POVR 9M14 Maljutka

155

POVR 9M14 Maljutka

offline
  • član biblioteke
  • Pridružio: 18 Jul 2007
  • Poruke: 29229
  • Gde živiš: iznad smoga Beograda

Može li ovako profilisana b/g na KOM moći da iz autopunjača bez problema u cev topa? Nešto mi dugačko deluje.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 21 Maj 2012
  • Poruke: 2322

Za novu maljutku nemam dimenzije, ali imamo za KOP koji je duzine 678 mm a to je ogranicenje za autopunjac. U samom projektilu ima mesta, samo ne znam da li je i koliko optimalna pozicija (ovaj beli desno M17 je vezbovni i on je prvo usvojeni iz nove generacije projektila vezano za modernizaciju M84)



Prica vezana za KOP je sledeca, prvo su promenili eksploziv i dobili su vecu probojnost (sa 400 na 500 mm) onda su pokusali da naprave tandem a za to im je potrebno da se zavrsi projekat Maljutke 2T. Dakle oni vec sad imaju modernizovani KOP ali hoce da dobiju tandem i iskoriste b/g sa probojnoscu od 7 kalibara.



offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5731

BG za Maljutku , kao i sve druge kumulativke u jugi odnosno ex jugi boluje od nedostatka znanjai tehnlogija. Naime ruje nikada nisu prodali ni jednu licencu vezano za pirotehniku ,isto tako ni za barute i eksplozive U svemu smo bili samouci sa ograničenim investicijama i ljudskim kapacitetima.

Problemi počinju več od Sevojna , valjaonice bakra , nikada nismo dobili bakar potrebnih karakteristika. Zatim su bili problemi kod nas sa prešama za duboko izvlačenje kumulativnog ljevka , a pogotovo za završno peglanje na hladno , kad se morala dobiti točnost, i centričnost ispod stotinke milimetra , kovanjem na hladno.

Isti problem je bio i u kemiji eksploziva , nikada nismo mogli napraviti Heksogen takve strukture kristala kao Bofors . Kad bi kupili njihov eksploziv i otprešali na našim alatima i prešama bili bismo blizu rujama , ali nikada bolji od ruja.

Prelaskom proizvodnje BG za Maljutku iz Pretisa u Barić odnosno po novom u Slobodu problemi su se vratili na početno stanje od prije 40-50 godina.

Sve se vrti oko specijalnih preša koje se ne prodaju samo tako , ili moraš biti veliki prijatelj sa nekim da ti to proda i još te za to odere ili ih napraviš sam pa kolko da košta košta.

To znanje se zaista mora platiti krvavim radom tima znanstvenika kojih ni u jugi nije bilo dovoljno , a pogotovo ih sada u Slobodi i na VTI u nema, bilo je tu puno negativne selekcije i pogrešnih političkih odluka , o izgradnji ključnih kemijskih i industrijskih kapacitete po nekim vukojebinama , gdi si mogao dobiti mladog i niskusnog poručnika dipl ing pirotehnologije , ali nije bilo šanse da ga zadržiš u vojci ili vukojebini kad dogura do majorskog ispita odnosno magisterija na civilnom fakultetu

offline
  • Pridružio: 14 Mar 2017
  • Poruke: 2858

GLATGM je savršeno nepotrebna stvar na tenku koji ima kršten SUV, što naše čedo ima od početka.

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5731



Evo jedna ilustracija vezano uz izradu kumulativnog lijevka , svaka operacija izvlačenja traži jednu prešu i na njoj alat za izvlačenje . između dva izvlačenja imamo pranje dijelova ,sušenje ,i žarenje , nakon žarenja čiščenje i podmazivanje , pa opet na prešu.

Na ovoj slici nedostaju još barem tri završna peglanja materijala što se zapravo ne vidi na komadima, jer nema vidljive promjene oblika, več se samo zagladi površina , ispega , i dobije potrebna veličina kristala , zrna , u materijalu.

Nakon završnog peglanja ide još strojna obrada na CNC tokarilici .

Između svake faze izvlačenja ima 100 % kontrola dimenzija i metalografska analiza materijala .

offline
  • Pridružio: 10 Jun 2008
  • Poruke: 4606

@raketaš

A zašto se to radi izvlačenjem?

Zar ne bi bilo bolje ovako:

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5731

Imali smo mi obje tehnologije i duboko izvlačenje i metal spinning , zapravo tri tehnologije i metalurgiju praha za izradu lijevka .

Svaka od njih ima svoje prednosti i nedostatke , ono što sam zapamtio iz eksperimenata od prije 45 godina je da kod lagano rotirajučih projektila kao Sutjeska .. kumulativna 100 mm za tenk T 55 metal spinning daje bolje rezultate od dubokog izvlačenja . Naime naponska stanja u materijalu lijevka su usmjerena u jednu stranu , u jedan smjer rotacije , i ako je to strana kontra od rotiranja projektila , kod eksplozije BG materijal lijevka se ponaša ko opruga i kompenzira tu blagu rotaciju , čak su rađeni magistarski ispiti na tu temu na Politehnici u Parizu.

Metl spining je puno jeftiniji i jednostavniji način rada u odnosu na duboko izvlačenje , kod tog je procesa moguče dobiti 1000 komada dnavno bez nekih velikih zafrkancija , a kod dubokog izvčenja od danas pa do prvih hiljadu komada može proći i mjesec dana .

Ali ipak za proboj od 7 kalibara treba poštivati staru rusku školu , dubokog izvlačenja i među žerenja .. to je jedna tehnologija koja dierektore firmi dovodi do toga da si čupaju ono malo dlaka sa glave ,i da je.u sve po spisku tehnolozima , ali na kraju uredno primaju ordenje i činove kad prođe serija raketa.

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 22004

Da li ste radili kumulativne levkove sinterovanjem ili masinskim putem (pretpostavljam obrada na strugu) ?
Sovjeti su radili i ova dva nacina, prvi na BK-21V sa levkom od legure OU, drugi na ne secam se cemu, mislim da je isto neka tenkovska kumulativna.

offline
  • član biblioteke
  • Pridružio: 18 Jul 2007
  • Poruke: 29229
  • Gde živiš: iznad smoga Beograda

acatomic ::Zar ne bi bilo bolje ovako:
Ovo su nekada radili metal drukeri uz pomoć osećaja i iskustva Smile

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5731

U sastavu Udružene Namenske Industrije Sarajevo ( UNIS holding ) bilo je više tvornica koje su se bavile kumulativkama , kako je centralni razvoj bio u VTI i RO PRETIS u Vogošći tako je puno razvojnih zadataka išlo kroz Pretisove pogone , a da se ti elementi nisu ugrađivali u Pretisu .

U sastavu Pretisa bio je pogon pod nazivom Hladna Deformacij Materijala i tu su bile preše i peći potrebne za proizvodnju kukulativnih lijevaka , tu je rađena tenkovska stotka , kumulativka za OSU , zatim kumulativna Munja , pa kumulativka za Grom i na kraj Kumulativka 125 mm , kao usluga je rađena kumulativka za Maljutku i niz probnih partija kumulativki za potrebe Krušika na primjer za DRUG , BUMBAR i sično.

Kumulativna stotka , 125 i Osa Munja i Maljutka su rađene klasičnim dubokim izvlačenjem , kumulativka za Groma ( kalibra 305 mm ) je rađena tehnologijom hladnog rotacijskog izvlačenja , ali je peglana na preši od 3600 tona što nije bila dovoljna sila da se postigne potrebni kvalitet.

U tvornici Slavko Rodić u Bugojnu je u seriji bilo nekoliko kumulativki , ručna kumulativna bomba i zvončići za Orkan i ostalu kasetnu municiju, to je sve rađeno klasičnom tehnikom dubokog izvlačenja na prešama , ali je kod njih išlo nekoliko razvojnih zadataka na kojima je korištena tehnologija sinter metalurgije .

Postojale su informacije da se na zapadu radi na razvoju kumulativno zapaljive municije , a kod toga je bilo važno da proboj u panciru bude čist , i da onda kroz čistu rupu u oklop tenka uleti sekundarni mlaz vrelih plinovai užarenog praškastog metala .

Slične zadatke je rješavoi i centra za istraživanje u Tvornici Sinter Metala ( SINTAL ) u Zagrebu , koji je poslovao u sastavu UNIS grupe, s tim da su se oni više orijentirali na izradu lijevka od praha volframa , a dečki iz Bugojna od bakra.

kliko je meni poznato ništa od tih modernijih tehnologija nije uvedeno u naoružanje za vrijeme Jugoslavije

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 915 korisnika na forumu :: 84 registrovanih, 6 sakrivenih i 825 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 16094 - dana 31 Mar 2026 10:50

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: 4. Ozrenska, Akiro, Apis Dr, Bbbggg1979, Betty25, Bgorando, Bloody, bojanstros9, bojcistv, boranin45, BraneS, Bubi, BUDDAR70, celik, CHARLIE JA., crazydkure, crnogorac, curiosity, Dambi, Draganeli, dragisa dragisa, DucicM, Electron, Goran_, GrobarPovratak, GT, Hans Gajger, Imperator_Aleksandr_lll, indja, InzenjerBL, Ir, ivan1973, jodzula, Kawasaki1000, kolle.the.kid, Kruger, kutija11, Lance Guest, Lazarus, lcc, ljuba.b, LjubisaR, Marko Marković, MarkoJ-Nis, markolopin, MarsRed, mat, Medojed, miodrag, Mićko, morava_01, Natuzzi, nenad81, nnovakis, novator, oblivion, obsc, Orc, Orijen, paja69, Pantaaa, PMsnow, RiV, S2M, sickmouse, slowhand, snikolic, Stevan Visoki, tachinni, tomigun, vandrej, Vasilije Budović, Veless, Velizar Laro, VOŽD, Zanzibar, zdrebac, Zeljo980, ZetaMan, zlaya011, zule2, Zvone, zziko, Žrnov