Upoređenje POVR druge generacije

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, Oluj2.1
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Formalno gledano Swingfire je negde izmedju prve i druge generacije.

• 1Ovo se svidja korisniku: bojank
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Imao je MCLOS navođenje upravo zbog tih oštrih manevara, kasnije je dobio i SACLOS. Sve ostale karakteristike su u drugoj generaciji, a pokretljivost rakete je i iznad toga. Veoma čudna raketa, tipično engleski proizvod.

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

aramis s ::Neverovatna upravljivost rakete i nakon samog lansiranja kumovala je ovoj engleskoj raketi, stoga Swingfire naziv ne treba da čudi.



Ne vjerujem da je ovo izvedeno komandom , prije bih rekao da je raketa pobudalila i izgubila kontrolu .

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Tvrde da je u pitanju komandovano skretanje i da je upravo zbog takvih zanošenja u imenu dobila swing. To joj je omogućavalo moćno vektorisanje potiskom i naravno, ovo je delo vrhunski obučenog operatora-markentiška fora.

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Mogu oni pisati na plotu svašta , ali realnost je nešto sasvim drugo.

Pogledajmo bilo koji sustav vođenja kako radi , pogledajmo smjer lansera po pravcu i visini ... to bi značilo da lanser gleda na jug i to dosta visoko , a cilj je na zapadu dosta nisko , tenk na zemlji.

I sad bi nišanđija u bilo kojoj varijanti trebao pokazati raketi što je cilj ... desno dolje , a ona gleda ravno u nebo .

Takav manevar se može izvesti sa nekim dronom ili RC modelom kad navigator stoji pedeset metara bočno, na istoku i onda golim okom i širokim vidnim poljem preuzme letjelicu i usmjeri je u grubo ka cilju , ali pogoditi nešto na dva kilometra može samo stabilni optički sustav vrlo uskog vidnog polja , koji kod lansiranja već gleda u tenk .

U konkretnom slučaju je raketa lansirana nekom početnom brzinom pod nekim kutem , ta brzina i kut joj daju uzgon , inače zbog gravitacije pada na zemlju u prvoj sekundi 5 m , a u drugoj 20 m . Ova raketa leti bočno u odnosu na vektor brzine , znači nema uzgona , i dok joj marševski motor nabije brzinu u smjeru zapada , kako je okrenuta uzdužna osa , ona je već debelo ukopana u majčicu zemlju.

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Evo direktno sa plota
Citat:Propulsion is by a single-stage, solid propellant rocket motor with 7 kg of fuel. This rocket motor is unusual for an ATGM, as it has a thrust-vectoring nozzle (commonly called a "Jetivator" in promotional material) that enables extremely sharp turns at low speeds; in fact, the Swingfire turns up to 90 degrees during its launch to level-out onto its attack profile.
Zbog toga su na početku i išli na vođenje metodom 3 tačke, jer je operater mogao da vodi raketu i sa 50m udaljenog mesta, sa nadvišenjem 30m ili sniženjem 15m.

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Malo su to ljepše napisali od mene , onako tipično engleski salonski uglađeno , a ja sam ruska škola i valjao sam se po snijegu prašini i blatu i pitam se čemu to služi , u kakvoj se to nemogućoj situaciji mora naći lanser , a da bi se nišanđija odvojio od vozila i pucao , nišanio , 90 stupnjeva u odnosu na pravac lansera .

Osnove mehanike kažu da to ne valja , on ima jednorežimski marševski motor i vektor kontrolu sa mlazom u zadnjoj zoni n na repu , a to znači da bi raketa držala nos povišeno u odnosu na horizont i ostvarila uzgon , mora motor tiskati rep prema dolje , a prema dolje vuče i gravitacija , bez brzine u smjeru uzdužne ose raketa pada , a ova raketa na slici to nema , ova je raketa trenutak iza snimka tresnula u zemlju.

Ja ne sporim da sustav kao takav ne može ostvariti taj manevar , ali je to onda jedan luk , jedan radijus promjera stotinjak metara , gdi se raketa lansira u jednom pravcu , i onda postupno zaokrene za 90 stupnjeva i to sve onda traje par sekundi , i raketa cijelo to vrijeme ima početnu brzinu i još malo više.

Na snimci je raketa daleko 5-10 m od lansera i već okrenuta za smjer zapad , a nema brzine u tom smjeru .. o tome govorim .. nema brzine i pada .. druga bi bila situacija da su mlaznice motora oko težišta , tada bi se moglo diskutirati da vektoriranjem sa potiskom poput aviona sa vertikalnim polijetanjem upravlja smjerom i visinom.

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ni meni nije jasno čemu to služi, ali time su se razmetali. Činjenica je da su je se teško odrekli tek 2005, nakon žučne rasprave u korist Javelin-a.

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Sistem mi je bezveze, osim ako nisu mislili “pucati iz ćoška”
Ali mislim da raketa ima mogućnosti ostvariti takav zaokret, a da ne zaore zemlju. Motor je vjerovatno moćan, ali rekao bih da je ključ u načinu vektoriranja. Naglavak (kardan) ima mogućnost momačkog odklona i ako je potisak dovoljno jak mogao bi se ostvariti nekakav splet sila da se raketa pri minimalnoj brzini nekako uravnoteži i u polumirovanju zakreće.





Čemu bi služile molibdenske sonde u mlazu?

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Kako god okrenem taj naglavak mlaznice u svakoj varijanti raketa zaore u zemljicu, kod takvog zaokreta kao na slici. Da bi raketa jahala na mlazu , znači da i bez brzine ne padne na zemlju mora vektor potiska prolaziti kroz njeno težište. To smo tabirili u više navrata kod Alasa i nekih sličnih raketa.