Zbog toga sam i napisao kako se nadam da pravila upotrebe predviđaju ovako nešto tj. da postoji opcija da posada bude na bezbednom, van vozila. Recimo u nekoj zemunici na određenoj daljini od lansera. Mada, opet ostaje bojazan, jer se ipak radi o aerosolu, a on ulazi svuda.
Стари снимак из прошле године. Ево и цео. Ови неких 100 метара од места експлозије седају у кола и крећу да беже, тако да их и није баз дохватило.
Био је снимак из дрона код Палмире, где ракета из ТОС-а пада и терориста се баца у канал и после експлозије устаје и трчи даље. Није био ни 20ак метара од удара.
powSrb ::
Био је снимак из дрона код Палмире, где ракета из ТОС-а пада и терориста се баца у канал и после експлозије устаје и трчи даље. Није био ни 20ак метара од удара.
Nije taj odmakao daleko. Udarni talas oštećuje unutrašnje organe i stvara mehuriće u krvi.
Jester ::Zbog toga sam i napisao kako se nadam da pravila upotrebe predviđaju ovako nešto tj. da postoji opcija da posada bude na bezbednom, van vozila.
Ne, pre svega zbog namene istog za neposredno gadjanje ciljeva.
Citat:Mada, opet ostaje bojazan, jer se ipak radi o aerosolu, a on ulazi svuda.
Nije aerosol ni priblizno toliko efikasan kako kazu prospekti.
1. Da bi zaista usao svuda vreme izmedju otvaranja bombe i detonacije bi moralo biti dramaticno vece. Cak i improvizovani relativno zatvoreni zakloni (kuce) dosta pomazu ako nema velikih prozora na strani prema detonaciji.
2. Jako je podlozan uticaju vetra i vlaznosti vazduha (generalno se ne dejstvuje ako ima magle u vazduhu zbog znatno smanjenog dejstva).
3. Propisno napravljena zgrada (znaci otprilike nista u Siriji ) je drasticno izdrzljivija protiv istih nego protiv konvencionalnih eksploziva.
Ima jos toga, i jedno i drugo ima svoje zasto.
TOS zapravo ne vuce korene iz Sovjetsko-Avganistanskog rata (gde je prvi put isproban u borbenim uslovima) vec zahtev za isti postoji jos od 1973. kada su i sami Sovjeti bili iznenadjeni efikasnoscu POVR u Jom-Kipurskom ratu. Zahtev je bio da domet bude taman toliki da je veci od POVR (tadasnji domet POVR je bio maks 3km), i da ima vecu efikasnost protiv protivnika ukopanog po rovovima i uredjenim vatrenim polozajima nego klasicni VBR-ovi (koji su se zapravo dosta slabo pokazali 1973. protiv odlucnog ukopanog protivnika).
Jester ::Udarni talas oštećuje unutrašnje organe i stvara mehuriće u krvi.
Kakvi crni mehurici u krvi. Nista od toga. Udarni talas deluje samo impulsnim pritiskom, i razaranjem mekih tkiva, i cepanjem krvnih sudova. Glavna ostecenja su na unutrasnjim organima, na kojima dolazi do krvarenja. Zamisli modricu koja pokriva pluca, jetru, slezinu.. Covek je prilicno osetljiv na nagle promene pritiska.
Dopuna: 08 Nov 2017 15:22
bojank ::
Nije aerosol ni priblizno toliko efikasan kako kazu prospekti.
1. Da bi zaista usao svuda vreme izmedju otvaranja bombe i detonacije bi moralo biti dramaticno vece. Cak i improvizovani relativno zatvoreni zakloni (kuce) dosta pomazu ako nema velikih prozora na strani prema detonaciji.
2. Jako je podlozan uticaju vetra i vlaznosti vazduha (generalno se ne dejstvuje ako ima magle u vazduhu zbog znatno smanjenog dejstva).
3. Propisno napravljena zgrada (znaci otprilike nista u Siriji ) je drasticno izdrzljivija protiv istih nego protiv konvencionalnih eksploziva.
Kada bi se vremena disperzije povecala, smanjila bi se efikasnost, posto bi bilo tesko spreciti difuziju na ivicama oblaka goriva ispod nivoa na kome je moguce paljenje i eksplozija. Trenutna vremena su projektovana da iskoriste maksimalnu kolicinu goriva.
Najprostije, isti slucaj kao i sa eksplozijama gasa. U odgovarajucoj koncentraciji, paljenje je lako. Ispod odredjenog procenta gasa u vazduhu, nema paljenja, kao sto nema ni iznad odredjenog nivoa, posto nema dovoljno kiseonika za gorenje.
Eksplozije gasa koji je iscureo u zatvorene prostore (zbog koncentracije zatvorene) ekspolozije brasna u silosima, su potpuno jednake mehanizmima ekspolizja termobaricnog goriva.
Nema potrebe da udje svuda. Vazduh prilicno dobro prenosi pritisak eksplozije, pa ako su prostori relativno otvoreni, nema prevelikih problema. Niski zidovi, rovovi ne stite od udarnog talasa, posto se on prenosi prostorno.
Pritisak udarnog talasa termobarika je ispod nivoa ozbiljnih ostecenja na propisno gradjenim objektima. No, on je debelo iznad pritisaka potrebnih za lomljenje stakla, unistavanje krovova, i naravno, ostecenja daleko meksih objekata, kao sto su ljudi.
"Consequently, the main mechanisms of the blast–body interaction and later tissue damage include spallation, implosion, and inertial effects (Richmond et al., 1967). Spallation is a phenomenon that occurs at the boundary between two media of different densities where a compression wave in the denser medium is reflected at the interface. Implosion occurs in a liquid medium that contains a dissolved gas. As the shock wave passes through such a medium, it compresses the gas bubbles, and this leaves the pressure in the bubbles much higher than the shock pressure; after the passage of the pressure wave, the bubbles can re-expand explosively and damage surrounding tissue (Cooper et al., 1991; Richmond et al., 1967, 1968). Inertial effects also occur at the interface of media of different densities: the lighter object will be accelerated more than the heavier one, so there will be a large stress at the boundary (Lu and Wilson, 2003)."
Istrazivanje koje je citirano nije potvrdjeno u novim radovima, i uglavnom se sa njim ne operise. Pogotovu kod savremenih termobarika kod kojih je trajanje impulsa znatno duze, pa je glavni mehanizam apsorpcija kineticke energije ( imas navedenog Tumlera koji je jedan od zadnjih radova na temu)
Takodje glavni deo smrtonosnih posledica u kratkom vremenskom periodu je usled otkaza centralnog nervnog sistema i stanja soka.
Russia to receive 20 new TOS-1A multiple rocket launchers
Until the end of the year, the Russian troops of the Western Military District (ZVO) will receive 20 new TOS-1A multiple rocket launchers and TZM-T transporter-loaders, according to industry representatives.