Noževi

677

Noževi

offline
  • bibliotekar u penziji
  • Pridružio: 19 Jul 2013
  • Poruke: 3511
  • Gde živiš: ZR

Милане, пријатељу, рећи да су неки Јапанци били у Импи и одушевили се тантом је скоро као да неко на дискусији АК47 озбиљно тврди како је видео Русе да се у кинеској радњи распилављују над калашем пластиканером, па још на батерије.
Биће да су ти Јапанци из чисте куртоазије и пристојности рекли нешто позитивно ?
Игром случаја знам како је управи фирме понуђено да финансира повратну карту момку који је ТАМО био 25. по рангу ковач сечива (од 500 конкурената), али нису били заинтересовани.
Пред крај приче, тј фабрике, дођоше два млада импина инжењера у библиотеку јапанологије, да питају за литературу, шифра "прасе после Божића".
Ако је брушење сечива од комада флаха -ковање сабље, тачније катане, искрено се извињавам.
Како рече стара реклама, није довољно да личи на Х да би то и било...

Што се града Золингена (има ли неки германиста на форуму?) тиче, тамо је свака шупа, подрум, летња кухиња, о халама и радионицама да не причам, мрсила нешто са челиком и сечивима. Од пољопривредно домаћинских до војних, како за домаће тржиште, тако и за извоз. Традиција из средњег века.

Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • milan spirić
  • hemijske- tehnogije
  • Pridružio: 27 Apr 2013
  • Poruke: 61
  • Gde živiš: Niš

Dobro došli u novo otvorenu Impinu školu Very Happy...Nemam šta da vas naučim , a da vi to ne znate.Drugim rečima, kako vam se sviđaju moji radovi .Kritike , pohvale , predlozi- da budim još bolji ili još gori - ne daj Bože.Mislim da smo skrenuli s teme..

offline
  • Recce 
  • Stručni saradnik foruma
  • Pridružio: 18 Apr 2011
  • Poruke: 6236

Sto se tice Solingena, Impe, poredjenja kvaliteta i slicno mozda je najbolje otvoriti novu temu pa tamo da mudrujemo ko sta voli i sta se kome (ne)dopada? Milan je u pravu, odlutali smo.
Milan Spiric ::Kako vam se sviđaju ovi radovi :
NOŽ ND67- damask
sečivo :materal: 5160/1941/1075- 20 sloja
mono kaljen na 58 hrc-a; dužina 13cm, deblijna-4.5-4.8mm, širina - 3.5cm
drška- damasticinarana mikarta...

Sad, ja bih prvo par odgovora
- kako si uspeo da od tri vrste materijala dobijes laminat sa 20 slojeva?
- kako meris tvrdocu i na kom delu seciva?
- od cega je mikarta tj. sta je punilac za epoxi?
- sta je namena ovog noza (radni, lovacki, borbeni, izlozbeni...)? Cisto da iskomentarisemo iz svog ugla u stilu "ja bih na tvom mestu to ovako..."

offline
  • milan spirić
  • hemijske- tehnogije
  • Pridružio: 27 Apr 2013
  • Poruke: 61
  • Gde živiš: Niš

Napisano: 03 Sep 2015 23:29

Evo ovako kolege:
Kako sam uspeo da od tri vrste materijala dobijem damask od 20 sloja.Laminat je nešto drugo.Kovačkim zavarivanjem preklapanjem na visokim temepraturama- negde između 1200- 1400 C.Radije idem na 1400C, jer mi je sigurnije, mada je idalna temperatura za kovačko varenje za većinu čelika- od 1200- 1250C
Radio sam i od 30 sloja.
Drugim rečima, kombinujem čelike sa debljinom od po 5-6 mm.Kombinacija 5160 i 1941.( feder plata i turpija). Recimo je super kobinacija L6 i 1941 čelika.Jak kontrast- crno -belih kombinacija.Onda idem na kovačko varenje , pa istanjim, i opet presavijem i tako nekoliko puta.Mada vodeći računa o dužini flaha koje kovački varim- jer svakim preklapanjem zapremina se smanjuje .To je mnogo važno.Znači ti flahovi moraju od 3 sloja ( u početku ), sa debljnom od 15- 18 mm- deblljine da imaju, najmanje dužinu od 100-150mm- da bih dobio sečivo od nekih 100- 120mm dužine sa 20 sloja.
Tvrdoću sam ranije merio i nosio kod kalioca i merili na rokvelovom aparatu.Sada više ne.Zašto ? Zato što imate specifikaciju za svaki čelik - na kojoj temperaturi se kali i koju tvdoću ima na tim temperaturama.I onda tačno znate šta ste dobili- koju tvdoću .Ali opet odnesem za svaki slučaj na proveru.Na kraju krajeva - radom i iskusvom steknete osećaj i redko kada možete da poglešite za više od 0.5 Hrc-a.
Za mikartu koristim , ne epoxi smolu - jer je skupa , već poliestarsku smolu- koja je dosta jeftniija i daje jako dobre rezultate .Primera radi- epoxi smola je 6x skuplja , od poliestarske , ali je možda epoxi- 2-3 puta kvalitetnija.Poliestarska smola daje inzvarednerezultate.Uz smolu dobijate učvrćivač, koji se dodaje oko 2%.Može i 2,5 pa čak i 3%.Možete , kod poliestarske i da pogrešite malo , dok kod epoxi- smole - mora da bude tačno u militar.
Mikartu sam na ovom nožu radio do crnih pamučnih čarapa u kombinaciji sa belom pamučnom majcom- isečeno na kaiševe- hajde da se tako izrazim.Pa namočim taj " kaiš" u smolu i onda namotam , na tang koji je očićešen od masnoća - šmirglom i nirto razređivačem.Onda pravim kombinacije- jedan sloj bele, jedan sloj crne tkanine , pa recimo u jednom delu bude belo , a u drugom crno ...Pustite mašti na vollju.
Kada završim sa motanjem , onda samo premažem četkom odozgo - tanak sloj smole .Kada se osuši za nekih 24h, onda idem sa brušenjem , i poliranjem i pravim dršku.Krenem sa granulacijom 60, ili 40, na mašini gde mi je na tocilu od medijapana zalepljenja šmirgla .Sa granualciom 120, 240, 400 ( ne više ), idem ručno ...I onda ako želim idem na blago poliranje . Neko ide i do 2500 gran.Stvar lično izbora. I n na kraju očistim nitro razređivačem i to je to.Mogu u smoli da dodam i nirto boju neku , da je obojim.To ovog puta nisam radioo.Zaštitne rukavice obavezno i bela maska da neudišem pare i nekih 5- 10 m - od radionice...
Ovaj nož je lovački nož , može da se koristi i kao vojni lovački nož.Nije borbeni.
Ono što moram da naglasim, a i kolega Milan Gavrilović- moj prijatelj , koristi mikartu ( pogledajte njegove radove- Sokolovi ), mikarta je fenomenlno rešenje za drške na BORBENIM I VOJNIM NOŽEVIMA. Nevervatno je koliko je to jak materijal i otporan na udarce i razna opterećenja sečiva.To podvlačim.Ako bi ste uzeli , a to mi je skoro palo napamet, da od vojničke uniforme- stare ( pantalone i slično ), napravite mikratu za dršku , taj nož bi izgledao prelepo i ne prepoznatljivo , u prirodi.Ako me shvatate.....

Dopuna: 03 Sep 2015 23:34

Evo vam video zapis ovog noža- uživo :
youtube.com/watch?v=Pk3OFXJJCvw

offline
  • Recce 
  • Stručni saradnik foruma
  • Pridružio: 18 Apr 2011
  • Poruke: 6236

Hvala na pojasnjenju mada i dalje ne kontam u potpunosti. Da li je to sto ti radis torzioni damask ili neka druga forma? Jer, od tri komada (ili "flaha") razlicitih materijala treba da u startu imas 5 slojeva, zar ne? Jedan u sredini (obicno onaj sa najboljim reznim karakteristikama) i po dva sa strane. Prvo presavijanje - 10 slojeva, sledece 20. Jel' tako? Ali kakav nacin slaganja koristis i koji materijal je na samom rezu po formiranju ostrice?
Druga stvar ni bila torzioni damask tj. da napravis neku vrstu "pletenice" od tri flaha ili sipke pa da ih prekivas u uvijenom stanju. Time bi duz reza dobio tri razlicita materijala koji mozda i jesu mehanicki bliski ali se ne kale na idetican nacin i na identicnoj temeperaturi. Zbog toga sam pitao kako si dobio tacan broj slojeva i kako si merio tvrdocu (i na kom delu seciva).

offline
  • milan spirić
  • hemijske- tehnogije
  • Pridružio: 27 Apr 2013
  • Poruke: 61
  • Gde živiš: Niš

Postoje različite vrste damaska.Ovo je klaisičan - laminirani damask.Torzoni sam uradio, pa ću staviti slike.
Tebe buni jedna stvar.Među sloj-tj kovački zavaren sloj koji ima debljinu u zavisnosti od temperature .Što je viša tepreratura to je taj sloj deblji .Znači, ako se kovački vari na temperaturi od 1200C-on je manji , a na 1400C- je veći .Taj sloj može da se defniše kao još jedan sloj pa da od 3 flaha imaš 5 slojeva .Tu si ti možda i u pravu- bar ja mislim da jesi.Ali drugi mastori, skoro svi sa kojima sam pričao i gledao na youtube- taj sloj ne uzimaju u obzir.Jer je to deo - dodirna površina gde se dva čelika-lepe na visokim teperaturama.Tako da, onoliko koliko si stavio slojeva čelika u startu-u ovom slučaju 3- jednim prelkapanjem dobijaš 6 , pa narednim 12 itd.
Gde je ovde istina- zaista ne znam.Ali je naučna činjenica- dokazana, da kako se ti slojevi kovački zavare- tako da mogu i da se odvare.To znam iz iskustva.Na osnovu ovoga navedenog- možda smo ti i ja - mnogo bliže istini da ipak taj sloj - među-sloj spajanja- ne treba uzimati u obzir.Ako si me sada bolje razumeo.
Postoje razni načini slaganja i konstrukcije u procesu izrade damaska.Možeš da ih slažeš paralelno- jedan flah čelika , pa drugi, i tako redom.A možeš i da staviš 2 flaha od jednog sloja čelika, pa onda drugi sloj od druga dva flaha- poprečno- i tako redom.To daje dodatnu snagu damasku.Ima tu mnogo različitih konstukcija.Ja sam uradio ova dva - koja sam ti pomenuo .Koji je bolji- nzm, ali sam mišljenja da je ovaj drugi - slojevi upravo jedan na drugi- pod uglom od 90C.Šta ti misliš o tome ? .Tu možemo diskutovati.
Inače da se vratim, na pitanje- u sredini stavim obično alatni čelik- turpiju ( 1941), a sa strane opružni čelik - 5160, ili konstrukcono gvođže.
Zapamti- damask je nedokučiv i te kobinacije u kombinaciji sa NAČINOM SLAGANJA FLAHOVA- o kome sam ti spomenuo- DAJU OGROMNU SNAGU DAMASKU.U smislu otpronosti na udar , savijanja i uvijanja.
Da li sada imaš predstavu koliko je damask težak za izradu od obično monolitnog čelika i koje znanje i iskusvo i veština majstora- moraju da poseduju, u odnosu na zradu noževa od monolintih čelika.Ne želim ovim sebe da uzvisujem, već da ti skrenem pažnju
koliko je to teško.
Zapamti , kovačko zavarivanje i kovanje nemaju direkne veze jedno s drugim.Kovanje radiš na 800, 900, i 1000C, dok kovačko varenje radiš na 1400C.Na tim tepreraturama se čelik se sasvim različito ponaša u odnosu na tepm.kovanja.O ovome mogu da ti pišem i pričam koliko god želiš , samo treba da dobijem konkretna pitanja.
Što se tiče kaljenja materijala , tj kaljenja damaska- on je dosta komplikovan, ali može jako dobro da se okali i uradi.Većina čelika se kali na tempraturi negde od 780-900C , ( izuzetak su brzorezni čelici -idu na 1300, i tvdi metali), tako da ja kalim na nekih 850 C.Podignem teperaturu na 900-950, pa kada izvadim iz kovačke vatre sačekam da padne 800- 850 .Tada uradim gašenje damaska u ulju, najčerće ili u vodi ređe ( ali i to radim).Nema bojazan od pucanja čelika, osim ako nije dobor kovački zavaren.I ovde mi onda , ti dobijamo ,posle popuštanja , neku srednju vrednost rokvelaže na ošrici i ostalom delu sečiva, u zavsnosti da li se radi o mono ili dif.kaljenju.
U prevodu, ako turpija koja je damsticirana sa feder platom- ima posle popuštanja na 200C- 61Hrc, što je i tako , a feder plata - na toj temperaturi - ima tvdoću od 58,5 hrc-a , ti dobijaš neku srendju tvdoću od nekih 59.7 hrca.Ta tvdoća nije uniformna - ravnomerna po celom sečivu, već obrnuto.Negde je 61, negde je 58.5 .
Da li me sada razumeš..
I najlakši deo -ondeseš kod kalioca da ti proveri rokvelažu na aparatu, a ti radiš po tablicama i na osećaj.

offline
  • Recce 
  • Stručni saradnik foruma
  • Pridružio: 18 Apr 2011
  • Poruke: 6236

Uh, i tako umesto jasnog odgovora dobismo opsirno objasnjenje bez konkretne informacije. Milane, ti si u svom postu napisao da koristis TRI VRSTE CELIKA za svoj damaskus. Jel' tako? Evo ovde:
Milan Spiric ::Kako vam se sviđaju ovi radovi :
NOŽ ND67- damask
sečivo :materal: 5160/1941/1075- 20 sloja
mono kaljen na 58 hrc-a...
I kazes da tvoj damaskus ima 20 slojeva (zeleni deo teksta). Pitanje je jednostavno - koji materijal je REZNI deo u damasku, tj u sredini seciva? Moja pretpostavka je bila da si posao od 5 slojeva laminata (napr 5160 za rez, sa obe strane 1075 i oko ova 3 sloja jos po jedan od 1941. Tako dobijas 5 slojeva, izuzev ako ne radis asimetrican laminat. Prvo presavijanje daje 10 slojeva (sa parnim brojem nema centralnog dela) a dve sredisnje lamele su one koje su inicijalno bile spoljne! Sledece savijanje kojim dobijas 20 slojeva, bez obzira na nacin savijanja ponavlja postupak i opet u sredini imas materijal koji je u startu bio spolja. Zato sam pitao za nacin savijanja.
Prica o kovackom varu je inace jednostavna (ni blizu visoke tehnologije ili ekstremnih temperatura) a rec je o kristalima martenzita ljuspaste forme koji se dobijaju na spojevima materijala. I tu nema nikakve magije, cigani-kovaci su to vekovima radili u improvizovanim radionicama kada su pravili obruceve za kolske tockove ili burad, koji se nisu spajali nitovanjem.
O damaskusu je vec bilo reci pa bi mozda valjalo pokrenuti zasebnu temu jer cemo se raplinuti ovde. Ukratko, damaskus je pre vise vekova bio (tada dostupan) tehnoloski odgovor na odredjene zahteve u izradi seciva jer za neke druge namene nije bilo smisla koristiti ga. Da je tajna - i nije, pusti marketinske price. Bas kao i navodna superiornost u odnosu na moderne homogene materijale koja je jednostavno bajka. Ali, opet se udaljavamo od teme.

offline
  • milan spirić
  • hemijske- tehnogije
  • Pridružio: 27 Apr 2013
  • Poruke: 61
  • Gde živiš: Niš

Prijatelju , nema pravila .Nekada 2 , nekada 3 , nekada 5 vrste čelika.Šta mi se nađe pod ruku.uUzmem nekada stavim, lanac od motorne testeere, konstrucion govžđe, 1075, 5160,1941, L6.
Nekada, kada sam umoran i nervozan, stavim sve živo i eksere, pecnem aparatom i u kokvačku vatru i sve to kovački zavarim....
Ako nekada budeš radio damask, videćeš i sam - praksa čini svoje.
U pravu si , ja sam ovde zaboravio 1075 , stoji to.Ali to se NE KOSI SA SA ONIM ŠTO SAM NAPISAO.Radio sam i tavke damaske gde sam koristio 2 vrste čelika- koje sam , u predhodnom postu spomenuo.
Jednom prilikom sam bio iznerviran , jer mi kovačko varenje nije uspelo, pa sam uzeo konsrtukcio gvožđe - četvrtasti oblik, isekao jedan deo, dobio 3 umesto 4 strane i sve živo sam stavljao i sajlu za vuču i što mi je bilo pod ruku- pa sam ga rasturio na vatri ..
Pa sam dobio na kraju nož- sa prelepim šarama.
Radim kako kada osetim momenat- nema pravilia.Bitaj je proizvod na kraju .
Nameran sam da probam sa burigjama od HSS-a da napravim damask.Ali otom potom.

offline
  • Pridružio: 01 Apr 2006
  • Poruke: 240

Milan Spiric ::Prijatelju , nema pravila .Nekada 2 , nekada 3 , nekada 5 vrste čelika.Šta mi se nađe pod ruku.uUzmem nekada stavim, lanac od motorne testeere, konstrucion govžđe, 1075, 5160,1941, L6.
Nekada, kada sam umoran i nervozan, stavim sve živo i eksere


hihihihih Recce sam si kriv sto si cackao mecku tj staru Impa skolu ,
ako je ovo bio njihov sistem nije ni cudo da su zijanili dobro su i onoliko postojali Very Happy

offline
  • milan spirić
  • hemijske- tehnogije
  • Pridružio: 27 Apr 2013
  • Poruke: 61
  • Gde živiš: Niš

Prijatelji, mogu li da vidim gde su vaši radovi ?.Da vidim vaše noževe i izradu istih ?.Da vidim iz koje vi škole potičete.Ja se svojom školom ponosim i dokazujem je svojim radovima..

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1376 korisnika na forumu :: 53 registrovanih, 8 sakrivenih i 1315 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: 9k38, ajo baba, Alibaba1981, Areal84, bagor10, Battlehammer, Bubili, bufanje, cikadeda, darionis, darkangel, Dimitrise93, Dorcolac, DPera, draganl, FileFinder, hooraay, hyla, ikan, jackreacher011011, janbo, Karla, kikisp, krkalon, Krvava Devetka, kybonacci, ljuba, Mcdado, mercedesamg, MilosKop, milutin134, Mixelotti, mocnijogurt, naki011, nemkea71, nextyamb, panzerwaffe, Parker, pein, raptorsi, Romibrat, royst33, skvara, Srle993, Stoilkovic, suton, Toper, Trpe Grozni, Vlada78, wolf431, YugoSlav, zbazin, Zoca