Daljina direktne vidljivosti

1

Daljina direktne vidljivosti

offline
  • Pridružio: 20 Maj 2017
  • Poruke: 2474

Napisano: 06 Jun 2018 0:56

Daljina direktne vidljivosti
Izračunaćemo daljinu direktne vidljivosti , na slici označenu kao daljina prave vidljivosti, čisto geometrijski prema crtežu.

Vidimo dakle da je daljina direktne vidljivosti, bar teorijska, jer granica ne može baš u tangenti zemljine površine da leži već neznatno višlje , podložna običnoj pitagorinoj teoremi.
Dpr.vid = D1 +D2
Dpr.vid = √((R+h)^2-R^2 ) + √((R+H)^2-R^2 )
Dpr.vid = √(R^2+2*R*h+h^2-R^2 ) + √(R^2+2*R*H+H^2-R^2 )
Dpr.vid = √(2*R*h+h^2 ) + √(2*R*H+H^2 )
Dpr.vid = √(2*R*(h+h^2/(2*R))) + √(2*R*(H+H^2/(2*R)))

Dpr.vid = √(2*R) *( √(h+h^2/(2*R)) + √(H+H^2/(2*R)) )
drugi članovi u zagradama se odbacuju kao mali
Dpr.vid = √(2*R) *( √h + √H ) ali je sve dato u metrima a mi želimo rezultat u kilometrima
Dpr.vid = √(2*R)/1000 *( √h + √H )
Dpr.vid = 3,57 *( √h + √H )
I to je taj obrazac pogodan za momentalno sračunavanje pratktično u glavi; inače mogli smo komotno da ostanemo i na drugom redu obzirom na računske mašine.
E sad ovaj koeficijent 3,57 ispred zagrade ima svoju dublju agendu.
Ovakav se naziva GEOMETRIJSKI koeficijent jer je tako i nastao. To što je Zemlja elipsod i što vrednost njenog poluprečnika zapravo varira pa to što smo odbacili kao nule one članove u koeficijentu na dve decimale nema značaja.
Zapravo zemljina atmosfera se u stvarnosti ponaša pri prolasku svetlosnih i sličnih zraka drugačije od čiste papirne geometrije. Svetlosni i slični zraci se pomalo da kažemo savijaju ka površini planete. Na taj način mi zapravo vidimo nešto malo iza ovako određenog horizonta i dakle koeficijent 3,57 za stvarnu optiku u vidljivom spektru ne važi, već je nešto veći i iznosi 3,83 i to je OPTIČKI koeficijent prave vidljivosti.
Sa radarima već postaje komplikovanije. Već ono što nazivamo centimetarskom grupom radara što je istina jedan vrlo veliki raspon u radarskoj tehnici ali se ovde misli pre svega na onaj osnovni deo koji po prirodi stvari pripada osmatračkim i akvizicionim radarima dakle negde od 3 pa do 6 GHz je koeficijent približno od 3,92 do 4,00
Za decimetarske tlalase pri čemu se uzimaju obzir pre svega oni koji koji su uslovno rečeno od 1,2 do 2,7 GHz taj koeficijent je od 4,00 do 4,12. Sve ove cifre pričadaju takozvanim normalnim refrakcijama. Sva ova povećanja dometa se jednom rečju nazivaju REFRAKCIJAMA pa u slučaju izrazito velikih povećanja , zapravo pojave ograničenog troposkateringa i SUPER REFRAKCIJAMA.
Sa metarskim radarima je posebna priča jer oni imaju tu osobinu da mogu da odu još mnogo dalje da prosto isprate krivinu Zemlje a među njima su na kraju krajeva i oni koji su troposkateri, tako da se za njih posebno izračunava koliki je koeficijent, međutim kako su u klasi radara koji su interesantni za klasičnu PVO oni koji su uglavnom oko 150 – 200 MHz za njih je uobičajeno da se uzima najveći do sada pomenuti koeficijent. Ipak kod njih se značajno javlja i super refrakcija i ona nije uvek pogodna zapravo. Samo u pojedinim slučajevima je pogodna a u nekima i devastira takav običan metarski radar. Zato se ulazak i izlazak iz te zone vrši promenom nagiba antenskog sklopa.
Svašta tu ulazi u igru, i stanje atmosphere i geografsko područje itd. Slika broj jedan je normalno stanje, 2 je poželjan prizemni talasni tunel dok su ostale varijante koje se javlju kao što vidite nepogodne i zapravo lošije i od normalnog modela, naročito 3,4 i 5.


Naravno ova priča se nastavlja sa mnogo nepovoljnijim stanjem a to je smetnja od lokalnih uglova zaklona.

Dopuna: 06 Jun 2018 0:59

https://www.mycity.rs/must-login.png



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 03 Jan 2012
  • Poruke: 1075
  • Gde živiš: Beograd

Meni je prica o optickoj vidljivosti u PVO uvek interesantna. Na brzinu sam pogledao tekst, koliko vidim ovde je reč o daljini na kojoj avion izlazi iz horizonta posmatraca, sto naravno zavisi od visine aviona u odnosu na tlo direktno ispod sebe. U svakom slucaju, svaka cast za angazman i temu.

Medjutim, da li ce se avion koji je iznad horizonta zaista i videti (okom, durbinom) zavisi od njegove veličine, "kose" daljine, stanja atmosfere i rezolucije oka ili durbina...

Teorijska rezolucija optičkog aparata direktno zavisi od veličine objektiva (za oko veličina "crne rupice" na oku, koja pak zavisi od količine svetla koja dolazi u oko...). Ali, koliko god da je rezolucija durbina velika, ograničavajući faktor je stanje u atmosferi. Gledanje objekata blisko horizontu je upravo najosetljivije na stanje u atmosferi, tj. najveća kolebanja temperature imamo u najnizem sloju atmosfere. Negde sam naisao na podatak da, po danu, za objekete bliske tlu, nema smisla imati vece uvecanje od 70 puta. Po noci, za objekte pod velikim uglovima, ako se ne varam maksimalno smisleno uvecanje je 250. Za sitnije detalje teleskop mora na vece nadmorske visine.



offline
  • Pridružio: 03 Jan 2012
  • Poruke: 1075
  • Gde živiš: Beograd

Dpr.vid = √(2*R) *( √h + √H ) ali je sve dato u metrima a mi želimo rezultat u kilometrima
Dpr.vid = √(2*R)/1000 *( √h + √H )
Dpr.vid = 3,57 *( √h + √H )

Cini mi se da si ovde u brzini napravio previd zamenjujući poluprečnik Zemlje? Fali faktor √1000 tj u formuli treba da figurise faktor 112.8 km?

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5366

Sve uredno, h i H u metrima i sa 3,57 dobijemo u kilometrima.
Ili ako želiš h i H u kilometrima i sa 112,8 dobiješ isto.

offline
  • Pridružio: 30 Mar 2011
  • Poruke: 2677

Ima fino objašnjeno u knjizi od profesora Šunjevarića. Osnovi radio komunikacija sa radio tehnikom. Vezano za prositranje talasa iz različitih opsega. Koga interesuje, malo detaljnije. Školski.

offline
  • Pridružio: 06 Nov 2010
  • Poruke: 11646
  • Gde živiš: Vranje

Šta ima da se priča. Radio talasi se odbijaju, povijaju, upijaju. Što je talasna dužina manja, to su njihove fizičke karakteristike sličnije svetlosti (koja je takodje iste prirode).
Vrlo dugi, dugi i srednji talasi se najbolje povijaju po površini zemlje, ali je potrebna ogromna snaga da bi daleko dobacili.
Kratki talasi se povijaju, odbijaju od jonosfere (pod odredjenim uglom i ukoliko su frekvencije manje od 40MHz)
UKT se odbijaju od svega što ima fizičku dimenziju veću od talasne dužine. Jonosfera ih propušta u kosmos, bez obzira na ugao slanja.
Veoma kratki ukt talasi se odbijaju, korisni su za komunikaciju sa kosmosom, ima dovoljno prostora za sve i svakoga i nisu ograničeni ničim, osim fizičkim dometom.
Što je predajnik na većoj visini, to će dalje da se čuje. Ukoliko je i prijemnik na većoj visini, onda je korisni domet radio talasa još i veći. Pri ovome, nije toliko važno da li je predajnik na zemlji (planinskom vrhu) ili u avionu.
I to bi, bez namere da smanjim veličinu dela profesora Šunjevarića, bila sva suština prostiranja radio talasa. Ništa više, niti manje. Objašnjeno za nas sa slabijim obrazovanjem i jeftinijim ulaznicama, tačno onoliko koliko nam je potrebno da pratimo temu.
Manite nas matematike. Od nje me strava hvata svaki put kad se dohvatim čekovne knjižice.

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5366

E jebiga sad...ima u knjizi i šta se više od tri rečenice ima pričati o tome.
Zato i je generalno viđenje da S-300,400,500 i ino šika milion kilometara ili koliko već piše u reklamnom prospektu. Isto kao i za same rakete, piše 300km i to je to, ukovano.
Bez matematike to ne ide, nemože se pojasniti i objasniti, a Oluj je vjerovatno u nastavku mislio nastaviti na ovako nešto...



Pa da dodam usput par ograničenja po sistemima, ograničenja razlika apsolutnih topografskih visina komponenti sistema u svom rasporedu:
S-125...50m
S-75...50m (5m za gađanje nazemnih ciljeva)
S-200...5-10m
2K12...25m

Oluj, samo nastavite sa pisanjem, i to sa matematikom, ima zainteresiranih. Možda samo da ako ode u detalje da to na nekom sistemu “duge ruke” objasnite sa primjerom vezanim uz sami sistem. Recimo kako je Krug spustio svoj kišobran, ili S-300 isto tako. Ili recimo Dubna.

offline
  • Pridružio: 20 Maj 2017
  • Poruke: 2474

Napisano: 06 Jun 2018 20:15

Crtež je urađen na osnovu Sl. 4.1.3 na str. 111 u knjizi:
Milorad Bobičić: Protiv vazdušna odbrana

Risunok 38 je uzet iz knjige:
Мищенко Ю.А:
Зоны обнаружения

Početna ideja je bila da u temi demistifikujemo radarski horizont klasičnih radara, jer se ovde na drugim temama konstantno pojavljuje nerazumevanje njegove ograničenosti. Potom da pogledamo uticaj mesnih uglova za koje prethodno još više važi i nekako da to dovedemo do logike vrednosti AWACS sistema a po mogućstvu i njih kritički tretirati. Probleme površinskih talasa ili troposktateringa i prostornih talasa tj. jonoskateringa bi verovatno trebali da izdvojimo u već postojeću temu OTH radara.

Dopuna: 06 Jun 2018 20:24

Pokušaću koliko god nađem snage ali firma je dobila ... Kazahstan, Murmansk, Omsk, Kalugu, autoban ... a na drugim mestima još traje a na nekima se tek zahuhtava ...Krešo je ubacio u supersinhronu orbitu pa bumo vidli ili jesi ili nisi ... To likovima koji su najniži šaraf u sistemu kao ja često naprasno pojede slobodno vreme ...

offline
  • Pridružio: 06 Nov 2010
  • Poruke: 11646
  • Gde živiš: Vranje

Da bi ljudi ukapirali ograničenja, pokušaj da pronadješ one slike na kojima se vidi koliko radarski snop ometa dalekovod, stubovi, obično drvo i slične prepreke.
Pa tek onda, ako uspemo, možda i ukapiramo da niko i ništa nije svemoguće.

offline
  • Pridružio: 03 Jan 2012
  • Poruke: 1075
  • Gde živiš: Beograd

Mozda su se PVO oficiri/mladji oficiri (mislim na one sa VA/SVS naravno:-)) ili piloti susretali tokom skolovanja sa pitanjem o maksimalnoj daljini na kojoj može da se uoči avion okom? Interesantna je priča sa radio i mikro talasima, ali i optička detekcija ima svoje mesto, i ako ne najvaznije. Ima svoje mane ali i po neku prednost, npr: pasivnost, dostupnost...

Oluj je naceo priču jednim aspektom problema: povezao je daljinu posmatraca sa visinom aviona (iznad tla, a ne iznad horizonta) za prvi uslov vidljivosti, a to je uslov da avion bude iznad posmatracevog horizonta.

Ako je taj uslov ispunjen, tj. krvina zemlje nije prepreka, drugi deo pitanja je: na kolikoj kosoj daljini od posmatraca može da bude avion a da se moze uočiti golom okom?

I ako mi je ovaj teren nepoznat, mogu da probam da pokrenem pricu, pa ce neko kompetentan dopuniti/ ispraviti. Moze se na interenetu naci da prosecno oko na dnevnoj svetlosti ima ugaonu rezoluciju koja odgovara uglu koga čini 30cm na 1000m. Da li to znaci da ce oko uočiti avion duzine 18 m (recimo da mu idealno pozira u parametru putanje) na 60 km udaljenosti? Pod uslovom da atmosfera ne kvari rezoluciju, a definitivno ce je kvariti ako izmedju oka i aviona nije svuda isti pritisak, temperatura i sastav vazduha: ako nije, imacemo dodatnu difrakciju koja ce kvariti sliku.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 866 korisnika na forumu :: 37 registrovanih, 5 sakrivenih i 824 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: Apok, Atomski čoban, bokisha253, Boris BM, BORUTUS, debeli, Dimitrije Paunovic, Dimitrise93, Fog of War, Georgius, herrDule, Jahorina, Kibice, Kubovac, Leonov, maiden6657, mercedesamg, Mi lao shu, milos.cbr, MiroslavD, Mixelotti, moldway, pein, Petarvu, procesor, radoznao, Romibrat, Smajser, stegonosa, Stoilkovic, Trpe Grozni, uruk, vasa.93, vlahale, yufighter, ZetaMan, šumar bk2