Bitka na Zelengori

Bitka na Zelengori

offline
  • boksi  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 11 Jun 2008
  • Poruke: 7818

Bitka na Zelengori je poslednja bitka između partizanskog i četničkog pokreta vođena 12. i 13. maja 1945. U pokušaju četničkih snaga (JVuO) da se iz Bosne, preko Zelengore, Drine, Sandžaka prebaci u Srbiju, snage NOVJ su taj plan osujetile na taj način što su napravili „tampon zonu“ u području oko reke Bosne-Kalinovika-Motajice i Travnika. Namera je bila da se u tom području sabiju i potpuno unište preostale četničke snage i onemoguće da se domognu Srbije.

Situacija na terenu

Glavnina četničkih snaga se nakon podele nalazila u okolini Modriče početkom marta 1945. godine. Jedan deo na čelu sa Pavlom Đurišićem, Dragišom Vasićem i ostalima je krenuo u pravcu Slovenije, dok se drugi deo sa Dražom Mihailovićem, Nikolom Kalabićem i ostalim planirali pokret prema Srbiji. Nakon kraćeg zadržavanja na Vučijaku, glavnina četničkih snaga je krenula prema reci Bosni.

Oko 15. aprila, došla je na područje Bosanski Brod-Derventa. Vodeći borbe sa HOS, da bi već 19. aprila došla u rejon Fojnice.

Na drugoj strani snage Jugoslovenske armije, koje su oslobađale gradove u Bosni, odvojili su nekoliko divizija, kojima su bile pridodate i brigade KNOJ-a radi čišćenja terena od četnika.

Prvo grupisanje snaga Jugoslovenska armija je počela oko 27. aprila, sa namerom da napravi obruč oko preostalih četničkih snaga.

Jači napadi korpusa i divizija Jugoslovenske armije počeli su 3. maja 1945. na srednju četničku kolonu gde se nalazio i vrhovni Štab sa Dražom Mihailovićem. U većim sukobima, zarobljen je komandant požeškog odreda, major Miloš Marković. Najteže borbe su počele 10. maja, napadom snaga JA na sve četničke kolone. U periodu od 10-13. maja razvile su se najžešće borbe u čitavoj bici na Zelengori.



Brojnost snaga

Na konferenciji vojnih starešina ostatka četničkih jedinica u Modriči 10. marta 1945. bila je naređena preformacija.

Dotadašnji korpusi su pretvoreni u brigade. Izvršeno je novo grupisanje i tako su formirani sledeće jedinice:

Grupa potpukovnika Dragutina Keserovića (delovi Timočkog i Požeškog korpusa)
Grupa potpukovnika Dragoslava Račića (delovi Majevičkog i Cerskog korpusa)
Grupa majora Nikole Kalabića (delovi Požeškog, Posavinskog i Trebavske brigade)
Avalski korpus, pod komandom potpukovnika Svete Trifkovića
Grupa komandosa, pod komandom pukovnika Dragoslava Pavlovića
Đačka grupa, pod komandom potpukovnika Miodraga Paloševića
Vrhovna komanda

Četničke jedinice su po zamisli Vrhovne Komande trebale da preko Zelengore izbiju na reku Drinu, pa zatim dalje kroz Sandžak u Srbiju. Pokret sa Vučjaka je počeo 13. aprila 1945. Da bi se obezbedio što sigurniji manevar, naređeno je da se obrazuju tri kolone:

Desna kolona, pod komandom potpukovnika Keserovića (njegova grupa, Avalski korpus i grupa kapetana Neška Nedića.
Srednja kolona, pod komandom majora Nikole Kalabića (centralna bolnica)
Leva kolova, pod komandom potpukovnika Dragoslava Račića.

Na suprot četničkim snagama, snage JA su bile daleko nadmoćnije, sa modernim naoružanjima, avijacijom i dobrom izviđačkom službom.

Prve znake opšteg napada na ostatak četničkih snaga, JA je preduzela početkom marta. Nakon formiranja Generalštaba Jugoslovenske Armije, naređeno je da jedinice 3. korpusa, koje vrše oslobađanje gradova Bosne i Hercegovine u svojim operativnim dejstvima nastave da gone četničke snage na području Drina-Višegrad-Mostar-Sutjeska i da ih unište.

U odsudnoj bici građanskog rata učestvovali su delovi trećeg jugoslovenskog korpusa 2. jugoslovenske armije i delovi brigada Korpusa Narodne Odbrane Jugoslavije (KNOJ)

Iz sastava 3. korpusa, četničkim snagama na širem prostoru Zelengoežre suprostavile su se:

38. divizija (17. bridada, 18. brigada, 21. brigada)
1. bosanska brigada KNOJ-a
2. bosanska brigada KNOJ-a

Snage korpusa JA su bile potpomognute i avijacijom koja je presecala četničke kolone i izbacivala letke upozorenja na kojima je stajalo:

"Rat je završen. Predajte se!"
Operativna dejstva 12. maja

Glavnina četničkih snaga uspela je da se prebaci na Zelengoru. Snage NOVJ su uvidele da sa Zelengore sledi četnički prodor ka Drini, pa je štab 3. korpusa već 10. maja izdao naredbu da se jedinice 38. divizije rasporede duž Miljevine-Ljubine-Vrbnice, dok su sa pravca Sutjeske i Nikšićkog polja imale dejstvovati brigade KNOJ-a.

38. divizija je zauzela borbene položaje i to: -21. brigada (sektor Zakmur-Ljubina) -18. brigada (sektor Vrbnica-Zamršten) -17. brigada (sektor Maljevina-Jeleč-Vratilo)

Po dolasku 18. brigade na sektoru Vrbnica, od zarobljenih četnika se saznalo da se glavnina desne kolone nalazi na kosama Koze sa isturenim pobočicama na Zamrštenskom brdu. Plan četničke glavnine bio je u tom trenutku proboj prema Sutjesci i Drini.

Glavna borba počinje oko 17 časova 12. maja 1945. kada je bataljon 21. brigade napao Keserovićevu kolonu oko Koze. Artiljerija sa okolnih brda je precizno tukla četničke položaje i kidala kolonu. Četnička kolona se te večeri pokidala. Najžešće borbe vode se u noći između 12. i 13. maja, kada delovi srednje kolone majora Kalabića sa velikim gubicima uspevaju da se probiju kroz položaje ispred Treskavice, u pravcu Popov most-Đurđevac-Tisovac.

Štab 38. divizije naređuje da se delovi 18. brigade pobrinu da razbiju četničke delove koji su uspeli po noći da se probiju. Bataljon 18. brigade uspeva da preseče četničku kolonu na Zamrštenskom brdu, da je odvaja još više od glavnine i da je goni. Kao pomoć stiže i 3. sandžačka brigada koja je obuhvatila rasturene delove kolone sa juga i potpuno je razbila u rejonu Tisovice.

Da bi izbegli opkoljavanje, preostale četničke snage vrše prodor prema Vrbičkom Potoku, pokušavajući da se pod borbom probiju niz Zelengoru.
Operativna dejstva 13. maja

Poslednji dan bitke na Zelengori praćen je jutarnjim bombardovanjem padina Zelengore od strane vazduhoplovstva JA i koncentričnim napadima iz pravca Vrbničkih koliba.

Opšti napad svih jedinica 38. divizije počeo je oko 12 sati. Blokirajući prostor oko ušća Sutjeske u Drinu kod Čelebića, četničke snage su se našle u okruženju. Ogorčena borba na život i smrt vođena je 13. maja na Zelengori ceo dan. Artiljerija JA tukla je jakom vatrom sam centar četničke Vrhoven Komande, a pešadija je posela položaje po zelengorskim šumama.

Jedini izlaz koji su tada imali četnici bio je pravac Drine gde snage JA nisu u potpunosti zatvorile obruč. Međutim, ubrzo je ove nedostatke shvatio i sam štab 38. divizije, pa je požurio da delovima 3. sandžačke brigade i pojedinim bataljonima 21. brigade učvrste taj prostor. U podne, četnička glavnina više nije postojala. Odlučeno je da svaka jedinica vrši proboj na mestu gde nađe za shodno.

Sa prvim mrakom, počela je još žešća artiljerijska vatra iz pravca Maglića. U takvom granatiranju, poginuo je general Miroslav Trifunović-Dronja. Nedaleko od mesta gde se smestila Vrhovna Komanda sa radio-stanicom poginuo je Vojislav Mihailović, sina Draže Mihailovića. Ovaj ga je izneo pod kišom metaka i sahranio u jednoj šumi. U pokušaju da se domogne Sutjeske, poginuo je komandant Đačke grupe, potpukovnik Miodrag Palošević.

Od čitave skupine, jedino su delovi grupe potpukovnika Keserovića uspeli da se probiju u pravcu ušća Sutjeske u Drinu. Tada su delovi 3. sandžačke i 21. brigade poslate da ih unište i onemogući da pređu Drinu. Najteže borbe u poslednjim trenucima bitke na Zelengori se vode u kasnu noć 13. maja oko Sutjeske. Jači otpor snagama 38. divizije pružao je i deo odreda pukovnika Dušana Smiljanića, zajedno sa odredom potpukovnika Keserovića.

Da bi se uništile ove snage, artiljerija je prenela vatru na ove delove, posle čega je čitava skupina bila uništena. Oko ponoći između 13. i 14. maja prestao je svaki dalji otpor četnika na Zelengori. Preostale jedinice su se izdelile na trojke, petorke i desetine i odlazili u unutrašnjost Bosne. Preostali razbijeni delovi su bili ili ubijeni ili pohvatani od strane brigada JA.

Među poginulima nalazila su se i nekolicina visokih četničkih oficira i veliki broj vojnika. Zarobljen je i Aca Aksentijević, član CNK, kod koga se nalazila arhiva Draže Mihailovića. Svi važniji neprijateljski dokumenti i arhiva predati su štabu 3. korpusa J. A.

Porazom četničkih snaga na Zelengori u maju 1945. ova organizacija je prestala vojnički da postoji. Većina preživelih vojnika i starešina se povukla po bosanskim planinama gde je bila proganjana od strane snaga KNOJ-a i OZN-e. Draža Mihailović se povukao na prostoru opštine Višegrad gde je ostao sve do svog hapšenja u martu 1946. Nikola Kalabić je uspeo da se domogne zapadne Srbije. U pokušaju da pređe Drinu, uhvaćen je potpukovnik Dragutin Keserović, dok je pukovnik Dušan Smiljanić poginuo na Drini.

izvor:SR Vikipedija



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1087 korisnika na forumu :: 46 registrovanih, 5 sakrivenih i 1036 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: 357magnum, 9k38, A.R.Chafee.Jr., Apok, Asparagus, BORUTUS, Brana01, Bubili, ccoogg123, cvrle312, darkangel, dijica, dragoljub11987, dushan, FileFinder, havoc995, ikan, ILGromovnik, jaeger, Karla, Koridor, Krvava Devetka, Kubovac, kybonacci, Leonov, ljuba, Luka Blažević, marsovac 2, mercedesamg, mikrimaus, milenko crazy north, milimoj, milos.cbr, Mlav, Nemanja.M, opt1, ruma, sap, Sir Budimir, Trpe Grozni, vathra, Vlada78, VP6919, W123, zixmix, zxstole