Tendencije razvoja savremenih tenkova

286

Tendencije razvoja savremenih tenkova

offline
  • Pridružio: 22 Feb 2011
  • Poruke: 1748

mean_machine ::
E sad bi trebali uporediti koliko je ostecenej koju napravi zrno na osnovnom oklopu tenka sa povrsinom jedne reaktivne ploce. Ako neko ima informacije o tome ne bi bilo lose da podeli. Slike sa neta koje sam video pokazuju da je rupa na osnovnom oklopu vrlo mala ali to moze da zavara.


"Rupa" je ono što vidiš, a ono što ne vidiš je da je okolni oklop promenio svojstvo, "omekšao" nešto slično "zamoru materijala" , najbolji su primeri "mete na poligonima" u vidu starog tenka koje se daleko lakše buše baš zbog toga što su već bezbroj puta pogođene.

Inače mislim da je to toliko malo verovatno ( pogodak u isto mesto) i ako se to i desi, pa neka tenk i bude uništen, stim što postoji jedno veliko ALI, a ono se svodi na to što se ERA ploča zameni za 5 minuta, a za reparaciju oklopa je potrebno daleko više vremena.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • sebab 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 19 Dec 2007
  • Poruke: 4234

miodrag2 ::Imam jedno pitanje.
Ovde iz cele rasprave vidim dve teze. Rakete ispaljene iz topa imaju prednost samo u pustinji, jer na vecem delu evropskog ratista ne mogu ostvariti svoj maksimalni domet zbog konfiguracije terena. Znaci, ako imamo pustinju ili vecu ravnicu u Evropi, samo onda T-90 moze da iskoristi puni potencijal svog projektila.
Sa druge strane, procena je da je najveca daljina do koje mogu tenkovi otkriti cilj i dejstvovati na brdsko-planinskom podrucju kod nas i u vecem delu Evrope, oko jednog kilometra. To znaci do ispod 1100m, i koliko hocemo manje. I onda pretpostavljamo da ce tu tenkovi sa boljom zastitom osnovnog oklopa ( bez ERA) biti u prednosti.
Koliko sam ja shvatio iz izvestaja, glavna prednost Abramsa u Iraku 1991.-ve i kasnije je bila ta sto su oni mogli otkriti i dejstvovati na protivnicki tenk na daljinama i do 2500m. Tu se isticala prednost njihovog potkalibarnog projektila koji je mogao da probije protivnicki tenk sa znatno vece daljine nego sto je mogao protovnik da probije njega. Tada je i receno da se verovatnoca unistenja Abramsa drasticno povecava sa smanjenjem daljine gadjanja.
Ako pretpostavimo da je cifra o maksimalnoj daljini dejstva na brdsko-planinskom terenu od 1km tacna, koliko je onda verovatno da T-90 (ili neki drugi tenk koji ne koristi penetrator od osiromasenog uranijuma) unisti Leo 2 ili Abramsa na daljinama od 1000 i ispod 1000m?
Po podacima koje sam ja, doduse odavno, gledao, na daljini od 1000m svi ostali tenkovi probijaju oklope oba ova tenka sa potkalibarnom municijom bez problema. Ako pretpostavimo ovakvu daljinu dejstva, ili daljinu manju od nje, onda na tim daljinama ni jedan tenk nema prednost, i sve resavaju cetiri faktora:
- ko ce prvi videti protivnika,
- ko moze lakse da manevrise,
- ko zbog boljeg SUV-a ima vecu mogucnost tacnog pogotka prvom granatom,
- ko je u stanju da ispali veci broj projektila u sto kracem vremenu.
Po meni, ovde bi prakticno bila mrtva trka izmedju svih savremenih tenkova i odlucila bi bolja obucenost posade.
Zanima me sta misle ostali koji su po ovom pitanju znatno upuceniji i strucniji od mene.


daljina otkrivanja i daljina identifikacije nije isto. dalj.ident.je mnogo manja od dalj.otkrivanja i tu veliku ulogu ima termovizija, koja bi morala da bude prisutna i kod nisandzije i komandira, sa panoramskom spravom (nezavisna, veliko vidno polje, domet).

e, sad - ruski apfsds probijaju do nekih 650 mm/2 km. to nije dovoljno za poslednje verzije abramsa, challenger2, leo2, leclerc. m1a1ha iz 1.zaliv.rata ima oko 600 mm ekvivalentne zastite protiv apfsds, vec m1a2 ima 800, a m1a2sep preko 900. leo2a4 ima 700 mm, a5/6 preko 900 mm. i leclerc i challenger 2 nisu daleko, dakle pricamo o 800+ mm. na 1000 m je cifra probojnosti nesto veca, ali sigurno ne preko 800 mm.

definitivno posada igra veliku ulogu, ali je takmicenje izmeju oklopa i probojnosti oduvek bilo presudno, dok god je postojala cak i mala razlika izmedju nivoa obucenosti.

Dopuna: 31 Mar 2011 8:56

Hektor ::mean_machine ::
E sad bi trebali uporediti koliko je ostecenej koju napravi zrno na osnovnom oklopu tenka sa povrsinom jedne reaktivne ploce. Ako neko ima informacije o tome ne bi bilo lose da podeli. Slike sa neta koje sam video pokazuju da je rupa na osnovnom oklopu vrlo mala ali to moze da zavara.


"Rupa" je ono što vidiš, a ono što ne vidiš je da je okolni oklop promenio svojstvo, "omekšao" nešto slično "zamoru materijala" , najbolji su primeri "mete na poligonima" u vidu starog tenka koje se daleko lakše buše baš zbog toga što su već bezbroj puta pogođene.

Inače mislim da je to toliko malo verovatno ( pogodak u isto mesto) i ako se to i desi, pa neka tenk i bude uništen, stim što postoji jedno veliko ALI, a ono se svodi na to što se ERA ploča zameni za 5 minuta, a za reparaciju oklopa je potrebno daleko više vremena.


nije tacno da probijanje lici na zamor materijala.

apfsds projektil pri proboju stvara kanal, koji ima precnik nesto veci od precnika penetratora. dakle, ako je precnik penetratora 25 mm, onda je rupa mozda 40-50 mm. to se javlja jer se penetrator trosi pri ulasku, a istovremeno se materijal oklopa ili gura postance (metali) ili izbacuje pozadi, sto zajedno sa materijalom penetratora koji je potrosen, stvara ovaj otvor. sto je probojnost penetratora veca u odnosu na oklop, otvor je istovremeno veci. dakle, ovaj otvor, cak i u slucaju oklopa koji sadrzi krti materijal kao sto je keramika, neuporedivo je manji od jedne ero kasete.

tacno je da se ero brze menja od keramicke kutije, ali se keramicka kutija zbog male ostecene povrsine i ne mora zamenjivati na licu mesta. m1a1ha u iraku nisu ni popravljali svoja ostecenja na licu mesta, vec jednostavno isli dalje, za to sve nije bilo vremena. kazu da su samo nalazili iracke penetratore, tj.krilca za stabilizaciju kako vire iz oklopa.

s druge strane, zamena ero kasete je pametno uraditi odmah.



offline
  • jazbar 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 28 Dec 2009
  • Poruke: 16059
  • Gde živiš: Lublana

Kako se upravlja oružanom stanicom 12,7 mm kod T-90.

offline
  • Pridružio: 22 Feb 2011
  • Poruke: 1748

@Sebab

Pogodak podkalibarnog projektila toliko "nagužva" oklop, da on ne da promeni svojstva, nego se više i ne može zakrpiti, već isključivo reparirati i nikada neće biti isti kao pre toga.

I nema tu nikakvog menjanja keramičkih kutija, ili se reparira ( polu rešenje) ili se menja u komletu, a to znači da tenk ide nazad u remontni zavod.

offline
  • sebab 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 19 Dec 2007
  • Poruke: 4234

odakle tebi one nebuloze?

naguzva oklop? kako moze da ga naguzva? kako promeni svojstva? sta ti je krpljenje a sta repariranje?

sta se menja u kompletu? oklop? kupola? uopste ne razumem, moras biti jasniji.

Dopuna: 31 Mar 2011 13:37

tenk koji ima keramiku u sklopu oklopne zastite, ima recimo prednju stranu kupole ili trupa u vidu celicne kutije. unutar te kutije se slazu razliciti slojevi keramickih kutija (keramika zatvorena u al ili celicnu kutiju zbog zatvaranja sa svih strana) i du (kod recimo abramsa). te kutije su zamenjive bez problema, stvarno ne vidim zasto bi isao u remontni zavod?

to se zove modularna zastita i ima je vecina tenkova. kutije se mogu zameniti nekim drugim, efikasnijim. recimo, cak su citave ploce menjane i ubacivane ploce du kod abramsa u zalivu.

kutije nisu neupotrebljive posle udara apfsds projektila, samo im je efikasnost neposredno pored prethodnog pogotka manja, a to je neuporedivo manja povrsina u odnosu na ero kasetu.

offline
  • Pridružio: 22 Feb 2011
  • Poruke: 1748

sebab ::odakle tebi one nebuloze?.

Misliš na nebuloze da se posle pogotka podkalibarnog projektila promenmi "keramička kutija " i to je to?
Zapravo sa susretom bilo kojeg modernijeg pod. projektila, stradaće sve što mu se nađe na putu, sve do osnovnog oklopa kupole.

sebab ::naguzva oklop? kako moze da ga naguzva? kako promeni svojstva? sta ti je krpljenje a sta repariranje?.

Šta ti misliš kako nastane "rupa" u oklopu ? tako što podkalibarni projektil "odkine " to parče oklopa ? ne, nego tako što ga "raširi" i prođe kroz njega, a time ga i uslovno rečeno "nagužva" .

Na mikro planu isto se dešava kada gurneš iglu kroz tkaninu, igla samo razmakne vlakna.

Uzmi metalnu pločiću, udari šrafcigerom u nju i videćeš da nisi "odkinuo" ništa, već "razdvojio" i "razdelio" metal.

Tako oštećen oklop, totalno izgubi svoja svojstva u pogođenom delu, neposredno uz "rupu"

sta se menja u kompletu? oklop? kupola? uopste ne razumem, moras biti jasniji.[/quote]

offline
  • Pridružio: 23 Dec 2006
  • Poruke: 12559

Citat:Tako oštećen oklop, totalno izgubi svoja svojstva u pogođenom delu, neposredno uz "rupu"

Naravno ali kolika je ta zona neposredno uz rupu? I koliko je manja u odnous na jednu ERO kasetu?

offline
  • Pridružio: 12 Jan 2010
  • Poruke: 130

sebab ::VASTE ::Francuske ali za drugo trziste a svoje licencne proizvodnje ce ugradjivati u svoje.

ajde objasni ovo malo...
Rusi rade u saradnji sa Francuzima znaci kad prodaju nekom svoj tenk T-90 nude i frnancusku termoviziju u paketu na sta su se opredelili Indijci a uskoro i Alzirci cini mi se ....Ruska i Francuska optoelektronska idnustrije su sklopile posao u saradnji dobro jednima dobro drugima(gde se prodaju ruski tenkovi tu moze da se uvali i francuske termokamere francuzi su ovim prosirili trziste) ,stim sto ce Rusima da pomogne u daljem razvoju elektronike i usvajanju licencne proizvodnje,tako da nece uvoziti delove iz Francuske za termokamere ui sklapati je kod sebe vec ce proizvoditi sopstvene delove za nju ....inace Rusi vec izlazte na trziste sa svojom "Орион ФЕМ4М" cini mi se koja je po karakteristikama slicna francuskoj ....

offline
  • Pridružio: 22 Feb 2011
  • Poruke: 1748

mean_machine ::
Naravno ali kolika je ta zona neposredno uz rupu? I koliko je manja u odnous na jednu ERO kasetu?


Nisam ekspert na tom polju, ali logično bi bilo da "oslabljena" površina oklopa bude manja u odnosu na jednu ERO kasetu, a u oba slučaja je izuzetno mala verovatnoća da će biti ponovo pogođen u približno isto mesto, stim što ponavljam, ogromna je razlika između menjanja ERO ploče i .....

offline
  • Pridružio: 23 Dec 2006
  • Poruke: 12559

Hektor ::ogromna je razlika između menjanja ERO ploče i .....

I cega?

Nemci su jos na Leopardu I ugradjivali dodatni oklop na kupolu. Leopard2 je dobio dodatni modularni oklop sa verzijom A5(1990godina). Dakle nema potrebe za nekim komplikovanim procedurama da bi se zamenio osteceni deo oklopa, ako nije doslo do ostecenja oklopa same kupole tj. osnovnog oklopa.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1246 korisnika na forumu :: 44 registrovanih, 5 sakrivenih i 1197 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: _Rade, AK - 230, AMCXXL, babaroga, BORUTUS, darcaud, dragoljub11987, Duh sa sekirom, Dvojac005, Excalibur13, FOX, GenZee, Georgius, hooraay, ILGromovnik, Istman, krkalon, Kruger, Krusarac, Krvava Devetka, ladro, lord sir giga, Lubica, manda87, Marko Marković, mercedesamg, naki011, nemkea71, NoOneEver Dreams, opt1, pera bager, samsung, Sančo, sombrero, theNedjeljko, tubular, vasa.93, virked, VJ, Vlad000, voja64, VP6919, vukovi, zdrebac