarstva obrane i ukrajinske vojske, zanimljiva je kolumna koju je prije tri dana za Strategic Culture Foundation napisao analitičar Nikolai Malichevski.
"Dana 11. svibnja je u zračnu luku u Kijev u strogoj tajnosti stigao zrakoplov kojeg je dočekalo vojno osoblje i nitko od civila se nije smio približiti. Prema saznanjima, pošiljka je sadržavala vojne uniforme NATO saveza, ali i materijale s oznakom otrovnih tvari. Po nalogu kijevskog odijela uprave Službe sigurnosti Ukrajine (SBU), vojnici, teret i kontejneri sa spornim oznakama nisu bili pregledani i zračnu luku su napustili u automobilima sa zatamnjenim staklima. Pošiljku je pratio američki obavještajac Richard Michael, a s tim su letom s obuke u Poljskoj pristigli borci Desnog Sektora i pripadnici poljske privatne vojne tvrtke ASBS (Analizy Systemowe Bartlomiej Sienkiewicz) Othago, stvorena prije nekoliko godina od strane aktualnog poljskog ministra unutarnjih poslova, B. Sienkiewicza", piše Malichevski.
Na novinske napise o poginulim poljskim specijalcima u istočnoj Ukrajini voditelj poljskog Geopolitičkog instituta u Czestochowi (Czestochowa Institute of Geopolitics), Leszek Sykulski, izjavljuje "kako je problem u tome što politiku Varšave prema istoku u velikoj mjeri režira poljska obavještajna zajednica koja blisko surađuje s američkim i britanskim službama".
"Početkom travnja je direktor CIA-e John Brennan posjetio Kijev, a već slijedećeg dana Turchinov najavljuje početak "velike antiterorističke operacije" u vezi s događajima u jugoistočnoj Ukrajini. Dokazano je da ne samo američki, nego i poljski plaćenici aktivno sudjeluju u toj kampanji", tvrdi Sykulski.
To, naravno, nimalo ne smeta američkog državnog tajnika Johna Kerrya da Rusiju optuži za slanje boraca i oružja, a od ruskog ministra vanjskih poslova Washington zahtijeva "da se svi naoružani separatisti predaju ukrajinskoj vojsci i okončaju pobunu". Očigledno u Washingtonu smatraju da je Sergej Lavrov vojni zapovjednik narodnih milicija na istoku Ukrajine, a ne prvi čovjek ruske diplomacije.
Što se tiče izaslanstva Pentagona koje će boraviti u Kijevu sljedećih tjedan dana, ovog puta su Poroshenko i Yatsenyuk "preduhitrili" posjet visokih dužnosnika američkog ministarstva obrane i prije dva dana najavili još žešću ofanzivu protiv "proruskih separatista na istoku zemlje".
Naime, Washington Post piše "kako je ukrajinska vlada nakon velike predstave protiv pobunjenika u međunarodnoj zračnoj luci u Donjecku obećala da će povećati intenzitet protuterorističke operacije protiv proruskih separatista u pobunjenom istoku zemlje".
Petro Poroshenko je naglasio da je protuteroristička operacija protiv pobunjenika, koje je usporedio sa somalskim gusarima, "tek sada počela". Rekao je da namjerava pozvati SAD da mu pošalju vojnu opremu i instruktore, a za američkog predsjednika Baracka Obamu je rekao "kako se s njim treba sastati u Europi idući tjedan".
Iako je glasnogovornica State Departmenta, Jen Psaki, izjavila "kako SAD Ukrajini neće slati oružje, nego samo vojnu opremu", postoje ozbiljne sumnje u iskrene namjere Washingtona, a nakon posjete delegacije Pentagona Kijevu, čiji će stručnjaci razgovarati o "gospodarstvu i granicama", mnogi očekuju najavljenu eskalaciju oružanih sukoba.
"Predsjednik Obama je Ukrajini odobrio tri paketa vojne pomoći, što znači da ćemo slati neubojitu vojnu pomoć, uključujući i obroke, šatore, kacige, i lijekove, ali ćemo i dalje razmatrati njihove zahtjeve. Što se tiče oružja, naš se stav nije promijenio. Pitanje oružja u okviru vojne pomoći nije na dnevnom redu", izjavila je Jennifer Psaki.
U svakom slučaju, oružani sukobi na istoku Ukrajine ne jenjavaju i već su ušli u fazu otvorenih napada na stambene četvrti u kojima ukrajinska vojska više ne bira ciljeve, najviše u neosvojivoj ustaničkoj utvrdi i ključnom čvorištu željezničkih i cestovnih komunikacija - Slaviansku.
Obračun na ukrajinsko-ruskoj granici - Pripadnici narodnih milicija priznaju da im je to jedini način da skrenu pozornost granične službe i vojske s punktova
Jučer se, međutim, dogodio napad skupine od 80 ustanika na Dyakovo, granični prijelaz na ukrajinsko-ruskoj granici, a imamo dvije verzije tog događaja. Ukrajinske novinske agencije pišu "kako je skupina od nekoliko desetina terorista minobacačima i pješačkom paljbom napala granični prijelaz Dyakovo, ali je granična policija uspjela izdržati i napad je odbijen kada je u pomoć pristigao ukrajinski borbeni zrakoplov Su-27 koji je napadačku skupinu prisilio na povlačenje". U napadu su, navodno, ranjena tri pripadnika ukrajinskih snaga sigurnosti, a veće štete nije bilo.
Ukrajinska agencija UNIAN piše da je na tom graničnom prijelazu do sada pronađen i oduzet jedan kalašnjikov, dva pištolja, četiri strojnice, 5 ručnih bacača, 5 snajperskih pušaka, 84 kutija municije i granata, a desetak ljudi je uhićeno.
Ruski dnevni list Horizont citira lokalne izvore i navodi "kako je noćni napad pješačkim oružjem i minobacačima u stvari bio lažni napad, kojim se na drugom graničnom prijelazu otvorio prostor za prelazak vojne opreme i dragovoljaca koji pristižu iz Ruske Federacije".
"Noćni napad u pograničnom području Dyakovo na teritoriju Luganska, koje je pod kontrolom ukrajinskih graničara, bila je uspješna varka lokalnih milicija. Bitka je počela u večernjim satima 30. Svibnja, a granična straža Ukrajine izvještava da je postaju napalo 80 pobunjenika koji su koristili lako oružje, granate, pa čak i minobacače. Ukupno je palo oko 50 minobacačkih granata i tada je u područje poslan borbeni zrakoplov Su-27. Stražari su priopćili da je napad uspješno odbijen i nitko nije poginuo. Izvori u ukrajinskoj vojsci tvrde da je za vrijeme bitke preko granice lako moglo proći nekoliko kamiona s teškim oružjem i dragovoljcima Rusije, a treba napomenuti da milicije same priznaju da tu taktiku koriste gotovo svake noći", piše Ruski Horizont , a obzirom na način na koji je izvedena akcija, vrlo lako je moguće da se na drugom dijelu ukrajinsko-ruske granice otvorio željeni koridor.
Možda su ovi "iznenadni prijelazi" objašnjenje otkud su među poginulima u borbi za zračnu luku u Donjecku bila 33 državljana Ruske Federacije, što je potvrdio i predsjednik vlade Narodne Republike Donjeck Alexander Boroday.
Ukrajinska strana, odnosno vojni stručnjak i šef ukrajinskog vojno-obavještajnog sektora, Dmitrij Tymchuk, tvrdi "kako je nakon identifikacije utvrđeno da je među likvidiranim teroristima bilo dragovoljaca iz Moskve, Čečenije, Armenije, Abhazije, Dagestana, Ingušetije, ali i Srbije".
U Washingtonu su izrazito nezadovoljni načinom kako ukrajinska vojska čuva granice s Rusijom, što je potvrdio i američki veleposlanik u Kijevu Geoffrey Pyatt, ali prije svega stalnim zahtjevima Kijeva za financijskom i vojnom pomoći, dok s druge strane ukrajinska vojska i Nacionalna garda ne uspijevaju slomiti ustanak u Donjecku i Lugansku. Američka administracija je s pravom zabrinuta, jer se za svaki dan tzv. "protuterorističke operacije" potroši tri milijuna dolara i oni žele vidjeti rezultate.
Ruska Pravda piše "kako je od 15. travnja do 30. svibnja potrošeno više od 147 milijuna dolara (1,7 milijardi grivna), što predstavlja gotovo polovicu godišnjeg proračuna Donjecka, za kojeg je u ovogodišnjem proračunu izdvojeno 4 milijarde grivna.
Kako bi Kijevu otežali financiranje kampanje koju je protiv njih pokrenuo v.d. "predsjednik" Turchinov, a nastavio Poroshenko, rudari Donbasa su se odlučili na štrajk i to sve dok ne prestane vojna kampanja. Razlog je što se profit i porezi od rudnika u kojima su zaposleni još uvijek uplaćuje u proračun u Kijevu i rudari su se odlučili ne financirati vojnu kampanju u kojoj su oni sami cilj napada. Odmah nakon referenduma su prosvjednici u Donjecku tražili da prirodni resursi i dobit ostanu u regiji i da se prekinu financijski tokovi s Kijevom, ali bezuspješno, međutim, kada je ukrajinska vojska započela bombardiranjem civilnih objekata i ubijati nedužno stanovništvo, odlučeno je da je bolje obustaviti proizvodnju.
"Rudari Donbasa su odlučili reći Kijevu što misle o ovom sukobu. Kijev je okrvavio ruke i mi smo odlučili uputiti ultimatum da ako u bliskoj budućnosti u jugoistočnim dijelovima zemlje ne prekinu protuterorističke operacija, mi ćemo prestati proizvoditi i slati ugljen. Sve je dogovoreno s predstavnicima rudara, koji su se 26. svibnja složili s prijedlogom vlade NRD. O štrajku kao sredstvu "pritiska" na Kijev se razgovaralo i ranije, međutim, nedavna zbivanja vezana za početak nove i vrlo intenzivne faze od snaga sigurnosti odanih Kijevu ugrozile su život i sigurnost građana. Česti slučajevi masovne upotrebe teškog naoružanja bez jasne ideje o tome gdje se nalaze vojni ciljevi dovode do smrti i ozljeda među civilima. Rudari pozivaju Kijev da poštuje odluke od 11. svibnja i izrazili su podršku vlasti NRD. Danas su prestali raditi rudnici "Sochinskova" i "Abakumov", a pridružit će nam se i rudnik "Yuzhnodonbasskaya-3". Ministarstvo industrije i ugljena ne sumnja da će ovaj pokret još više ojačati, a uskoro će i sva poduzeća unutar industrije u području NRD postupiti isto", rekao je Konstantin Kuzmin, ministar industrije i ugljena u narodnoj vladi Donjecka, čime je praktično vlastima u Kijevu upućen ultimatum od strane rudara i radnika ostalih industrija Donbasa. Jasno je da će obustava proizvodnje i isporuke ugljena regijama zapadno od Donbasa sigurno uzdrmati proračun u Kijevu, koji je ionako na rubu bankrota.
Tri milijuna dolara za jedan dan "protuterorističke kampanje"
Kao što smo rekli, jedan dan vojne operacije ukrajinskih sigurnosnih snaga na jugoistoku zemlje vrijedi ukupno oko 3 milijuna dolara, a prema riječima stručnjaka, ustaničke milicije su Kijev koštale već više od 147 milijuna dolara.
Ukoliko ukrajinske snage sigurnosti i dalje budu koristile teško naoružanje, ukupni trošak rata, uzimajući u obzir uništenje zgrada i infrastrukture, deseterostruko će se povećati, kažu vojni analitičari.
U takozvanu "protuterorističku operaciju", proglašenu od strane vlasti u Kijevu 15. travnja 2014., uključene su 95., 79. i 25. zrakoplovna brigada, 24., 30., 51. oklopno-motorizirana brigada, kao i jedinice Nacionalne garde. Osim toga, zajedno s oružanim snagama u suzbijanju ustanka sudjeluju takozvani dragovoljački "specijalni bataljuni" "Donbass", "Dnepr-1", "Dnepr-2" i "Azov", koje sponzorira ukrajinski oligarh Igor Kolomoyski.
Prema podacima ruskog ministarstva vanjskih poslova, ukupan broj ukrajinskih vojnika iz raznih skupina na jugoistoku zemlje je krajem travnja bio 11 tisuća ljudi. Tada su imali 160 tenkova, više od 230 oklopnih vozila i ne manje od 150 topničkih sustava, kao i borbene zrakoplove.
Međutim, stručnjaci vjeruju da bi broj vojnika koji su sudjelovali u "protuterorističkoj operaciji" (ATO), mogao biti puno veći. Na primjer, ministar obrane Donbasa, Igor Strelkov, izjavljuje da u akcijama Kijeva sudjeluje oko 20 tisuća ljudi, od kojih samo oko Slavianska 5 tisuća ljudi. Ukrajinski vojni stručnjak Vjacheslav Tseluyko vjeruje da broj vojnika u operacijama doista može premašiti tu brojku.
"Činjenica da ne postoji jasna granica područja proglašene protuterorističke operacije. Nakon završetka borbi se uvijek ide na jačanje položaja na rusko-ukrajinskoj granici, jer se tamo ne smije smanjiti broj vojnika, ali ih tamo ne smije biti više od 25 tisuća", za ruski list Izvestia kaže Tseluyko.
Tu su, naravno, i privatne vojske milijardera s Maidana, Igora Kolomoyskog i Rinata Ahmetova, te predstavnici privatnih vojnih tvrtki iz Europe i Amerike.
"Za razliku od pripadnika redovnih snaga, plaćenici ne samo da zarađuju više, nego su i bolje opremljeni i može se reći da žive vrlo dobro. Glavni pokrovitelj tzv. volonterskih bataljuna je vlasnik banke "Private", guverner regije Dnjepropetrovsk regije Igor Kolomoisky. Na njegovu izravnu zapovijed i zalaganje su nastale dvije bojne, "Dnepr-1", "Dnepr-2", kao i dvije bojne teritorijalne obrane, "Donbass" i "Azov", koje ukupno broje oko tri tisuće ljudi.
Formalno su ove postrojbe su pod komandom ministarstva unutarnjih poslova Ukrajine i bore se zajedno s dijelovima Nacionalne garde, čija su okosnica borci Desnog Sektora.
"Iako su pod zapovjedništvom MUP-a, ove postrojbe su potpuno samostalne. Njihovi borci ne štede nikoga i čine sve vrste zlodjela. Borci Kolomoyskog su u regiji Donjeck napadali vladine zgrade zajedno s prosvjednicima unutra. Također prijete pogubljenjima, prisiljavaju na napad neobučene ukrajinske vojnike koji se odbijaju boriti protiv naroda.", kažu predstavnici Narodne Republike Donjeck.
Za svoje prljave poslove dobivaju pristojne plaće po ukrajinskim standardima - oko 500 grivna, odnosno 40 dolara po danu. Na primjer, kvalificirani liječnik u Ukrajini zarađuje dnevno oko 100 grivna, ili 8,3 dolara. Imovinu ukrajinskog oligarha, sada vladara Dnjepropetrovska, Igora Kolomoyskog Forbes procjenjuje na 3,6 milijardi dolara, a sam je za medije priznao da samo za plaće "njegovim" vojnicima mjesečno izdvaja više od 10 milijuna dolara. To znači da je za pola mjeseca ukrajinski oligarh već potrošio više od 15 milijuna dolara.
Osim lokalnih plaćenika, prema NRD su u sukob uključeni "psi rata" iz inozemstva. kojih u "protuterorističkoj kampanji" ima oko 250.
"Imamo podatke da Karachun (planinu u blizini Slavianska op.a.) štiti poljska privatna vojna tvrtka", u više navrata je izjavio vođa milicija Igor Strelkov.
Osim Poljaka, na jugoistoku se bore privatne vojne tvrtke iz Sjedinjenih Američkih Država, ali oni imaju različite plaće.
"Plaćenici uvijek primaju više od običnih vojnika. Na primjer, francuska Legija stranaca dobiva plaće i naknade za 50% više od običnih francuskih vojnika, a američki plaćenici su 30% skuplji od redovnih američkih snaga. Službena plaća za "pse rata" ne postoji. U pravilu, plaća ovisi i o standardu života u regiji u kojoj obavljaju svoje poslove. Najmanja plaća stranih plaćenika u jugoistočnoj Ukrajini je 10 000 dolara", kaže ruski vojni analitičar Vitalij Tsymbal.
Narodne milicije ne dobivaju novac, ili barem ne takve svote, a prema riječima ministra obrane i zapovjednika Slavianska, Igora Strelkova, to je vrlo ozbiljan problem.
"Unatoč činjenici da miliciju hrane mještani, njima treba odjeća, oružje i streljivo, a i njihove obitelji kod kuće ne mogu sjediti bez novca", kaže Strelkov.
Čelnik Narodne Republike Lugansk, Valery Bolotov, objavio je ovaj tjedan da policajci mogu zadržati radna mjesta na kojima su radili i prije izbijanja sukoba, a da im bogati poduzetnici moraju osigurati plaću. Nepridržavanje zapovijedi će se tretirati kao sabotaža i izdaja. Prosječna mjesečna plaća u regiji Lugansk je u jesen 2013. bila 3345 grivna, ili 278 dolara. Prema podacima ukrajinskog ministarstva unutarnjih poslova takvih je ljudi u Donjecku i Lugansku od 3 do 5 tisuća.
Treba reći da su plaće boraca samo manji dio vojne potrošnje. Veliki dio odlazi na oružje i streljivo. Prema riječima voditelja Centra za strateške i obrambene tehnologije, Ruslana Puhova, obje strane u sukobu uglavnom koriste oružje proizvedeno kasnih '80-ih.
"Ukrajina ne plaća za ovu tehniku, jer je dobila besplatno kao nasljedstvo od Sovjetskog Saveza. Potrošeni dijelovi
moraju biti zamijenjeni za iste ili nove, modernije, a samim tim i skuplje. Na primjer, trošak helikoptera Mi-8, kojeg koristi ukrajinsko ratno zrakoplovstvo, može se kretati od 200 000 do 5 milijuna dolara. Milicija je uspjela oboriti četiri takva helikoptera. Ako ćemo računati drugu tehniku, iznos gubitka može biti do 20 milijuna dolara. Osim toga, pripadnici milicije su također srušili tri jurišna helikoptera Mi-24. Cijena moderne verzije ovih strojeva se kreće od 20 milijuna do 22 milijuna dolara", kaže Ruslan Puhov.
Ukrajinski vojni analitičar Vjacheslav Potseluyko tvrdi kako ukrajinsko zrakoplovstvo ima više takvih helikoptera.
"Jedan sat leta takvih helikoptera košta u prosjeku 800 dolara. U Protuterorističkoj akciji je sudjelovalo njih 20 i već su potrošili samo na gorivo barem 360 tisuća dolara. Osim toga, 26. svibnja u sukobima u Donjecku, Ukrajina je podigla u zrak borbene zrakoplove koji za jedan sat leta potroše 5000 $. Očevici tvrde da su borbeni zrakoplovi letjeli oko sat vremena i izviđali položaje milicije u zračnoj luci u Donjecku. Također, tijekom neprijateljstava je ukrajinska vojska izgubila više od 30 oklopnih vozila i oklopnih transportera. Troškovi modernizirane "šezdesetčetvorke" je 1,5 milijuna dolara, BMP i BTR cijena imaju cijenu od 800 tisuća do 1,5 milijuna dolara, a ukupni trošak goriva za kamione i oklopna vozila tijekom kaznene operacije se može usporediti s troškovima goriva za helikoptere, dakle više od 350 tisuća dolara", objašnjava Vjacheslav Potseluyko.
Na temelju sadašnjih cijena na svjetskom tržištu oružja, cijena topova se kreće oko 150 tisuća dolara, a granate 30 dolara po komadu, dok minobacačke granate stoje od 8 do 10 američkih dolara. Ukrajinski vojska koristi minobacače, topništvo i automatsko vatreno oružje.
"U Slaviansku, gdje su naši položaji, pucnjava počinje u 20.oo i traje do zore. Uvijek prekidaju s paljbom u 5 ili 6 sati ujutro i na ovaj način živimo gotovo mjesec dana", kaže jedan od pripadnika obrane NRD, a vojni eksperti su izračunali da samo jedna noć granatiranja i pucanja iz pješačkog oružja po Slaviansku ukrajinsku vojsku stoji 10-15 tisuća dolara.
Narodne milicije se bore uglavnom iz oružja otetog iz vojnih skladišta i od ministarstva unutarnjih poslova Ukrajine ili iz onog kojeg zapljene tijekom borbi. Naoružani su zastarjelim AK-47 i AKM-74.
Milicija je također uspjela oteti nekoliko različitih oklopnih vozila BMP, a u Slaviansku imaju imaju jednu sovjetsku oklopnu samohotku s topom kalibra 120mm (2C9 "Нона-С").
Poznati "bradati specijalac" iz ruske Krasnodarske oblasti, sada na položajima u Slaviansku, izravno se žalio ruskom predsjedniku Putinu i zamolio ga da mu pošalje "par pušaka da barem po neprijatelju može pucati s pristojne udaljenosti".
Prema riječima stručnjaka, procjenu troškova milicija u Donjecku i Lugansku je gotovo nemoguće napraviti i to iz razloga što se ne zna imaju li uopće ikakvu naknadu, ali i zbog načina ratovanja u kojem se koriste manje, ali mobilnije postrojbe, koje se na rasipaju streljivom kao ukrajinska vojska.
Jedan od najvećih ruskih eksperata u ovom području, Dmitrij Abzalov, kaže da, ako se uzmu svi troškovi (sve gore navedeno, ali i transport i liječenje ranjenika, zastoj proizvodnje, oštećenja zgrada i infrastrukture…) Ukrajina ovim ratom gubi desetke milijardi dolara mjesečno.
"Uzmite samo jedan tjedan u najobičnijoj čeličani u regiji Donjeck u kojoj se izgubi i na desetke milijuna dolara, a ako vojska započne ozbiljnije borbe s teškim topništvom i zrakoplovima, šteta na infrastrukturi u regiji će biti na stotine milijardi dolara", kaže Abzalov.
Kremlj napokon čuo Donbas
Jučer je Rusija prvi put odgovorila na zahtjev za pomoć milicija Donbasa, a odgovor je stigao s visoke razine. Glasnogovornik ureda ruskog predsjednika, Dmitriy Peskov, kazao je "kako će Putin i Rusija sigurno pružiti humanitarnu pomoć Narodnoj Republici Donjeck".
"Humanitarna pomoć će biti pružena i to je nužno, ali o vojsci ne mogu ništa reći. To bi trebalo pitati vojsku, no humanitarna pomoć, naravno, neće biti odbijena", rekao je Peskov.
"Treba naglasiti kako su prvi zahtjev za pomoć NR Donjeck i NR Lugansk službenoj Moskvi uputili nakon referenduma 11. svibnja i čekanje je u mnogih pobudilo sumnju da su gajili iluzornu nadu samo zbog toga što je Vladimir Putin u više navrata rekao "da neće dozvoliti ubijanje civila u regiji bez ikakvih posljedica". Onda je Putin zatražio od lidera Donbasa da odgode referendum o samoopredjeljenju. Više od njegove izjave je narod pogođen odlukom ruskog ministarstva obrane da se povuče s granice s Ukrajinom, baš u vrijeme najvećeg granatiranja Slavianska i Kramatorska. Dodajmo i ogorčenje naroda jer Rusija nije reagirala na masakr u Odesi i pokolj u Mariupolu, nego se ograničila samo na službene apele "međunarodnoj zajednici", koja je ionako na strani Kijeva", piše Victor Yaduha, kolumnist agencije Rosbalt.
Sada se, po svoj prilici, situacija mijenja, jer je pomoć koju je obećao Peskov puno preciznija od ranijih obećanja. Riječ je o lijekovima i hrani, a nisu isključena ni vojna pojačanja.
Ovdje se ipak moramo zaustaviti i podsjetiti da je od preko 40 poginulih boraca u napadu na zračnu luku u Donjecku njih 33 bilo iz Ruske Federacije i nekoliko, navodno, iz Srbije. Dakle, omjer domaćih i ruskih boraca koji brane Donbas ne ide u prilog tezi da je Rusija prepustila ove dvije regije hunti iz Kijeva, ali to čini preko dobrovoljačkih skupina, a ne službeno. 33 lijesa koja su isporučena ruskim graničarima su dovoljan razlog da se punim pravom ljudi zapitaju kako da je od nekoliko milijuna ljudi oružje uzelo samo njih par tisuća i valjda se čekaju ruski tenkovi da pređu granicu. Na to je u nekoliko navrata ukazao i zapovjednik Slavianska, Igor Strelkov, koji je u svom obraćanju 18. svibnja oštro kritizirao one "koji se skrivaju po kućama, dok se njemu u Slaviansku prijavljuju žene i uzimaju oružje kako bi obranile grad".
Sada kada je postao ministar obrane NRD, Igor Strelkov je iznova uputio proglas u kojem kaže "kako njemu ne treba podrška, nego armija i da mu je dosta savjeta "kauč-vojske" (ili "divan-vojske"/ u originalu - Диванных Войсках op.a.).
PolitNavigator piše kako su stanovnici Donjecka obradovani izjavom Peskova, ali i činjenicom da u posljednjih nekoliko dana stižu sve češća izvješća o probijanju graničnih dionica u regiji Luhansk i da stižu konvoji s dragovoljcima i oružjem, uključujući i oklopna vozila. Ta izvješća potvrđuju obje strane. S istoka Ukrajine stižu i nepotvrđene informacije da je ruska vojska obustavila najavljeno povlačenje s ukrajinske granice, međutim, ako to i nije istina, onda je sigurno da Putin nije pozitivno odgovorio na apel ukrajinskog "premijera" Yatsenyuka koji je tražio "da Moskva blokira granicu s Ukrajinom i tako zaustavi protok oružja i terorista", što je u konačnici potvrdio i sam Yatsenyuk.
Takav postupak, "otvaranje" granica i izjava Peskova, može biti pokazatelj velikih pomaka u Kremlju. Prvo, da je strah od zapadnih sankcija koji je zahvatio rusku poduzetničku elitu i značajan dio vladajuće klase pretjeran ili ga se ignorira u neposrednom okruženju ruskog predsjednika.
U Kremlju je sigurno loše primljena i vijest da je Poroshenko spreman razgovarati s predstavnicima Ruske Federacije samo u prisutnosti posrednika iz Sjedinjenih Država i EU. To samo potvrđuje ranije izjave Putina da u Kijevu "vladaju marionete i da nema s kim razgovarati", jer u ovoj situaciji ima smisla razgovarati izravno sa Zapadom.
U ovoj situaciji, s golemim financijskim i političkim troškovima koji su svakako neugodni za Moskvu, jedini pravi izbor je suprotstaviti se antiruskom projektu u Ukrajini i svakome tko radi na njemu. Izjava Peskova je sigurno "probni balon", iako humanitarna pomoć sigurno neće izostati. Ona će biti službena, a do kad Rusija misli "neslužbeno" sudjelovati u obrani Donbasa, vidjet će se u slijedećih nekoliko tjedana.
|
