offline
- Pridružio: 29 Dec 2011
- Poruke: 831
|
Citat:Monetarni rat protiv BRICS-a i zašto državni udar u Ukrajini može postati "Waterloo za američki dolar"
Monetarni rat protiv BRICS-a i zašto državni udar u Ukrajini može postati "Waterloo za američki dolar"
"Do sada neupitni svjetski vladari, britanske i američke bankarske dinastije, zajedno s partnerima iz američkih Federalnih rezervi (FED) su dolarom kao svjetskom valutom upravljali tokovima novca na globalnoj razini i pri tom se bezobzirno bogatili, ali su zbog toga i crtali državne granice, rušili i postavljali vlade u naizgled suverenim državama.
Svi koji malo bolje poznaju način funkcioniranja Sustava federalnih rezervi (FED), koji je zamišljen kao američka središnja banka, znaju da je on u privatnim rukama, a nikako u vlasništvu američke nacije. Ista financijska elita kontrolira valutu i središnje banke gotovo svakoj zemlji, ali i MMF, Svjetsku banku i Banku za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu, u Švicarskoj. 2006. godine ruski predsjednik Vladimir Putin vraća sve dugove Ruske Federacije i zemlji vraća apsolutni suverenitet. Sada je u tom smislu ruska država među malobrojnima koje američkim i britanskim bankarima ne duguju niti jednog dolara, te se može uspoređivati s Kinom koja iz ideoloških razloga još uvijek vodi plansku privredu, koja je, iako orijentirana na tržište, najuspješnija na svijetu.
To su dva ključna razloga zbog kojega su se carstvo dolara i obiteljske bankarske dinastije našle u nevolji. Proteklih nekoliko godina vrhunski financijski i ekonomski analitičari napominju kako se carstvo dolara i njegova globalno razgranata infrastruktura raspada i da se cijeli sustav održava isključivo zahvaljujući NATO savezu koju ga svjetskim nacijama nameće silom. Međutim, carstvo dolara se urušava i čine se veliki koraci u tom smislu", napisao je nizozemski sociolog i ekonomist Wim Dierckxsens.
Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda je 2010. izglasao novi sustav raspodjele kvota i glasova. Razlog je bio što zemlje članice skupine BRICS (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika) u cjelini, a posebice Kina, znatno jačaju u gospodarskom i političkom smislu. MMF je procijenio da će se o svjetskoj valuti bolje moći dogovoriti na temelju posebnih prava koja će dobiti zemlje BRICS-a, te kako će time smiriti duhove u Pekingu, Moskvi i drugom zemljama koje su bile sve više nezadovoljne statusom u toj "međunarodnoj" organizaciji. Međutim, u ožujku 2013. zbog nedostatka ratifikacije u parlamentima nekoliko zemalja novi sustav nije stupio na snagu, a iza svega je stajao američki Kongres bez kojega je reforme MMF-a nemoguće provesti.
Tada je ruski zamjenik ministra financija izjavio da "neke članice već gube strpljenje". Jednako kao što se Putin "iznenada" odlučio za prekid svih veza u smislu dugovanja, prije godinu dana su zbog odugovlačenja američkog Kongresa Rusija i Kina izgubili strpljenje i u okviru skupine BRICS pokrenuli inicijativu za stvaranje alternativne globalne financijske institucije koja će se razlikovati od MMF-a i Svjetske banke.
U kolovozu 2013. Središnja banka Kine poziva partnere da se slože oko toga da se dolar ukloni s mjesta prve međunarodne rezervne valute. Lideri skupine BRICS su odlučili stvoriti novi međunarodni monetarni poredak u kojem će ravnopravno sudjelovati različiti gospodarski blokovi, a dolar će izgubiti svoj trenutni status. Stručnjaci predviđaju da će se u tom slučaju dolar vratiti u Sjedinjene Države s inflacijskim učinkom koji će biti sličan onome u Weimarskoj Republici.
U međunarodnoj trgovini se BRICS odlučio na nacionalne valute, prije svega kineski yuan, ako tome dodamo i trgovinu u eurima unutar eurozone, tek tada ćemo shvatiti prave razmjere predstojeće katastrofe dolara. U pozadini je manju štetu pretrpjela i britanska funta i svima je već jasno da u monetarnoj politici na globalnoj razini predstoje velike promjene. Cijeli ovaj proces je u travnju prošle godine odlično opisao Anthony Migchels u svom članku "Umirući dolar i uspon novog monetarnog poretka", što je u Washingtonu i Londonu bio znak za uzbunu.
Nakon godinu dana se čini da smo došli do kritičnog trenutka u ovom monetarnom ratu i klasično natjecanje u održavanju tečaja je postalo potpuno beznačajno. Krajem ožujka ove godine Reuters piše "kako je kineska valutna liberalizacija seizmički poremećaj nesagledivih posljedica".
U posljednjih deset godina su Kina, Rusija, Indija i druge istočne zemlje kupovale zlato u velikim količinama i to su činili iz istih razloga.
"Što više zlata posjeduje jedna zemlja manje će joj biti ugrožen suverenitet kada dođe do katastrofe dolara, funte, eura ili neke druge rezervne valute", prije godinu dana je za Bloomberg izjavio Yevgeny Fyodorov, drugi čovjek ruske vladajuće stranke Jedinstvena Rusija.
Rusija je do veljače 2013. kupila 570 tona zlata, a dok je Kina u skladištima imala 1054 tona zlata i bila je na šestom mjestu u smislu rezervi. Rusija, Kina i Indija su tijekom 2013. nastavili s aktivnom kupovinom zlata na svjetskom tržištu i dodatno povećale svoje rezerve.
Za Kinu je ovo ujedno prilika za podizanje yuana na status globalne rezervne valute, a onoga dana kada bi Rusija i Kina odbacili svoje ogromne devizne rezerve u dolarima i počele prodavati američke trezorske obveznice ispod vrijednosti (tzv. "dumping" op.a.), dolar bi se urušio, a cijena zlata bi poletjela uvis. To znači da financijska oligarhija, bankarske dinastije i FED ovog trenutka ne ratuju samo s Rusijom, nego potencijalno s Kinom, Indijom i drugim članicama Šangajske organizacije, koje gotovo sve slijede istu strategiju.
Već prije godinu dana su stručnjaci govorili kako se velike količine zlata koje završavaju u Pekingu, Moskvi i New Delhiju mogu koristiti kao oružje protiv Zapada, ali su tada u Washingtonu izgleda bili pretjerano sigurni u sebe. Danas očigledno i njima stvari izgledaju drugačije, što se vidi iz upozorenja da su se Moskva i Peking "udružili da ubiju američki dolar".
Već prošle godine se mogla vidjeti jaka konkurencija između američkog dolara, kineskog yuana i ruske rublje. Kina i ostala gospodarstva su diversificirali svoje rezerve, rješavaju se dolara i kupuju zlato, a bankarska elita s Wall Streeta i iz Londona je pokušavala oboriti cijenu plementih metala.
Razlog je jednostavan, jer da bi kamatne stope dužnika bile visoke, cijena zlata mora biti na najnižoj mogućoj razini. Za održavanje (prividne) snage dolara, potrebno je imati pod kontrolom cijenu zlata, ali je to sada vrlo teško učiniti. Još od 2004. se bilježe ilegalne aktivnosti koje ukazuju na ovakvo ponašanje, kao što je bio slučaj s "liborom", odnosno kada su Londonu još od 1991. lažno manipulirane međubankarske kamatne stope, a sve je izašlo na vidjelo prije dvije godine.
Tko je odgovoran za aktualnu cijenu zlata o kojoj ovise kamatne stope? Korijeni sežu ravno u samo srce sustava, a to su: FED, američko Ministarstvo financija, Banka za međunarodna poravnanja i ostale velike banke u Engleskoj, tako da se u ovom slučaju "zmija ugrizla za vlastiti rep", što na kraju, iako vrlo pažljivo, priznaje i Bloomberg.
Monetarni rat protiv skupine BRICS
Od svibnja 2013. su valute glavnih takozvanih "zemalja u razvoju" (Indija, Brazil, Rusija, Južna Afrika, Argentina...) bili podvrgnute špekulativnim napadima i u nekim slučajevima su izgubile više od 20 % svoje vrijednosti. Što se točno dogodilo? Američki FED je promijenio svoju politiku "lakog novca" koju je započeo u 2008. Kako bi se spasile privatne banke FED se odlučio na monetarnu politiku "kvantitativnog popuštanja" (Quantitative easing). To znači da su se kupovale hipotekarne toksične obveznice zajamčene imovinom banaka koje je trebalo spasiti od propasti. Nakon izbijanja financijske krize 2008. FED je ukupno ubrizgao 3,3 milijarde dolara u spašavanje banaka, ali su niske kamatne stope potaknule investitore da ne ulažu u rast realnog sektora u Sjedinjenim Američkim Državama. Veliki pobjednici ove monetarne politike u Americi su bili oni koji su planirali zaraditi na špekulativnim tržištima, a novac je od strane banaka i investitora bio korišten kao parazitski fiktivni kapital za kupovanje dionica, državnih obveznica, itd.
Takva praksa je uzrokovala novi val špekulativnih aktivnosti na tržištu državnih obveznica i dionica, a kratkoročni rezultat je bio siguran profit. U srednjoročnom razdoblju će ta praksa dovesti do drugog financijskog kraha.
Međutim, problem je što je dobar dio tog novca uložen i na tržištima u razvoju, to jest u realni sektor trećih zemalja. Od 2008. ulagači traže kako ovaj fiktivni kapital plasirati na tržišta u nastajanju.
U prva tri mjeseca 2014. dolazi do pada ovih ulaganja, a kupnja državnih obveznica američkog Ministarstva financija je s 85 milijardi dolara u siječnju ove godine u ožujku pala na iznos od 55 milijardi dolara. Manipuliranjem u monetarnoj politici u očekivanju viših kamatnih stopa u Sjedinjenim Državama je dovelo do promjene u međunarodnom protoku kapitala i ulaganja u tržišta u nastajanju su se smanjila. Sve više je i špekulativnih aktivnosti i zemalja koje su izložene iznenadnom masovnom povlačenju kapitala, što je u konačnici dovelo do pada vrijednosti nacionalnih valuta.
Iako su to stručnjaci i financijske agencije odlično analizirali i dokazali, slučaj Argentine i izvana uzrokovana inflacija se svejedno koriste kao političko oružje protiv predsjednice Kirchner i njezine administracije.
Veći izdaci u sve manjim trgovinskim bilancama i pritisci će oslabiti nacionalne rezerve i platežnu mogućnost perifernih zemalja, ali i zemalja skupine BRICS koje će biti prisiljene devalvirati svoje valute i podići domaće kamatne stope. Između veljače 2013. i 2014. inflacija u Argentini je iznosila 56 %, u Turskoj i Južnoj Africi 23 %, Brazilu i Rusiji 22 %, Indiji 16 %, itd.
Naglo smanjenje "lakog novca" od strane Federalnih rezervi, a nakon ožujka 2014. i od strane Europske središnje banke, su aktivnosti koje su usmjerene na destabilizaciju ruske rublje, ali su pri tom kolateralne žrtve bile valute drugih zemalja i tako se stvara međunarodni kaos.
Problem kojega ne vide ili "ne žele vidjeti" na Wall Streetu je taj što su središnje banke u zemalja u razvoju nakupile velike inozemne rezerve za teška vremena i bolje su pripremljene nego prije dvadesetak godina. Naravno da najveće zemlje imaju i najveće rezerve, a David Bloom tvrdi kako zemlje poput Rusije i Kine svojim rezervama Ameriku i Veliku Britaniju "mogu kazniti kad zažele".
Možda je to najbolje objasnio jedan od najvećih svjetskih eksperata za tržišta zlata, Jim Sinclair, koji je u intervjuu kojeg je dao sredinom ožujka ove godine izjavio "kako Putin ima ekonomsku nuklearnu bombu kojom, kad on to odluči, može u trenutku uništiti američko gospodarstvo".
"Napasti Rusiju i Kinu znači napasti dvije zemlje koje masovnom prodajom državnih obveznica mogu uzrokovati razarajući učinak na zaduženo američko gospodarstvo", pojašnjava Jim Sinclair.
Koordiniranom prodajom rezervi u inozemnoj valuti bi se izravno udarilo na dolar, što bi na kraju dovelo do njegove propasti.
Kada su okolnosti "normalno napete" teško se može govoriti o koordiniranoj politici istovremene i obostrane prodaje inozemnih rezervi u dolarima u obliku državnih obveznica ("dumpung" op.a.). Međutim, kinesko izaslanstvo u Njemačkoj, kojem je nazočio i predsjednik Xi Jinping , u ožujku ove godine je upozorilo Zapad da ne primjenjuje gospodarske sankcije protiv Rusije, jer takve mjere mogu stvoriti lančanu reakciju koja će se teško moći kontrolirati i da će doći do masovne prodaje obveznica američkog Ministarstva financija. Ovu poruku treba shvatiti ozbiljno, kao i sve što Kinezi otvoreno kažu, jednako kao i kratko "upozorenje" u listopadu prošle godine o "potrebi de-amerikanizacije svijeta", nakon čega su u tom smislu uslijedile konkretne mjere kojima se ne nazire kraj.
Iako danas mnogi gospodarstava u nastajanju nazivaju "krhkima", pogotovo od strane main-stream medija i velikih međunarodnih investicijskih fondova, većina njih, a pogotovo BRICS su i dalje stvarna pokretačka snaga globalnog ekonomskog rasta. Osim toga, BRICS je udario temelje i novom globalnom financijskom poretku koji cilja dolaru oduzeti status međunarodne valute, a stvaranje zasebne BRICS valute bi moglo u potpunosti promijeniti svjetsku monetarnu politiku.
Kao što vidimo, mnogi govore kako bi dolar "mogao" propasti, dok s druge strane ekonomski i financijski analitičar Max Keiser u intervjuu za Infowars.com tvrdi i pojašnjava zašto je dolar "već propao".
Vratimo se najvažnijem detalju gore navedenog, a to je upozorenje Pekinga "da se ne uvode sankcije Rusiji, jer će to uzrokovati lančanu reakciju i moglo bi doći do masovne prodaje američkih državnih obveznica", što bi značilo da okolnosti više nisu "normalno napete" i da je Ukrajina obarač koja može dovesti do koordinirane politike istovremene i obostrane prodaje inozemnih rezervi u dolarima u obliku državnih obveznica i u Moskvi i Pekingu, što bi na kraju dovelo do konačne propasti dolara.
Takav scenarij je moguće izbjeći jedino oružanim sukobom širih razmjera, kao što je uvijek bilo u povijesti. Povijest kapitalizma pokazuje da je većina ratova uzrokovana i kontrolirana od strane financijske elite koja je manipulirala vladama obje strane kako bi dobila unaprijed isplanirani rezultat. Uspon nacionalsocijalizma u Njemačkoj, na primjer, bio je u velikoj mjeri financiran od strane američkih korporacija, uključujući i carstvo obitelji Rockefeller. Isti bankari koji su financirali naciste, ranije su osigurali sredstva za boljševičku revoluciju i te dvije sile su se kasnije borile u sukobu kojeg danas nazivamo Drugi svjetski rat. U ožujku ove godine je Brandon Smith je izjavio da je "ukrajinska kriza samo još jedno bure baruta globalističkog inženjeringa".
Bankarska elita još uvijek kontrolira svijet i koristi se ratovima, krizama i revolucijama. Banka za međunarodna poravnanja (BIS) je središnja banka svih središnjih banaka, koja od 2008. na teret suverenih zemalja spašava velike banke pogođene krizom. Nesposobnost plaćanja državnih dugova ugrožava suverenost zemalja, što i jest konačni cilj financijske elite.
Danas smo opet suočeni s globalnom krizom i nakon sto godina od Prvog svjetskog rata mnogi tvrde kako su okolnosti gotovo iste, što govori da je rat posve realna opcija.
Financijskoj eliti kriza u Ukrajini predstavlja priliku da pod krinkom novog rata ostvari svoj cilj. Međutim, za takav projekt nije dovoljno na svojoj stani imati većinu političara i ono što žele je potpora javnog mnijenja s obje strane Atlantika.
U tom slučaju se financijska elita pojavila kao "spasitelj čovječanstva", a ništa lakše od toga, budući da kontrolira sve mass-medije koji nas ionako mjesecima uvjeravaju kako je "sudbina svijeta na kocki".
Zapad od početka upravlja ukrajinskom krizom i nakon "regionalnih" sukoba u Libiji, Siriji i Venezueli, kriza u Ukrajini se doživljava kao izravan sukob između Istoka i Zapada koji prijeti da preraste u "razorni globalni rat".
Državni udar u Ukrajini – Još jedan geopolitički neuspjeh
Sada već svi znaju da je Obamina administracija podržala puč u Ukrajini i na vlast dovela lokalne fašiste, što potvrđuje telefonski razgovor između povjerenice za vanjske poslove Europske unije Catherine Ashton i ministra vanjskih poslova Estonije, Urmasa Paeta. Danas se više ne može pobjeći od istine da snajperiste koji su snimljeni među prosvjednicima u Kijevu nije poslao predsjednik Viktor Janukovič, nego su ubojice tamo bile u dogovoru s liderima demonstracija.
Naravno da je osim protjerivanja Rusije s Krima i proširenja NATO saveza na Ukrajinu, što je samo dio plana Zbigniewa Brzezinskog, morala postojati i financijska pozadina aktivnosti američke vlade.
Tijekom krize u Siriji je Velika Britanija povukla svoju podršku i napustila Sjedinjene Države u neugodnoj situaciji. Povijest se ponavlja u Ukrajini i Velika Britanija ne podržava značajnije nametanje ekonomskih sankcija koje SAD želi nametnuti Rusiji. Razlog je vrlo jasan. Danas se London u velikoj mjeri financira imovinom bogatih Rusa.
S mogućim gospodarskim sankcijama neće biti pogođena samo Velika Britanija, isto će se dogoditi s ekonomskim interesima Njemačke, Italije, Nizozemske, Poljske i Francuske. Multinacionalne tvrtke kao što su BP, Shell, ENI, Volkswagen, Siemens, Deutsche Telekom, UniCredit – kao i mnoge druge – bile bi teško pogođene američkim mjerama. Za SAD situacija ne izgleda previše komplicirano, iako nekoliko multinacionalnih kompanija, poput Exxona, Coca Cole i Continentala, imaju značajnu imovinu u Rusiji.
Rusija je do sada igrala vrlo pametno i uzimajući Krim bez ispaljenog metka ostavila svoje protivnike s ozbiljnim ekonomskim i političkim problemima u ostatku Ukrajine. Paul Craig Roberts, bivši pomoćnik američkog ministra financija, tvrdio je da će sankcije Europske unije protiv Rusije samo ubrzati razvoj skupine BRICS, koja će stvoriti svoju vlastitu valutu i tako će veliki gubitnik u ovoj igri biti financijska elita s Wall Streeta sa svojim projektom globalnog gospodarstva.
Povratak Krima Ruskoj Federaciji i ogromne mase lokalnog stanovništva koje su svoj glas dale za takvo rješenje potvrđuju ukupni neuspjeh planova Sjedinjenih Država, a to je zauzeti Sevastopolj i Rusima zatvoriti vrata Bliskog Istoka.
Zapadni mediji su nas pokušali uvjeriti da su se Rusija i SAD dogovorili oko tri ključna aspekta ukrajinske krize: novi ukrajinski ustav će ruski jezik proglasiti službenim i ukrajinske regije će imati široku autonomiju, potom će se štititi rusofonsko stanovništvo na jugoistoku zemlje i Ukrajina će biti neutralna, niti u savezu s Moskvom, ni s Washingtonom i imala bi otprilike status kakav uživa Finska, iako je to bila dimna zavjesa za posljednji pokušaj spašavanja nečega što se više ne može spasiti.
Ukrajina - "Waterloo" carstva dolara
Prema mišljenju autora kao što su Jim Willie, Ukrajina će biti "Waterloo za američki dolar".
"Ukrajina bi mogla postati Waterloo za Obaminu administraciju i stvarne vladare američkog prijestolja, bankare s Wall Streeta", piše Jim Willie i dodaje "kako projekt Putinove Euroazijske ekonomske unije ničim ne može biti doveden u pitanje".
Upravo s eskalacijom sukoba u Ukrajini jača suradnja između Rusije i Kine i svijet bi se u jednom trenutku mogao odlučiti za njihov izbor globalne valute.
Suočeni s mogućom vojnom prijetnjom i/ili gospodarskim sankcijama određene razine, Rusi i Kinezi imaju snažan financijsku odgovor, a to je zajedničko odustajanje od dolara, što će u središtu Manhattana odjeknuti kao nuklearna bomba. Polovica američkih obveznica su u vlasništvu stranaca, a 30% u kineskim i ruskim rukama. Od početka krize u Ukrajini se osjeti pad potražnje za američkim vrijednosnim papirima, a Kina je već "eksperimentirala" s mjesečnom prodajom 50 milijardi dolara obveznica američkog Ministarstva financija.
Rusija jednim potezom može gurnuti u kolaps američko gospodarstvo i po mišljenju Jima Sinclaira "nedostaje samo da predsjednik Obama napravi istinski pogrešan korak u Ukrajini da se to i dogodi".
Utjecaj propasti dolara na globalnoj razini će biti poražavajući daleko izvan američkih granica. Da bi se zaštitili od međunarodnog kaosa Rusija ulaže u zlato i mogla bi zahtijevati da se plin i ostale robe plaćaju u zlatu, a projekt robne razmjene je već dogovoren s Iranom. Zlato već godinama odlazi sa zapada prema istoku, posebice prema Kini. Indija je drugi najveći uvoznik zlata na u svijetu, ali ga također masovno kupuje i Japan. Zlato može biti temelj nove valute Euroazijske ekonomske unije ili najmanje važan njen dio. U ovom slučaju elita s Wall Streeta ne bi postigla svoj cilj, a to su - globalna vlada s globalnom valutom. Ovo bi bio trijumf BRICS-a i multipolarnog svijeta.
"Ironija je da je ruski bankarski sektor napravio vrlo dobar napredak u povezivanju s globalnom sustavom. To znači da ima vrlo dobar mehanizam za pritisak", 15. ožujka ja za Financial Times izjavio bivši dužnosnik State Departmenta, Strob Talbott.
Liam Halligan za londonski The Telegraph napominje da zapadne banke imaju 242 milijarde dolara u Rusiji, dok Rusi na Zapadu drže samo 160 milijardi.
Druga vruća vijest je da je od 1. ožujka prodano 105 milijardi dolara vrijednosnih papira sa stranih računa, a o kojima se skrbi američki FED. Ne može se odrediti točan datum kada su se te transakcije izvršile, ali je to dokaz da Rusija i ostale zemlje pokušavaju obraniti svoje valute od špekulativnih aktivnosti.
Ovakav rasplet Zapad vodi u situaciju u kojoj se Rusija nalazila za vrijeme vladavine Borisa Jeljcina, što znači da bi mogli potonuti u tešku depresiju, a upitan je i opstanak Sjedinjenih Država. Europska unija je zabrinuta ulagače može biti privući sloboda financijskih mogućnosti u Moskvi, a Thierry Meyssan piše "kako je gubitak Krima je samo prvi u dugom nizu poraza koji slijede ukoliko se Zapad bude suprotstavljao Moskvi".
Zbog globalne financijske krize, ekonomskog kaosa i uvjerljivo najvećeg svjetskog duga (onog Sjedinjenih Država op.a.) došlo je do urušavanja dolara kao međunarodne rezervne valute. Uzrok globalnog financijskog sloma može se pripisati politici Federalnih rezervi i štampanju dolara bez pokrića. Vojno-politički kaos će se na kraju najviše osjetiti na Zapadu općenito, a posebno u Sjedinjenim Državama.
Elita s Wall Streeta i London Citya je u Ukrajini stvorila svoj vlastiti "Waterloo" i uništila carstvo dolara, a da nije uspjela stvoriti globalnu vladu koja će dokinuti nacionalne suverenitete, dok je u globalnom geopolitičkom kontekstu to rezultiralo favoriziranjem multipolarnog svijeta.
Europska unija, Japan i druge zemlje imaju zadnju priliku da postanu politički subjekti koji će donositi samostalne odluke i tako se spasiti od sigurne propasti. Ukoliko se ne riješe sluganskog mentaliteta u odnosu na Washington, kasnije će se teško pridružiti onima koji su preuzeli kormilo iz ruku dosadašnjih neupitnih svjetskih vladara i svijet vode u nekom drugom smjeru.
Treba spomenuti i alternativu ovoj (mnogi će reći preoptimističnoj op.a.) prognozi, a ona je, naravno, sveopće uništenje u ratnom sukobu globalnih razmjera. U svakom slučaju, prije godinu dana su mnogi upozoravali kako će se dogoditi upravo ovo što danas pratimo, a u kakvom ćemo od ova "dva svijeta" živjeti, možda saznamo i ranije nego što mislimo.
|
