Timocka buna

Timocka buna

offline
  • Pridružio: 16 Dec 2008
  • Poruke: 135
  • Gde živiš: srbija brale

oktobra 1883 godinu u Aleksinačkom okrugu počela je buna u tri sreza istovremeno boljevačkom,crnorečkom i banjskom.Neposredni povod bune je bio oduzimanje oružija od naroda jer je reformom vojske kralj Milan ukunuo takozvanu narodnu vojsku i uveo stajaću odnosno regularnu vojsku koja bi mu bila odana.Istovremeno pre bune su održani izbori za narodnu skupštinu u kojoj su radikali osvojili veliku većinu i samim tim ostvarili pravo na vladu.Kako to nije odgovaralo kralju Milanu zbog netrpeljivosti prema Nikoli Pašiću i samim radikalima kralj pravi presedan i vladu poverava Nikoli Hristiću koji postaje i premijer i ministar unutrašnjih poslova. Kadar već proveren od strane dinastije Obrenović kao čovek veran dinastiji i diktaturi.


Nikola Hristić

Početak bune kreće iz Boljevačkog sreza a zatim se širi u Knjaževac gde su bile glavne vođe Buna je zahvatila i neke delove zaječarskog sreza, a sam grad Zaječar igrao je važnu ulogu u rešavanju sudbine ove bune. Vođi pobune bili su lokalni radikalski prvaci: u boljevačkom srezu pop Marinko Ivković, Dobrosav Petrović i pop Milija Petrović; u sokobanjskom srezu Ljuba Didić, a u Knjaževcu Aca Stojanović, Gavra Aničić i drugi. Novembar 1883. godine je bio najtragičniji mesec u istoriji Zaječara. Nazvan je "mesecom smrti". Preki sud je izricao smrtne kazne, koje su već sutradan izvršavane na Kraljevici. Preki sud je u Zaječaru osudio 825 učesnika bune (94 na smrt, ostale na robiju, zatočenje i zatvor, dok je 70-oro uhapšenih oslobođeno).




Laza Paču ,Pera Todorović i Nikola Pašić

U Beogradu su pohapšeni članovi Glavnog odbora Narodne radikalne partije i sprovedeni pred Preki sud u Zaječaru. Neki od njih su pred sudom pokazali slabost, kukavičluk i izdajničko držanje. Deo ih je osuđen na smrt, deo na zatvorske kazne, a deo oslobođen. Nikola Pašić, vođa stranke, uspeo je da prebegne u Bugarsku, odakle je nastavio političku borbu protiv režima kralja Milana.
Nikola Pašić se 1889. godine, nakon abdikacije kralja Milana, vraća u zemlju. Već 1890. godine je izabran za predsednika Narodne skupštine, a 1891. godine sastavio je svoj prvi kabinet Vlade



kralj Milan Obranović

Zaključak

Pokušaj vladavine demokratije u kraljevini je osujećen i zabranjen.Iako su postojali svi preduslovi za vladavinu prava pokazalo se da je ipak kralj jedini stvarni vladar a da sve ostale institucije koje su prepisane iz za to vreme demokratski uređenih država ustvari samo fikus koji treba samo da pokaže na papiru ozbiljnost i demokratičnost jedne zemlje bez stvarne volje da te institucije zaista rade svoj posao za koji su i namenjene.
Nije slučajno što je vladar naredio da se razoruža narodna vojska jer je ona zaista i bila jedina koja je mogla da zaštiti demokratiju, odnosno u to vreme narod nije ni znao šta je demokratija ali je znao šta je pravo i šta su bespotrebni nameti kraljevih činovnika i zakona koje je on donosio.Sve se to dešavalo pod izgovorom napretka i boljitka svih a u stvari samo su se stvarali uslovi da se učvrsti vlast jednog čoveka to jest kralja.Parlamentarna monarhija već u početku nastajanja je bila osuđena na propast a to je nastavljeno i kasnije kroz istoriju



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 30 Dec 2008
  • Poruke: 558

Prilikom gusenja Timocke bune oktobra 1883 prvi put su koriscene tada nove puske Mauzer-Koka poznatije pod nazivom "Kokinke" koje su po svojim balistickim svojstvima spadale medju najbolje u svetu. 20 pobunjenika je osudjeno na smrt i streljano u Kraljevici kod Zajecara.



offline
  • Pridružio: 11 Mar 2012
  • Poruke: 1

У Тимочкој буни,колико је мени познато,из Књажевца су учествовали Аца Станојевић и Гаврило Анчић (или Аничић).За Ацу Станојевић знам да је био радикал и познато ми је да се у његовој кући у Књажевцу сада налази музејска поставка у оквиру Завичајног музеја,о Гаври Анчићу ми није познато баш ништа,сем да на Источном књажевачком гробљу постоји његовба породична гробница.Дакле,питање би било:где бих могла да нађем књигу или било какав текст,који третира Тимочку буну детаљније.Сећам се да је Политика објављивала у наставцима неки текст (или фељтон ? на ту тему).

offline
  • vnf  Male
  • Građanin
  • Pridružio: 06 Sep 2014
  • Poruke: 230

Da li se zna koliko je bilo poginulih u borbama (vojnika i pobunjenih) u ovoj buni?

offline
  • bhirsl  Male
  • Novi MyCity građanin
  • Pridružio: 10 Nov 2016
  • Poruke: 1

Postoje li spiskovi poginulih i zatvorenih u Timočkoj buni?
Ako postoje, kako do njih doći?

offline
  • VJ 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 16 Apr 2014
  • Poruke: 17647

Споменици тимочке буне
http://www.heritage.gov.rs/cirilica/Download/Saops.....e_bune.pdf

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1094 korisnika na forumu :: 36 registrovanih, 9 sakrivenih i 1049 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: 357magnum, Asparagus, babaroga, BlekMen, celik, darkangel, draganca, dragoljub11987, Frunze, hologram, HrcAk47, hyla, jackreacher011011, Karla, krkalon, ladro, Leonov, Luka Blažević, milenko crazy north, milos.cbr, milutin134, MiroslavD, nemkea71, novator, Outis, pein, RJ, Singidunumac, Sir Budimir, slonic_tonic, Srle993, vladulns, yufighter, Yugol33, zillbg, Čivi