Najveća fabrika oružja na Balkanu

• 1Ovo se svidja korisniku: Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

More gradila su se i naselja tik uz kasarne i kasarnska strelišta bez imalo razmišljanja dugoročno kakve će to posledice da ima pa i tamo gde su kasarne bile na periferijama i izvan naselja a danas su potpuno opkoljenna..
Tako da se nakon tih aktivnosti vojska od svojih da ne kažem avlijskih poligona i strelišta (slučaj je bio u Obrenovcu)morala slati nekada i po 20-50 km i više do najbližih strelišta .Obrenovčanima je to u B.Potok-Valjevo,Desić ili na Tometino Polje ili čak i dalje).

• 4Ovo se svidja korisnicima: Gargantua, bato, voja64, pedja63
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uz blagoslov Mitje Ribičića (on u ime Ministara privrede i Unutrasnjih poslova -Slovenaca) te Miloša Šumonje nacelnika generalštaba,Ministra inostranih poslova Marka Nikezića i mentora Branka Pešića,prof Ilića,Mirka Tepavca-Belog a i Jovana Kapidžića i odobrenje J.B.Tita stigao sam 1968. (preko Francuske ) u Nemacku.
Prvi zadatak je bio oticći do Starnbergersee i reći :"Moji se slazu".Debeli čovek sa kratkim vratom u bavarskom "trachtu" klimnuo je glavom. Ode "Pretis" u zamenu za "stabilizator" za MA84.
Sa još dvojicom "bratanaca", i ja sam "bratanc" poznatog uticajnog čoveka ondašnje Jugoslavije,odrađivao sam dobijene kosti za glođanje, "Pretis" je velika fabrika ali je prodavala nekoliko puta više oružja nego što je prpizvodila.OTKUD NAMA ORUŽJE DA BUDEMO ČETVRTI PO PRODAJI U SVIJETU?
Fabrike oružja "MesserschmittBolkowBlomm","Rheinmetal","BMW" ...da bi izvezla oružje morale su tražiti odobrenje Bundestaga,pa Brissela pa Nato-a što je mnbogo birokratije .
Brod krene iz Hamburga ili Kiel-a i već na ulazu u Atlanski okean ima na palubi pošiljku iz "Pretisa".
Kad je postalo vruće dođe ( o čudo) rat.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Citat:Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas, uoči otvaranja Međunarodnog sajma naoružanja i vojne opreme "Partner 2017" u Beogradu, da se Republika Srpska mora oslanjati na proizvodnju namjenske industrije Srbije, jer su navodno „stranci devastirali svaki oblik proizvodnje naoružanja u RS-u, te da se sada pokušava ova oblast rehabilitovati rekonstrukcijom starog naoružanja“.

"Za nas je veoma važna činjenica da u Federaciji BiH ima šest fabrika naoružanja, a kod nas su one uništene. Mi moramo da se oslanjamo na proizvode iz Srbije i zato danas prisustvujem otvaranju ovog sajma", rekao je Dodik.

Dodik nije precizirao koje su tvornice namjenske industrije u RS-u uništili stranci, no pouzdano znamo da jednu od najznačajnijih tvornica ove vrste – sarajevski Pretis – nisu uništili stranci nego civilna i vojna vlast Republike Srpske koja je sve vrijeme rata kontrolirala Vogošću, gdje je inače smješten ovaj nekadašnji gigant namjenske industrije.

Sarajevski „Pretis“ (Preduzeće Tito Sarajevo) je prije rata bio podijeljen u dva sektora, civilni i vojni. U civilnom sektoru tvornice uglavnom su se proizvodili dijelovi za autoindustriju. Nekada davno tu su proizvodio i čuveni ekspres lonac za kuhanje koji se i danas naziva „pretis lonac“, mada se davno prestao proizvoditi, ali puno poznatiji program dolazi iz automobilske industrije – tu su se sklapali Volkswagenovi automobili, najprije „Princ“, potom legandarna „Folcika“ a naposlijetku i „Golf“.

U vojnom sektoru „Pretisa“ proizvodile su se granate, uglavnom većeg kalibra, od 80 do 155 milimetara. U najboljim godinama Pretis je proizvodio 1,2 miliona granata za godinu, manjim dijelom za domaće a većim dijelom za inostrano tržište. Izvoz municije proizvedene u „Pretisu“ kretao se u rasponu od 250 do 400 miliona dolara godišnje.

Početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća „Pretis“ je kupio najmoderniji automatizirani obradni stroj za proizvodnju granata svih kalibara, vrijedan više od 60 miliona eura. Bio je to najmoderniji pogon namjenske industrije na tlu cijele bivše Jugoslavije.

Vogošća je reintegrirana nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog ugovora, kada su prvi put nakon pune četiri godine federalne vlasti ušle u tvornicu „Pretis“.

Tamo su zatekli potpunu pustoš. Iz civilnog dijela „Pretisa“ srpske vlasti su odnijele cijelu mašinsku liniju za sklapanje „Golfa“ treće generacije, vrijednu oko 50 miliona eura. Ta je činjenica presudno utjecala na kasniju odluku njemačkog Volkswagena da proizvodnju automobila iz Sarajeva preseli u Bratislavu.

Iz vojnog dijela „Pretisa“ odvučeno je sve što se moglo odvući, uključujući i dva iznimno vrijedna obradna stroja. Manji obradni stroj na kome su se proizvodile protugradne rakete premješten je upravo u Dodikovu općinu Laktaše, a odvežen je i puno vrijedniji, veliki obradni stroj za prozvodnju granata, kome se gubi svaki trag. Pouzdano je utvrđeno da je veliki obradni stroj odnesen holikopterima zbog čega je skinut cijeli krov na proizvodnoj hali gdje je bio smješten, ali uprava „Pretisa“ nikada nije uspjela otkriti gdje je potom stacioniran. Pretpostavlja se da je negdje u Srbiji, u nekoj od tamošnjih tvornica namjenske industrije.

„Pretis“ je prije rata u svom vojnom i civilnom dijelu zapošljavao oko 7.000 radnika, 20-ak puta više nego što u tom nekadašnjem gigantu radi danas. Pljačka i destrukcija „Pretisa“ ni na koji način nije povezana s međunarodnom zajednicom, kako danas tvrdi Dodik, nego je sistematski isplanirana i izvedena u režiji civilnih i vojnih struktura RS-a i Srbije.


nap.ba/new/vijest.php?id=36715

Interesantni podatci o prijeratnom Pretisu:
1.2 miliona granata godisnje. Danas vjerovatno ni 10-20 % od te predratne cifre. To predpostavljam jer je trenutni izvoz u dolarima nekih 40 mil. sto dodje tih 10-20 % od predratnih 250-400 mil. Jedino ne znam koliko su im trenutno iskoristeni kapaciteti proizvodje. Jedini podatak o poslijeratnim kapacitetima je nekih 100 tinjak granata 155 mm dnevno. Mada je i on star 3-4 godine. Nije iskljuceno da se je i tu sta promijenilo. Ali ako krene proizvodnja raketa za onih planiranih 5000 RPG7 iz Hadzica onda bi se mogli popraviti mozda na nekih 25-30% predratnog izvoza.

Nije mi jasno kakav je to stroj koji kosta 60 mil. € a citava linija za sklapanje Golfa trojke kosta 50 mil. €.

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Pa pisao sam o tome..nije stroj nego linija ... LASCO preša je unikalni stroj , nije to samo preša tu su roboti tu su indukcione peći , tu je i LASCO za sužavanje , pa opet neke indukcione peći , pa opet roboti , tu je Alpina unikalna tokarilica , pa opet neki roboti... bio sam u toj hali kad je to sve radilo municiju kalibra 152 i 155 , a bio sam u toj hali kad se moglo u njoj organizirati nogometnu utakmicu .

Pisao sam i o tim helkopterima koji su izvukli preše SMG i SCHULER i ostale strojeve za proizvodnju najveće čahure na svijetu .

Pisao sam i o Leifield linijama za valjanja komora za Orkan i veliku raketu, srednjeg dometa

Sve je to papala maca

• 1Ovo se svidja korisniku: amstel
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

raketaš ::Pa pisao sam o tome..nije stroj nego linija ... LASCO preša je unikalni stroj , nije to samo preša tu su roboti tu su indukcione peći , tu je i LASCO za sužavanje , pa opet neke indukcione peći , pa opet roboti , tu je Alpina unikalna tokarilica , pa opet neki roboti... bio sam u toj hali kad je to sve radilo municiju kalibra 152 i 155 , a bio sam u toj hali kad se moglo u njoj organizirati nogometnu utakmicu .

Pisao sam i o tim helkopterima koji su izvukli preše SMG i SCHULER i ostale strojeve za proizvodnju najveće čahure na svijetu .

Pisao sam i o Leifield linijama za valjanja komora za Orkan i veliku raketu, srednjeg dometa

Sve je to papala maca

Znaci radilo se najvjerovatnije o pogonu vrijednom 60 miliona € a ne o jednom stroju. Izgleda da nepismenost bosanskih novinara nema granica.

• 6Ovo se svidja korisnicima: hyla, Davor Kondic, Cvijo_ue, Filip Marinković, kolateralnasteta, Excalibur13
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

cetvrti.musketir ::Znaci radilo se najvjerovatnije o pogonu vrijednom 60 miliona € a ne o jednom stroju. Izgleda da nepismenost bosanskih novinara nema granica.Ево и ја се слажем: нису им криви њихови политичари што су кренули у рат у коме су сви изгубили, а они највише, већ нападају Србе што им нису оставили нетакнуте фабрике. Фукара!!

• 1Ovo se svidja korisniku: Bahuss
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Citat:Pretis skoro udvostručio prihode za samo jednu godinu 0

Kompanija Pretis iz Vogošće prošle godine je skoro udvostručila prihode, piše BiznisInfo na osnovu finansijskog izvještaja za 2017.
Ostvareni su poslovni prihodi od 42,7 miliona KM, dok su godinu ranije iznosili oko 23 miliona maraka. Pretis se time pozicionirao kao jedna od vodećih kompanija namjenske industrije u BiH.

Zanimljivo je da je najveći rast došao na domaćem tržištu, gdje su ostvareni prihod od preko 17 miliona KM, dok su godinu ranije iznosili manje od 2 miliona.

Firma je lani imala neto dobit od 3,2 miliona maraka, što je veliki rast u odnosu na nešto manje od milion 2016. godine.

Broj radnika također je porastao na 314 sa 220 godinu ranije.

Pretis je jedna od kompanija koje predvode oporavak namjenske industrije, uz Igman iz Konjica, goraždanski Ginex i druge firme.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Леп успех Претиса али на жалост и ове најјновије цифре говоре колико је он заправо девастиран(технолошки и људски ресурси) и да су његови капацитети били 10х већи него данас. Производња од 20 мил. евра је на нивоу малих и средњих предузећа. Попут Крушика у Србији и Претис мора да покрене ракетни програм како зна и уме и да подиже технолошки ниво производње. Уколико, и једни и други за десет година не освоје ВБР и арт. муницију са системима вођења(самонавођења) њихова будућност неће бити светла.

• 4Ovo se svidja korisnicima: voja64, amstel, amaterSRB, pedja63
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Da bi to uradio mora postići nivo proizvodnje koji omogućava profit, tj. višak sredstava za ulaganje u razvoj i osvajanje novih tehnologija, odnosno pokazati da može biti partner kompanijama koje već vladaju tehnologijom.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Na temi "Minobacacki projektil 81 mm" bilo je govora o problemima sa stabilizatorima.
Kolega raketas rece:
Citat:Na nekim modelima hrvatskih mina ( kopija M74 i M86 ) krilca su rezana iz ekstrudiranog profila koji je rađen u aluminijskom kombinatu Kidrić u Ražinama (Šibenik) ili u Impolu u Slovenskoj Bistrici , ta su krilca bila spojena navojem na tijelo stabilizatora koje je rađeno od trupca Al legure.

Taj je spoj bio dosta kilav , a kako je kod mine sve ono što je ispod centrirajučeg prstena ( kalibra ) opterečeno na vlak , na istezanje tako je i taj navoj sa krilcima znao ostati u ciijevi . To je jedan specifični problem kod konstrukcije mina i usvajanja tehnologije , za razliku od klasične artiljerije gdi su svi dijelovi opterećeni na tlak , na sabijanje.

Pitam se da se taj problem ne bi takodje pojavio i kod ovih Pretisovi mina. Na ovoj svjetlecoj mini se vidi citav stabilizator i vidi se da je dvodjelan. Samo se ne vidi dali je spojeno navojem ili je nekako nabijeno na cijev stabilizatora. Na obicnoj mini se na zalost ne vidi citav stabilizator od dodatnih barutnih punjenja.

Svjetleca:


Obicna:


defense.ba