Bitka kod Slojsa (Slija)

Bitka kod Slojsa (Slija)

offline
  • istoričar
  • Pridružio: 27 Dec 2011
  • Poruke: 688

Nadam se da ću ovom temom opravdati visoke standarde moderatora i da se neću postideti svog kratkog rada. Ne očekujem neku veliku raspravu o ovoj temi, ali sam hteo da napišem nešto i o periodu koji je glavni predmet mog interesovanja. Nisam želeo da govorim o najpoznatijim bitkama nego sam se osvrnuo na prvu veliku pomorsku bitku stogodišnjeg rata između Engleske i Francuske koja je imala jednu od odlučujućh uloga u početnim uspesima Engleza pod Edvardom III.

DOGAĐAJI KOJI SU PRETHODILI
Zbog ograničenja koja postavlja forumska rasprava samo ću se vrlo kratko i donekle površno osvrnuti na istorijske razloge koji su doveli do stogodišnjeg rata. Oni sežu još u X vek i vladavinu Anglo-Normana Normandijom i Engleskom. Međutim, 1216. oni gube skoro sve teritorije u Francuskoj, ali težnja za povratak u Normandiju ostaje jedna od glavnih intencija engleskog plemstva dugi niz godina i decenija. Priliku za to nalaze posle smrti kralja Francuske i Navare Karla IV Lepog. Pošto on umire bez muškog naslednika, na francusku krunu pretenduju i engleski kralj Edvard III pozivajući se na krvnu vezu svoje majke Izabele Francuske sa Karlom IV, ali i Filip VI Valoa kome je Karlo IV bio stric. Posle postignutog kompromisa Edvard III je odustao od zahteva za presto u zamenu za Gaskonju. Međutim, ovim nije bila zadovoljna ni jedna ni druga strana te one proglašavaju rat 1337. godine .

Edvard III je 1338. sa svojim saveznikom Flandrijom započeo dejstva u Pikardiji dok je za to vreme francuska flota napala engleska kanalska ostrva, razorila Portsmut i Sautempton. Shvativši da veće rezultate na kopnu ne može očekivati ako ne reši pitanje snabdevanja i prevlasti nad Kanalom, Edvard III napušta Flandriju, vraća se u Englesku i tamo počinje da prikuplja svoju flotu (Great Army of the Sea) koju je do 22. juna činilo oko 200 brodova. Uz put mu se pridružilo oko 50 brodova iz Flandrije pod komandom admirala Morlija. Na čelu celokupne flote nalazio se sam Edvard III.
Filip VI je u isto vreme sakupljao flotu za kopnenu invaziju na Englesku. U tu svrhu sakupio je od 190 do 213 brodova (različiti izvori) i oko 20 000 ljudi. Kada je Filip VI saznao za namere i pokret Engleza odlučio je da se sakupljena flota prvo usmeri na engleske snage kako bi potpuno slomila mornaricu i omogućila nesmetano provođenje planirane invazije. Za mesto gde će se sačekati engleska flota izabrana je flandrijska luka Slojs* (Sli, Ekliz). Francuskim snagama komandovali su admiral Hugo Kiere i kraljev rizničar Beiše. Đenovljanske plaćeničke galije bile su pod komandom Barbavere, najiskusnijeg i najboljeg pomorca među njima.

TOK BITKE
Upravo je Barbavera predlagao da se bitka ne prihvata na sidrištu nego da se isplovi van zaliva. Objašnjavao je da će u suprotnom Englezi imati povoljan vetar i plimnu struju te da će se Francuzi naći u nepovoljnom položaju zbog manjka prostora za manevrisanje. Isto tako skretao je pažnju na činjenicu da je priobalje neprijateljski nastrojeno. Međutim, Beiše ga nije poslušao i odlučio je da primenii odbramnenu taktiku tako što je formirao borbeni poredak u tri linije.Brodovi su međusobno povezani lancima, a sasvim napred isturena su 4 najveća broda među kojima je bio i “Kristofer” engleski brod zarobljen u prethodnim operacijama.

Edvard III je svoju flotu postrojio u tri vrste. U prvoj vrsti bili su najbolji brodovi poređani tako da se između svaka dva broda sa strelcima nalazio po jedan brod pripremljen za abordažnu borbu. Francuski stelci bili su inferiorni u odnosu na velške strelce čemu je doprinela viša paluba engleskih brodova i naravno dugi lukovi Velšana. Posle desetkovanja francusih snaga usledila je abordažna borba u kojoj su Englezi imali više uspeha. U nekim kasnijim analima (The Chronicles of Sir John Froissart) pisalo se da su palube fancuskih brodova bile preplavljene krvlju. Francuzi su se hrabro držali. I sam Edvard III upismu svom sinu navodi da je neprijatelj “pružio časnu borbu”. Beiše i Kiere su na svom komandnom brodu Le Thomas uspeli da se probiju do broda Edvarda III pri čemu je engleski kralj ranjen u butinu, ali je ipak zadržao komandu nad akcijom. Englezi su probili prvu francusku liniju i obrušili se na drugu liniju koja nije dugo izdržala. Tada je i vetar promenio pravac pa su iz luke isplovili Flamanci i napali treću liniju Francuza sa leđa. O ovom pak postoje oprečni podaci. Sam Edvard III u pomenutom pismu ne govori da su mu Flamanci pomogli, dok francuski izvori govore da se to desilo tek tokom noći. U haosu koji je tokom toga nastao veliki deo francuskih vojnika i mornara je potražio spas u čamcima, ali su ih svojom težinom preopteretili tako da ih se veliki broj udavio u zalivu. Ishod bitke je bio već uveliko odlučen, a borbe su vođene još samo kao pojedinačne čarke u pokušaju neosvojenih francuskih brodova da se probiju prema otvorenom moru. U tome je uspela samo oko polovine đenovljanske flote kao i njen komandant Banbavera sa dva osvojena engleska broda. Oba francuska komandanta su izgubila žiovte. Beiše je obešen o jarbol zato što je Edvard III smatrao da se zakoni viteštva ne odnose na čoveka koji je sa svojom flotom u prethodnom periodu pustošio englesku obalu.


Po različitim izvorima Francuzi su izgubili od 170 do 190 brodova i od 16 000 do 18 000 ljudi. Engleski istoričar Thomas Walsingham koji nije bio savremenik bitke (rođen 20 godina kasnije) tvrdi da su gubici Fancuza 30 000 ljudi što je nerealan broj. Međutim, i Englezi su imali velike gubitke. Nijhovi istoričari tvrde da su oni bili minimalni, ali su se prema flamanskim procenama oni kretali oko 8-9 000 ljudi. U prilog ovoj tezi je i podatak da se engleska flota posle bitke ukotvila na duži period jer su oštećanja na brodovima bila velika.

Ipak, krajnji rezultat bitke je taj da su Englezi zadobili prevlast u vodama La Manša za sledećih dvadesetak godina.



*Još jedan interesantan podatak je i taj da lokacija na kojoj se bitka odigrala više ne postoji. Na tom mestu se sada nalaze obradive površine koje je Holandija osvojila od mora.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1015 korisnika na forumu :: 24 registrovanih, 2 sakrivenih i 989 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: _Rade, amstel, Bobrock1, Botovac, darkangel, Futog 74, ILGromovnik, Karla, Kriglord, krkalon, Krvava Devetka, LUDI, m0nstrum_, Mixelotti, mkukoleca, Nemanja.M, opt1, paja69, Parker, powSrb, sabros, Shilok, slonic_tonic, sovanova95