offline
- castro36
- Ugledni građanin
- Pridružio: 29 Feb 2012
- Poruke: 349
|
Neka mod izbrise ako je bilo:
ANALIZA:
Tektonski poremećaji u financijama zbog Ukrajine: SAD u "ekonomskoj izolaciji Rusije" ostaje sam s Kanadom, VISA i MasterCard ogromni gubitnici, na scenu stupa paladij - oružje za "konačni obračun sa sankcijama"
Washington je jučer objavio popis od sedam dužnosnika ruske vlade i 17 tvrtki koje su se našle na udaru trećeg kruga sankcija, dok se Bruxelles u sklopu jačanja sankcija protiv Rusije načelno dogovorio o njihovom proširivanju na još 15 ruskih državljana. Američka vlada će također zabraniti izvoz sve visoke tehnologije koja "može pridonijeti vojnom potencijalu Rusije" i "povući sve do sada izdane dozvole za izvoz koje su izdane pod tim zahtjevima".
"Veleposlanici 28 zemalja Europske unije su odlučili uvesti restriktivne mjere za još 15 ruskih državljana", službeno je priopćilo Vijeće Europe, što znači da će se popis sankcija proširiti na 48 ruskih dužnosnika.
"Petnaest dodatnih osoba odgovornih za akcije koje potkopavaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i neovisnost Ukrajine će biti predmet zabrane putovanja i zamrzavanja njihove imovine u EU", stoji u priopćenju Vijeća EU koje će službeno biti objavljeno danas, a restriktivne mjere će stupiti na snagu od trenutka objave.
Obama je i ovaj put vršio pritisak na Europsku uniju, međutim RT prenosi "kako su ti pokušaji propali". Iako je Vijeće Europe "dodalo" 15 ruskih dužnosnika koji bi trebali biti pogođeni sankcijama, Europska unija je poručila "kako neće podržati američki prijedlog", jer bi samo Njemačku takve mjere stajale 100 mlrd eura i tko zna koliko stotina tisuća radnih mjesta,
"Ovo je sada igra živaca. Obama, naravno, daje obećanja, ali stvarno ne nameće ozbiljne sankcije. Na primjer, on još nije spreman da se nametnu sankcije protiv podružnica Rosnefta, jer je previše tvrtki u inozemstvu povezano s ruskom naftnom tvrtkom. Što se tiče Europskog parlamenta, sve do sredine srpnja 2014. se neće donositi nikakve važne odluke. Mi još moramo izabrati novi sastav Europskog parlamenta, tako da ni mi, ni Europska komisija nemamo pravo ništa odlučivati. Nakon izbora će doći novi povjerenici koji mogu imati svoju viziju. Samo Njemačka zbog sankcija može izgubiti 100 milijardi €, što će rezultirati s 10 milijuna nezaposlenih", rekao je član Odbora Europskog parlamenta za vanjsku politiku, Alexander Mirsky.
Europi je Rusija najveći trgovinski partner i čini 49,4% od ukupnog izvoza, što je neusporedivo s trgovinskom razmjenom Rusije i Sjedinjenih Država. U 2013. trgovina između Rusije i EU je iznosila oko 410 milijardi dolara, a trgovina sa Sjedinjenim Državama je bila 29 milijardi dolara. Osim toga, Rusija je najveći europski dobavljač energije za Europu i prema riječima čelnika Međunarodne energetske agencije, Laszla Varroa, to će tako i ostati u narednim godinama, pišu ruske Vijesti.
S druge strane u Washingtonu su posve drugog mišljenja i ne odustaju od svoje nakane u pokušaju "ekonomske izolacije Rusije".
"Ne očekujemo da će doći do neposredne promjene u ruskoj politici, ali mi Rusima moramo pokazati koliko štete uzrokuje ekonomska izolacija", za The New York Times je izjavio jedan dužnosnik američke administracije.
Moskva je poručila "kako se radi o potpunom nedostatku razumijevanja onoga što se događa u Ukrajini", a zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova, Sergej Ryabkov, poručuje "kako sankcije neće proći bez odgovora koji će biti vrlo bolan za Washington".
"Mi ćemo odgovoriti, iako to nije naš izbor, jer ovu situaciju ne možemo ostaviti bez praktičnog odgovora. Američko ponašanje sada već postaje provokativno, a nove sankcije pokazuju da SAD gube osjećaj za realnost. Izjava tajnika Bijele kuće Jaya Carneya je odvratna. Mi ćemo sigurno odgovoriti, što nikada nismo ni skrivali, a opseg mjera koje će se primjenjivati će biti dovoljno širok", izjavio je Sergej Ryabkov.
Optužujući Rusiju za destabilizaciju Ukrajine, Obamina administracija je odabrala 17 banaka i tvrtki, sve pod nadzorom Gennadya Timchenka, Arkadija i Borisa Rotenberga, te banke "Rossiya".
Zanimljivo je kako The New York Times na kraju članka citira "neimenovanog ruskog dužnosnika" koji se žali na "skromnu dobit na moskovskoj burzi MICEX", dok kretanja na burzi koja se izravno mogu pratiti putem interneta govore posve suprotno i od pada početkom ožujka indeksi su u stalnom porastu. Osim toga, ruski mediji javljaju "kako sankcije nimalo nisu uplašile ulagače".
Osim tvrtki i banke "Rossiya" zamrznuta je imovina i zabranjen ulazak u Sjedinjene Države suradnicima ruskog predsjednika poput Igora Sechina, predsjednika državne naftne tvrtke Rosneft, te Sergeja Chemezova, generalnog direktora ruske državne kompanije Rosteh, koja posluje u sektoru visoke tehnološke industrije. Pored njih dvojice, na spisku su i Oleg Belavenets, predsjednički izaslanik u Krimskom Federalnom Distriktu, Dmitrij Kozak, potpredsjednik ruske vlade, Eugene Moores, direktor ruske Federalne službe sigurnosti, Aleksej Pushkov, predsjednik Odbora za međunarodne odnose ruske Dume i Vjacheslav Volodin, prvi zamjenik čelnika predsjedničke administracije.
Američki dužnosnici navode "kako se ovim ne cilja izričito na predsjednika Putina i naglašavaju kako je izbor ljudi slanje poruke svima onima koji mogu imati imovinu u Sjedinjenim Državama da bi u konačnici i oni mogli biti pogođeni istim mjerama".
Što se tiče Europske unije, primjetno je kako nema suglasnosti oko nametanja sankcija Rusiji, ali ovdje moramo ukazati na jedan apsurd. Naime, sankcije ruskim dužnosnicima je odlučilo Vijeće Europe, kao što je, na primjer, nakon pisma Vladimira Putina zemljama koje posluju s Gazpromom odgovor dobio od Jose Manuela Barosa, predsjednika Europske Komisije i postavlja se pitanje kakve veze imaju Portugal, Španjolska ili druge zemlje koje nemaju nikakve veze s ruskim energentima, da bi Baroso u ime svih odgovarao na upit Kremlja. Gospodarske veze s Rusijom jedne Njemačke, Slovačke i Mađarske ili Portugala i Španjolske ili drugih zemalja koji ne ovise u ruskom plinu naprosto nisu iste i ovo je samo dokaz da nacionalni parlamenti i premijeri više nemaju što reći ako Europska Komisija ili Vijeće Europe kažu zadnju riječ. Naravno, ovdje treba izuzeti "željeznu kancelarku" Angelu Merkel ili "neukrotivog" mađarskog premijera Viktora Orbana, ali sve ostale zemlje, pa i Hrvatska, moraju slušati zapovijedi Bruxellesa i izjave "kako imamo suverenu i neovisnu vanjsku politiku" su prazne fraze koje mogu poslužiti samo u dnevno političke svrhe.
Ovo je, kao što smo rekli, treći krug sankcije koje Amerika uvodi Rusiji zbog intervencije na Krimu i gomilanja snaga na granici s Ukrajinom, a američki predsjednik Barack Obama je poručio da će u slučaju ulaska ruskih vojnika u Ukrajinu uvesti ciljane sankcije za ključne dijelove ruskog gospodarstva kao što su financijske usluge, energetika, metalna i rudarska industrija te inženjerski i obrambeni sektor.
Od zemalja skupine G7 samo je Kanada udovoljila Obaminim zahtjevima. Japan je u početku najavio da će uvesti sankcije dužnosnicima i ruskim kompanijama, da bi se ubrzo predomislio i poručio "kako će izabrati mekšu opciju".
"Tokyo ne planira objaviti popis sankcija, jer one uključuju zabranu izdavanja viza tim ljudima za ulazak u Japan na neodređeno vrijeme. Japancima ne treba pogoršanje odnosa s Moskvom", za ruske Vijesti je izjavio dužnosnik japanskog veleposlanstva u Moskvi, Kotaro Otsuki.
Dakle cijela "međunarodna zajednica" o kojoj neprestano govore američki predsjednik, John Kerry i visoki dužnosnici State Departmenta, na kraju su Sjedinjene Države i Kanada, barem u ovom konkretnom slučaju.
Također se oglasila i Kina koja je odmah poručila "kako nema apsolutno nikakvu namjeru razmišljati o bilo kakvim sankcijama protiv Moskve, jer vjeruje da ekonomske sankcije protiv Rusije samo mogu pogoršati situaciju".
Iako je na kraju ipak uspio uvjeriti barem Kanadu, američki predsjednik nema nikakvu kontrolu nad jednom od najvećih multinacionalnih kompanija na svijetu – naftnim divom ExxonMobil – koji je na sam dan objave spiska "kažnjenih pojedinaca i tvrtki" s ruskim Rosneftom krenuo u provedbu dva zajednička projekta u istraživanju i razvoju dva naftna terminala u Čukotskom moru.
Osim toga, Rosneft i ExxonMobil počinju i radove na području koje obuhvaća 196 000 četvornih kilometara u Karskom moru na Arktiku, a radi se i na bušotinama na svim projektima koji su dogovoreni i potpisani tijekom 2013. točnije njih sedam. U lipnju prošle godine je utemeljena ruska tvrtka "Arctic Research and Design Center" koja u istraživanju i razvoju inženjeringa pruža usluge u zajedničkim projektima Rosnefta i ExxonMobila.
Jučer je i američki državni tajnik John Kerry zaprijetio "kako će uvesti sankcije cijelim sektorima ruskog gospodarstva", međutim ako se američke kompanije i ulagači budu ponašali kao ExxonMobil, nije jasno na koji će način to i izvesti.
Vladimir Putin kao da nije nimalo zabrinut nametnutim sankcijama i izjavljuje "kako takav pristup u suvremenom svijetu nema nikakvog učinka i može uzrokovati obostranu štetu, nekad i veću onome tko sankcije nameće".
"Sankcije protiv Rusije nam se neće razbiti o glavu i zapravo mogu koristi našoj zemlji, budući da pretjerano oslanjanje na druge može dovesti do gubitka suvereniteta", rekao je Putin.
"Zapadne sankcije imaju nekoliko prednosti za Rusiju. Prijetnja realnim ekonomskim sankcijama već potiče domaće tvrtke, više sredstva iz off-shore zona se vraća u Rusiju i daje se dodatni poticaj u uspostavi sustava nacionalnog platnog prometa. Kao što je i premijer Medvedev izjavio prošlog tjedna, sankcije će samo ojačati Rusiju. De-offshorizacija je dugo bila jedan od prioriteta Kremlja, a sankcije će nam pomoći da ostvarimo ovaj cilj. Zapad može zamrznuti rusku imovinu u inozemstvu u bilo kojem trenutku, što je svima poticaj da novac drže u zemlji i plaćaju poreze ruskom proračunu, a ne u off-shore poreznim oazama. Procjenjuje se da oko 111 milijardi dolara ruskog novca, odnosno 20 posto ukupnog izvoza nestane na taj način. Prvi val američkih sankcija je tražio da VISA i MasterCard nezakonito blokiraju plaćanje za tri ruske banke, ali je to dovelo do ogromnih gubitaka tih tvrtki. Obustavom plaćanja VISA i MasterCard će izgubiti svoj tržišni udio u Rusiji i sav budući platni promet. Siguran sam da su već svjesni toga. Sankcije protiv Rusije imaju neke negativne učinke na rusku ekonomiju, poput smanjenja dolaska gostiju iz inozemstva ili zato što krediti postaju skuplji, ali oni nisu dramatični", rekao je ruski predsjednik u govoru na medijskom forumu u St. Petersburgu u četvrtak, dakle, prije no što će američki predsjednik objaviti svoju "crnu listu".
Nakon što je saznao za koje su se ljude i kompanije odlučili, Putin je zapovjedio da se u roku od godinu i pol, najviše dvije i pol godine kompletna proizvodnja vojne opreme premjesti u Rusiju i izgrade novi proizvodni kapaciteti koji će zamijeniti one u Ukrajini, ali i one iz zemalja koje su po želji Washingtona pristale ne prodavati svoje proizvode i tehnologiju ruskoj vojsci.
"Ruski čelnik Vladimir Putin je pozvao vladu da poradi na zamjeni uvoza proizvoda vojno-industrijskog kompleksa koji dolaze iz Ukrajine", javlja Itar Tass.
Međutim, u slučaju raskida suradnje ruske i ukrajinske obrambene industrije, to bi imalo veliki udar na Ukrajince kojima je jedino tržište za izvoz - Rusija. Kao što je tijekom sastanka s predstavnicima vlade navedeno od strane ruskog predsjednika "zemlja je u stanju zamijeniti sve proizvode za ruske vojne komponente za 1,5 do 2,5 godine, dok će u Ukrajini zbog toga doći do katastrofe".
"Nadajmo se da do potpunog prekida veza neće doći, u protivnom ćemo mi preživjeti i ići dalje, a naši partneri to ne mogu. Ako ukrajinska obrambena industrija raskine veze s ruskim partnerima, vjerojatno će doći do katastrofe. Zašto? Pa, koja oni druga tržišta imaju? Njihov jedini kupac su ruske oružane snage", jučer je na sjednici vladinih odbora izjavio Vladimir Putin.
Ruski predsjednik ne isključuje mogućnost da su antiruske zapadne sankcije također povezane i s pokušajem da spriječi zamjena uvoza u Rusiju, ali je predložio da se svi ukrajinski stručnjaci na tom području, ako žele, presele u Rusiju. Prema njegovim riječima, ionako je već mnogo radnika koji su s obiteljima došli u Rusiju.
"Naravno, u ovom slučaju možemo govoriti o ljudima koji su potrebni našim tvornicama oružja i obrambene tehnologije", rekao je čelnik Ruske Federacije, uz napomenu da je Ukrajina je u tom smislu "visok potencijal, s vrlo dobrim ljudima i velikim profesionalcima".
Krajem ožujka su ruski proizvođači najavili početak priprema za zamjenu uvoznih proizvoda iz uvoza ukrajinske vojne industrije i pokretanje vlastite proizvodnje. Mjere koje su poduzete će osigurati da domaće tvornice proizvode vrlo zahtjevne vlastite proizvode i u vojno-obrambenom sektoru Rusija neće dozvoliti ovisnost o drugim državama.
Nakon državnog udara 21. veljače su "vlasti" u Kijevu poručile da je Ukrajina je na rubu ekonomskog i financijskog sloma, a svejedno su išle u smjeru prekida izvoza vojne opreme i dijelova za vojne komponenete na rusko tržište. Prvi zamjenik ukrajinskog "premijera", Vitalij Yarema, tada je rekao "kako je ukrajinska vlada odlučila zaustaviti izvoz oružja i vojne opreme Ruskoj Federaciji". Međutim, kasnije je dogovoreno da će proizvodnja s tzv. "dvojnom namjenom" i dalje biti isporučena Rusiji.
VISA i MasterCard ostaju bez Rusije, ali i bez 40% profita na globalnoj razini
Kada smo spomenuli sankcije na koje su pristali VISA i MasterCard, Putin je i tu bio u pravu. Čelnici tih dviju kompanija su sada ogorčeni što u prvom krugu sankcija pristali blokirati ruske banke Rossiya i SMP i to iz razloga što je jučer ruski parlament u trećem čitanju izglasao zakon o uspostavi Nacionalnog Platnog Sustava koje će preuzeti 90% kartičnog poslovanja koje je do prije nekoliko tjedana u Rusiji bilo u rukama američkih kompanija. VISA i MasterCard bi mogle ostati i bez 40% profita na globalnoj razini.
Francuski Le Figaro piše kako je Rusija odlučila kazniti američke svjetski poznate kompanije VISA i Mastercard, a Le Parisien piše kako bi Rusija mogla preuzeti i 40% globalnog tržišta, računajući samu Rusiju i u prvom redu u zemljama koje zbog ukrajinske krize ne podržavaju mjere Washingtona protiv Moskve, ali i zemljama koje žele imati što manje veza sa Sjedinjenim Državama i njihovim kompanijama.
"Moskva ne mora žuriti da nešto učini, ali će uvijek odgovoriti "simetrično". Ekonomske sankcije neće biti učinkovite i samo će natjerati Ruse na akciju i konkretne korake. Privremena blokada sustava VISA i MasterCard je na kraju potaknula ruske vlasti da stvore ruski sustav plaćanja. Stari partneri poput Siemensa, na primjer, uskoro će sklopiti nove ugovore s Rusima. Oni izgleda ne žele "sami sebi pucati u noge"", piše Glas Rusije.
Paladij - Oružje za "konačni obračun sa sankcijama" moćnije od nafte, plina i nuklearnog oružja zajedno
U odgovoru na američke sankcije "ključnim sektorima ruskog gospodarstva" postoji i "rusko oružje" koje je po mnogima "ubojitije" od plina, nafte i nuklearnih bojevih glava zajedno. Riječ je o paladiju koji je u samo nekoliko godina od cijene od 300 dolara u siječnju 2013. dosegao cijenu od preko 700 dolara po unci , da bi ove godine već prešao granicu od 800 dolara po unci.
Bloomberg upozorava "kako bi ukrajinska kriza mogla dovesti do enormnog rasta cijene, budući da je Rusija trenutno jedini proizvođač na svijetu ove sirovine".
Osim Rusije, jedina zemlja u svijetu koja proizvodi paladij u većim količinama je Južnoafrička Republika, ali su tamo rudari u štrajku već tri mjeseca, tako da je proizvodnja paladija obustavljena u cijelosti i Rusija skoro da drži monopol na sirovinu koja bi u slučaju obustave izvoza u cijelosti blokirala automobilsku i kemijsku industriju, proizvodnju elektroničke opreme, dentalnu medicinu i draguljarnice.
Energetska tržišta su zbog nasilja u Ukrajini i verbalnog rata između Rusije i Zapada vrlo nestabilna Bez obzira na sve, Europska unija i Sjedinjene Države su se fokusirale na politiku prijetnji u plinskom i naftnom sektoru. Washington Kijevu priča bajke o plinu iz škriljevca. Iako ni on sam ne zna kako, Obama prijeti da će sniziti cijenu nafte (koja je danas prešla 100 dolara po barelu, dok je za ruski proračun dovoljno da bude na razini od 85-90 dolara op.a.) i na taj se način želi utjecati na vanjskopolitičke odluke Moskve.
Prijetnje kako će se "udariti na ključne sektore ruskog gospodarstva" se uvijek tumače kao udar na naftu i plin, ali je ruski paladij nešto zbog čega su ulagači puno više zabrinuti.
Cijena paladija je drastično porasla u protekle tri godine. Rusija je najveći svjetski proizvođač tog metala, ključnog sastojka u katalizatorima za automobile, elektroničkim kondenzatorima, zubnim krunicama, nakitu i još mnogo toga.
Dok Zapad, koji se sveo na SAD, Kanadu i Japan, uvodi treći krug sankcija protiv Rusije, nitko ne računa na štetu koju bi Moskva mogla nanijeti ukoliko se u Kremlju odluče na trgovinska ograničenja. Iako ne izgleda provokativno kao embargo na naftu ili plin, ograničenje izvoza paladija može biti puno korisnije i učinkovitije oružje od zabrane putovanja i blokada računa, čime se "kažnjavaju" ruski dužnosnici.
Ono što Rusiji daje slobodne ruke u mogućem korištenju "oružja" je štrajk rudara u Južnoj Africi, drugom po veličini najvećem svjetskom proizvođaču paladija. U Južnoafričkoj Republici 80 000 rudari štrajka, traži povišicu plaća i još se nisu vratili na posao. Prema svim dostupnim podacima, Rusija i Južna Afrika zajedno kontroliraju više od tri četvrtine svjetske proizvodnje paladija.
Prošle godine je potražnja za paladijem ponudu od 23 tone premašila za skoro dvije i pol tone (tražilo se 25,4 tone op.a.) i dionice proizvođača na koje su bile dostupne na tržištima su naprosto "nestale", tj. prodane istog trenutka kada su ponuđene.
Europljani su s pravom zabrinuti za pouzdanost ruskih energetskih zaliha, dok se Sjedinjene Države uglavnom bave proizvođačima nafte koji bi mogli utjecati na cijenu barela, međutim, nakon debakla u Saudijskoj Arabiji, Barack Obama će morati naći neki drugi način da potkopa vrlo stabilan ruski proračun.
U pokušaju da paralizira ruske banke, Washington se već koristio financijskim sektorom i sada Visa i MasterCard plaču za izgubljenim profitom. Europske zemlje su zamrznule ugovore u vojnoj i obrambenoj suradnji s Rusima, a na kontrolu plemenitih metala su svi zaboravili. Rusija ima sredstva da utječe na cijenu paladija koja je na tržištu samo u ovoj godini već porasla za 13%.
Možda nekima može izgledati čudno, ali teritorijalni spor u Ukrajini bi mogao u nebesa podignuti cijene u stomatološkim klinikama, elektroničke opreme, katalizatora za automobile, proizvoda u petrokemiji i to sve u slučaju da Rusi svoj paladij uopće puste preko granice. Što će se dogoditi ako na "ekstremne mjere" u Kremlju doista odgovore isto tako ekstremnim mjerama? To znači da će se ugasiti na desetine tisuća radnih mjesta u Europi i samo iz razloga što je pristala sudjelovati u američkom projektu globalne hegemonije.
Srećom, Angela Merkel još uvijek ima dovoljno snage da se suprotstavi suludim prijedlozima Baracka Obame i Johna Kerrya i ipak joj je više stalo do Njemačke i Europe, što govori i izjava Vladimira Putina, koji je nakon telefonskog razgovora s njemačkom kancelarkom novinarima rekao "kako je njihova komunikacija vrednija od zlata".
U Kijevu su se odlučili za EU, ali ipak žele sovjetske cijene plina
Na kraju spomenimo i Ukrajinu, koja je uzrok, ali i najveći gubitnik u cijeloj ovoj priči i sve što je dobila to su 50 milijuna dolara od potpredsjednika Joa Bidena, što je oko 0,06 % ukrajinskog BDP-a i pomoć u konzervama za ukrajinsku vojsku (neprobojni prsluci i ostala "neubojita vojna pomoć" je za sada još uvijek samo na papiru op.a.).
Ukrajinski "premijer" Yatsenyuk poručuje Moskvi "kako će on platiti plin Rusiji po cijeni od 268 dolara za 1000 m3 plina". Gazprom je početkom ovog mjeseca Ukrajini odredio cijenu od 485 dolara i zatražio da Kijev plati dug od 11,4 milijarde dolara kako bi Rusija s prevratničkom vladom u Kijevu uopće pregovarala o plinskom biznisu. U Kijevu se bune "kako plaćaju najskuplji plin u Europi" i odlučili su "povratno" uvoziti ruski plin iz Slovačke, na što Rusi nemaju nikakvih primjedbi, ali Kijev dug svejedno mora platiti. Kao i uvijek, vlada u Kijevu se služi neistinama, jer nije istina da "plaćaju najskuplji plin", nego su jednostavno pred bankrotom, pomoć ne stiže niotkuda i moraju se služiti lažima kako bi pronašli sredstva za funkcioniranje javnih službi.
Dakle, Ukrajinci su imali sve adute u rukama i nakon EuroMaidana su im ostala prazna obećanja.
Budući da je "rat sankcijama" i počeo nakon najave "vlade" u Kijevu da je "njihova budućnost u Europskoj uniji i NATO savezu", posve je razumljivo da sada plaćaju tržišnu cijenu plina, a analitičarka magazina "EU Reporter", Anna Van Densky, tvrdi "kako je smiješno tražiti od Gazproma da u ovim okolnostima Ukrajincima plin prodaje po povlaštenoj cijeni ili cijeni koji ima za unutarnje tržište".
"Tražiti da cijene ruskog plina za Ukrajinu budu iste kao i na ruskom teritoriju nije u redu. Takva praksa ima svoje korijene u sovjetskoj eri, jer je Sovjetski Savez u biti bio obzirna država. Smiješno je od jedne neovisne zemlje tražiti tako velike popuste pri kupovini sirovina. Budući da se Ukrajina odlučila osamostaliti, oni bi trebali shvatiti da ne mogu razvijati svoju zemlju na štetu ruskih poreznih obveznika, jer su naprosto državljani druge zemlje", u intervjuu za RT je izjavila Anna Van Densky.
"Ovdje je riječ o političkoj konfuziji. Ukoliko Europljani žele pomoći Ukrajincima moraju sjesti zajedno s Rusima za pregovarački stol i pronaći način da im se pomogne u plaćanju računa. Bilo bi naivno očekivati da ruski porezni obveznici budu prisiljeni financirati ukrajinsku integraciju u Europsku uniju. Stvari očito ne idu u smjeru u kojem bi željeli u Europi i Kijevu. Na žalost, svi su u ovoj revoluciji postupili nedemokratski i sada su odluke u rukama vrlo male skupine ljudi, koji isto nisu izabrani na demokratski način. Možda nakon izbora na vlast dođu neki novi lideri koji će prihvatiti fer odnose s Rusijom. Popust je vrijedio samo za Janukoviča, ali je Moskva u siječnju svejedno odlučila da cijena ostane ista, samo ako Ukrajina plati dug. Normalno je da su Rusi podigli cijenu 1. travnja, kada više nisu morali plaćati najam za luku na Krimu, ali je isto tako ukrajinski ministar financija krajem ožujka izjavio kako novac od MMF-a neće trošiti da bi platio dug Gazpromu", navodi Anna Van Densky i teško se s njom ne složiti.
Postoji samo jedan mali problem. Washington, Bruxelles i ostali koji su raspirivali EuroMaidan nemaju novca, a kako vidimo Obama je sve usamljeniji u "gospodarskoj izolaciji Rusije". U trećem krugu sankcija mu je ostala samo Kanada, a pitanje je kakve su uopće gospodarske veze te zemlje s Ruskom Federacijom i kada je ijedan od "kažnjenih" ruskih dužnosnika uopće imao potrebu putovati u Kanadu. "Žestoke sankcije" kojima prijete Obama i Kerry samo u Europi bi na burzu rada poslale na milijune radnika i teško je za povjerovati da će itko ići dalje od već učinjenog.
Podsjetimo kako je američki predsjednik još u subotu izjavljivao "kako se s partnerima iz skupine G7 dogovorio o uvođenju sankcija Rusiji zbog onoga što Moskva čini u Ukrajini", a danas je još usamljeniji nego u rujnu kada su mu u pokušaju agresije na Siriju jedan za drugim, pozivajući se na "javno mnijenje" ili "odluke parlamenta", saveznici okretali leđa i odustajali od prethodno danih obećanja.
|
