Kosmička raketa Arijana 5

Kosmička raketa Arijana 5

offline
  • vrabac 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 30 Dec 2010
  • Poruke: 4963

A R I J A D N A 5
Najsnažniji evropski lanser

Raketa Arijadna ili Arijan(a) je u današnjem svetu verovatno jedini lanser razvijen totalno komercijalno, odnosno sa idejom da naplate od lansiranja pokriju troškove razvoja i proizvodnje. Oslanjanje na vojnu kasu nije bilo moguće u većoj meri, jer je projekat izvorno Francuski. Ni uključenje drugih država, pre svega Nemačke, nije u tome pomoglo jer sve te zemlje imaju nategnute i ograničene vojne budžete u odnosu na supersile. To je bilo presudno za njen opstanak i današnji status.
Pod imenom Arijana kriju se dve sasvim različite rakete. Prva Arijana (potekla od rakete Dijamant) krije u sebi četiri modela i podverzije koje su se pojavljivale ovim redom : Arijana 1, Arijana 2, Arijana 3, Arijana 4, Arijana 44LP, Arijana 44L, Arijana 40, Arijana 42P, Arijana 44P, Arijana 42L. Sve ove verzija imale su između 1979. i 2003.god 144 lansiranja sa 137 dostizanja orbite. Na žalost, razvoj ove rakete je ugašen, možda u trenutku kada je doživela konstruktivnu zrelost i trebala da pređe u faze optimizacije. Zašto se to desilo nikad nije otvoreno (i iskreno) razmatrano. Više inputa je odredilo njenu sudbinu. Kao prvo ESA nije imala novca da razvija sasvim novu raketu (Arijana 5) i da istovremeno održi usavršavanja stare (eh vojni budžeti). Kao drugo, ubilo je ono što joj je trebalo biti najveća vrlina, visoka komercijalnost. Na taj ring su u stilu meksičkih boksera ušle rusko ukrajinske rakete Semjorka, Proton, Zenit sa ciljem da umru ili opstanu, pri čemu je u njihovu modernizaciju uložen ogroman napor, pre svega u dostizanju što veće nosivosti i smanjenja cene lansiranja. Pokazalo se da su decenije ogromnog sovjetskog ulaganja, donele rezultate sa kojima Zapadna Evropa jednostavno ne ide ukorak. Ako tome dodamo stalno usavršavanu Deltu 2 i 4 i novog Atlasa (pazite, sa ruskim motorom) pa i ponovno jačanje čitave game kineskih lansera, vidimo da to naša antička junakinja nije mogla da izdrži. Ime joj je sasvim odgovaralo, jer Arijan je pokazala put ali je posle toga imala komplikovan i neizvestan život. Istorija stare rakete (Arijan 1 do 4) je bitna u aerokosmotehnici, a za nas pogotovu, jer je na njenom projektovanju značajnu ulogu imao i jedan naš inženjer i svakako zaslužuje posebnu priču.
Današnja Arijana je prvi put lansirana 04.06.96.god. i podrazumeva do sada sledeće modele : 5G, 5G+, koji su penzionisani i GS, ES, ECA koji su aktivni mada je GS možda pred penzijom i ECB koji je u završnoj fazi. Ova raketa spada u teške nosače i ima dvostepenu formu sa ekstremno velikim i jakim bočnim potisnim busterima, po formi sličnim busterima sa Spejs Šatla. Arijana 5 ECA (ECB) je konstruktivno raketa za dostizanje pre svega GSO orbita vrlo teškim teretima (9600kg) i to prevashodno sa nošenjem dva satelita. Ona je najači lanser na svetu u dubokoj serijskoj proizvodnji. Sposobnost lansiranja dva tereta je uvedena još na staroj Arijani je i osnovni je vid rada i na novoj. Takav postupak je prepoznatljiva karakteristika čitavog projekta Arijan i imao je za cilj ostvarenje visoke komercijalnosti. Na žalost katastrofe su onda imale duplu težinu. Verzija ECA(ECB) preuzima misije visokih orbita, dok ES verzija teba da preuzme niske orbite, pre svega za snabdevanje ISS stanice ATV brodovima koji bi trebali da donose na stanicu skoro tri puta veći teret od Progres brodova. Međutim ona bi imala svega 1 let godišnje na ISS što je jedna nedovoljno elastična situacija. Ruski sistem višekratnog orbitalnog snabdevača je sa te tačke mnogo bolji mada oba sistema zajedno deluju još bolje.
Lansiranje i početni deo putanje (prvih dva minuta) se ostvaruje pre svega (90%) snagom bustera. Busteri sa silom potiska od 714 tona su 31,16m dugi i prečnika 3.05m. Jednom su modernizovani (od verzije GS) i sada nose 237,8 tona čvrstog goriva (HTPB) sastava 68% amonijum perhlorat, 18% aluminijuma i 14% polibutadijena. Prvi stepen je kriogen sa motor tipa Vulkan. On je jednom modernizovan i sad se zove Vulkan 2 a uveden na ECA verziji a imaće ga i ES i ECB verzije. Prvi stepen dužine 30.5m i prečnika 5,46m se pali još na startu ali svoju punu snagu od 138 tona sile dostiže tek po odbacivanju bustera. Nosi 132,27 tona tečnog kiseonika (LOX) i 25,84 tone tečnog vodonika (LH2). Drugi stepen je dvaput menjan mada će ES verzija još dugo da koristi prvi model, Aestus sa hipergolicima monometilhidrazinom (MMH) i azot tetroksidom (N204) dužine 2,2m i prečnika 5,45m sa potiskom od 2.96 tona. ECA koristi verziju trećeg stepena stare Arijane 4 HN-7B prečnika 5,45m, dužine 4.7m potiska 6,65 tona sa kriogenim kompnentama u nešto povećanim rezervoarima . ECB će koristiti savremeniji motor Vinči sa 18 tona potiska.
ES sa poletnom masom od 740 tona može u nisku orbitu LLEO da iznese 21 tonu tereta, na ISS orbitu 19,7 tona a u GTO orbitu 8 tona (jedan satelit) ili 7 tona (dva satelita). ECA sa poletnom masom od 748 tona na GTO orbitu nosi 9,6 tona jednostruko ili 9,1 tonu dvostruko. ECB sa 758 tona poletne mase će pod istim uslovima nositi 12 odnosno 11 tona. GS je nosila 6,6 tona i 5,8 tona. Sa raketom Arijana 5 su većinom lansirani komercijalni komunikacioni sateliti za prenos TV i radio programa i telekomunikacije u GTO orbite. Na primer serije Insat, Astra, Galaxz, BSat, Atlatic Bird1, zatim WildBlue1 za prenos interneta u ruralnim delovima SAD, Spaceway TV sateliti kojih će biti 3 u orbiti a lansiranje drugog i trećeg je preuzela Arijana od Zenita SL posle njegove katastrofe. AnikF2 je kanadski komunikacioni satelit velikih sposobnosti ali vrlo velike mase (skoro 6 tona) pa je lansiran sam u GTO, odakle je svojim apogejskim motorom izašao na GSO na kojoj ga tokom 15-tak godina održavaju mali jonski motori. Za nas je posebno zanivljiva sonda lovac na kometu Rozeta sa lenderom Fila (Rosseta i Philae) lansirana u IP orbitu kao i XMM-Newton satelit za osmatranje svemira u području X-zraka lansiran u EEO orbitu. Zatim Envisat-1 koji je u SSO orbiti (vrsta polarne orbite) izviđao globalno zagađenje. Jedan od retkih vojnih osmatračkih satlita bio je Helios u SSO orbiti mada su u njegovo korišćenje delimično uključeni i civili, zatim Syracuse i Skynet, vojni francuski i britanski telkomunikacioni sateliti.
Sve verzije Arijadne 5 su do sada izvršile u kupno 33 lansiranja od toga 29 uspešnih. Ove godine su izvršile tri od planiranih šest lansiranja. U 2008. godini je predviđen serijal lansiranja ES verzije a ECA bi trebala da lansira Hercshel i Planck teleskope. Sa još dva predviđena lansiranja u 2007. GS verzija će verovatno u penziju a na ECB ćemo još čekati. Cena lansiranja je oko 120 mil, $.

P.S. Arijana 5 ECA redovno i dalje leti kosmos mada joj je tempo poslovično mali. Pozdanost je za sada drži i imala je 29 uspešnih od 30 lansiranja. Arijana 5 ES je posle jednog probnog obavila istoriski važan let na ISS sa modulom za snabdevanje Žil Vern. Ista takva dva leta (jedan probni ijedan funskcionalni) na ISS je obavila nova verzija japanskog H-2. Koliko je snabdevanje ISS napregnuto vidi se i po tome što jeverovatnoća sledećeg uspešnog leta na oba sistema 75 % što nije ni malo utešno. Ruski sitem višekratnog snabdevanja nije propao ali je veliko ptanje kada će biti realizovan (možda tek za sledeću stanicu ko zna). Šatl odlazi i to je naizgled skoro nenadoknadivo. Pogotovu što je u međuvremenu propao Ares a tek će kroz nekoliko godina (ako sve bude išlo po planu što je krajnje neizvesno) ako uopšte uspeju da stignu na taj nivo, rakete Felkon da počnu da nose brodove snabdevače i prevoznike do ISS. Evropa i Japan su žrtvovali sve i naizgled uspeli. Ali jedna katastrofa može da ugrozi ceo sistem a Japan nije još ni ugasio zapaljene reaktore a ima ih bar 4 dok zli jezici tvrde da ih ima još u onih ukupno 10 koji su zvanično ugašeni posle zemljotresa a 4 zapravo zvanično gore u klasičnom Kineskom sindromu. Znam da su neomiljeni (i zaista su takvi ne po manirima već po namerama) ali čini se da ipak fale Kinezi. Njihov CZ-2F je jedini kosmički lanser na svetu koji bi u kratkom roku mogao da se reprojektuje i izradi u transporter i da leti ka ISS sa tempom od 2 do 3 godišnje.





Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 14 Maj 2008
  • Poruke: 8

Ево још пар слика ове лепотице:











































offline
  • Pridružio: 05 Jul 2008
  • Poruke: 2292



offline
  • Pridružio: 20 Feb 2011
  • Poruke: 48
  • Gde živiš: kod raskrsnice levo...

Ariana 3 ;
Kako je nastala raketa Ariane-3
aeroklub-sarajevo.ba/Price%20i%20sjecanja/Neno-Ariane%203.htm

Nenad Hrisafović_intervju_1
novosti.rs/vesti/naslovna/reportaze/aktuelno.2.....-Arijane-3

Nenad Hrisafović_intervju_2
b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2015&mm=01&dd=26&nav_id=951143

offline
  • BSD 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 05 Okt 2009
  • Poruke: 3191
  • Gde živiš: Kraljevo

Гост: Ненад Хрисафовић, дипломирани инжењер аеронаутике, главни пројектант"Аријане 3"

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1348 korisnika na forumu :: 35 registrovanih, 12 sakrivenih i 1301 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: ajo baba, amaterSRB, Andrija357, Asparagus, bladesu, BORUTUS, debeli, Dimitrije Paunovic, Dimitrise93, Dorcolac, draganl, Georgius, hyla, jackreacher011011, Karla, kihot, kuntalo, kybonacci, Leonov, Lieutenant, Mi lao shu, MikeHammer, milenko crazy north, milos.cbr, MilosKop, nemkea71, nextyamb, procesor, royst33, srbijaiznadsvega, Stanlio, stegonosa, Trpe Grozni, vasa.93, W123