Analiza vatrenog delovanja PVO po dronovima

1

Analiza vatrenog delovanja PVO po dronovima

offline
  • Pridružio: 20 Maj 2017
  • Poruke: 2474

Napisano: 21 Sep 2021 9:29

Ima očigledno par zaključaka koje smo napokon istaknuli (sad kako ko koje zaključke) posle svih mogućih sabiranja iskustava sa dronovima od onih vijetnamskih, koje su svi već zaboravili, možda sa pravom, preko izraelskih koje su mnogi zaboravili bez ikakvog prava na taj luksuz, do napokon onih novijih koji su već počeli i da ostavljaju trajan trag. U novija iskustva svakako spadaju pomalo haotična ali ekspresiona Sirija, zatim vrlo specifični Jemen i ne mnogo manje specifična ali zato u ovoj temi mnogo inspirativnija Libija u kojoj se desio događaj bez presedana (o tome ćemo kasnije). Ozbiljna iskustva u Dombasu koja su se dešavala paraleleno sa nekim od nabrojanih su nekako manje vidljiva i razmatrana, iako su po značaju bila vrlo bitna. I na kraju Karabah. Očigledno je da su glavni junaci u Karabahu bili razni kamikaza dronovi, mada su i udarni dronovi a pogotovu izviđački obavili ogroman deo posla. Mikro i mini kamikaza dronovi, Orbiter i Strajker klasa uz baražirajući kamikaza dron Harop su najviše uništili sredstava PVO. Svima je zajedničko što su malih dimenzija. Drugi deo PVO je uništen osmatranjem iz vazduha i artiljerijom po PVO delovima, pri čemu se ako je mikro ili mini dron gubitak smatra zanemarljivim. Ciljeve na većoj dubini su morali ili da izviđaju veći skuplji praktično MALE dronovi, Forprosti, Heroni i naravno Barjaktari i da se na njih deluje dalekometnom artiljerijom ili kamikazma sa najvećim doletom ili da na njih deluju udarni dronovi (opet Barjaktar) svojim malim ubojnim sredstvima. Tu su gubici tih izviđača ili udarnih dronova bili bolniji i mnogo češći po napadača ali su u tom slučaju ostvarili kritčno dobar posao pre trenuka pri kome su im gubici postali toliki da njihov rad postane nevažan na tok dejstava. Zbog toga je ovde potrebeno da se vratimo u prošlost i hronološki u dugom nizu dođemo do pravog uvida u razvoj dronova.
Iako je prvi UAV bio Teslin brodić i iako je prvi leteći dron nastao na kraju Prvog svetskog rata i iako su vršeni razni eksperimenti u Drugom svetskom ratu nije bilo radova koji bi ostavili trajne posledice na ono što danas nazivamo evolucijom dronova. Vek je bi još uvek mlad i mnoga znanja u približno istim oblastima su odlazila na rakete, planirajuće vođene bombe i slične. Razvoj mlazne avijacije neposredno posle rata je zasenio skoro sve ostale vidove vojnih snaga pos svetu. Tako je i Koreja prošla u fami mlaznjaka a pogotovu period nepsredno posle nje koji je bio i najbrži i najširi i nikad ponovljen razvoj mlaznjaka. Sa druge strane iz prikrajka pomaljala se moderna PVO, mnogo sporiji i manje spektakularno. I onda je došao Vijetnam.
Da se razumemo nije bilo da se nije radilo, između dva svetska rata je bio relativno velki broj projekata, od letećih meta već iz 1917. Pa nadalje pa sve do udarnog kamikaza BPL-a iz čak 1927. godine oba u Britaniji. Bilo je imnogo drugih radova pa na kraju i pokušaja upotrebe od kojih je nekako ona čudna nemačka konstrukcija sa podvešenim bombarderom ispod krila ostala najpoznatija valjda što je najviše i upotrebljavana pa i imala neki ograničeni uspeh. Pristojno značajni programi amerikanaca Afrodita i mornarički Projekt Anvil su prošli da kažemo neuspešno, pri ovom drugom je poginuo i najstariji Kenedijev sin. Barem jedan nemački projekt je bio blizu toga što danas zovemo opštim izviđačkim dronom ali nije zaživeo. Generalno V-1 je više možda bio udarni dron nego neka druga klasa ali se nekako doživljavao više u okviru raketne tehnike. Ko je kod generale Velje slušao Raketni pogon zna da nije tako jer je on predavanja uvek počinjao sa V-2. No kako god bilo, i posle se dosta radilo ali uglavnom u okviru tehnike drugačije namene. Možda su najbolji primeri američki projekti Matador i Regulus pa zašto ne i kultni Bomark, ali dakle sav je taj razvoj više išao u projektile. I dakle došao je Vijetnam. I Dvina. I slika bojišta se promenila zauvek.
E tu prvi put imamo oštar i beskompromisan sudar dronova i PVO. Karakter južnog bojišta pod džunglom nije stimulisao razvoj opštih dronova, ali je zato strateški vazdušni sukob na severu izgenerisao gadne i opasne igrače. To su ovi na fotografijama.



aqm34



aqm34n

Dopuna: 21 Sep 2021 10:39

Kako Amerikanci u ovoj situaciji nisu imali mogućnost da koriste ELINT jedinice sa zemlje ili vode ovi dronovi su preuzeli kritičan deo tog posla na sebe. Istina podaci koje su oni skupljali su verovatno odmah korišćeni na ECM platformama EB-66 a verovatno i EA-3 kao i ostalim korisnicima kao što su bili Vajd Vizl grupe.
Suštinski ovi dronovi su obavili dobar posao, uspevali su da isprovociraju PVO sistem, da registruju neke njegove karakteristike i da se preko toga PVO sistem napadne pre svega ometanjima ali i Vizl timovima. Pri tome moramo da uzmemo u obzir ograničenja tog vremena u kome mašte nije neodstjalo ni za današnje doba i u kome se toliko toga odradilo, ali su neki osnovni alati bili još uvek nezgodni. Kompjuter koji je vodio Aploa 11 na Mesec nekoliko godina kasnije od ovih događaja je radio na programu koji je imao manje od 1 Mb, a računar je bio u prosečnih 11-12 današnjih frižidera. U tom smislu su i sistemi veze a pogotovu data link linije bili daleko od sadašnjih.
Na njihovu nesreću suviše haj end i svakako ne lou kost tehnologija ovih dronova ih je činila krajnje nepopularnim posle Vijetnama i nisu suštinski doživeli neki neprekidan razvoj već su nekako tiho nestali.
I druga tadašnja supersila nije u tom trenutku mnogo bolje prošla sa razvojem. Inspirisani verovatno i Amerikancima a i uzletom svog razvoja avijacije napravili su niz istina nešto reabilnijih modela (svi su se lansirali sa zemlje) u nekoliko klasa počevši od najviše, sa većom uspesnošću u tada srednjim klasama dok su najnižu zahvatili tek posle Doline Beka. I skoro svi projekti su bili haj end u svom vremenu, što ih je jako sputavalo u daljem razvoju pogotovu u svetlu budućih događaja.
I tu dolazimo do ključnog preloma, nešto kasnije suočeni sa svojim najgorim trenutkom u borbi protiv PVO, Izraelci su upotrebili drona (na fotografiji ispod) na početku 70-ih, improvizovanog od američke leteće mete, da izviđaju PVO položaje direktno. Prvo foto a posle rata već i sa video prenosom. Po mom mišljenju to je bio prelomni momenat u razvoju dronova, jer iz te prihvaćene filozofije i stava će se razviti istina sasvim originalni i tehnički neprepoznatljiv oblik onoga što će samo deset godina kasnije biti akcija izraelskih dronova nad dolinom Beka. Skoro svi današnji glavni koncepti UAV tehnologije i taktike (osim pojedinih ekstremnih oblika) su po mom mišljenju zasnovani na tom događaju. On je promenio sliku bojišta ali je trebalo očito bezmalo pola veka da se taj koncept prepozna kao bitan, toliko bitan da je promenio sliku bojišta. Vojna misao kasni za civilnom oko 30 do 40 godina po Simpkinu i to je to. Izrael je izuzetak tamo nema te razlike u mislima, ali zato drugi nisu pratili događaje tako da ih prepoznaju i primene kod sebe. I događaji između Doline Beka pa sve do Karabaha su bili takvi da nije došlo do dubinskog prepoznavanja promene. Ništa neobično u istoriji ratovanja pogledajte samo kako su neatraktivne rakete teško prepoznavane kao sredstvo koje menja bojište. Na primer PT rakete, pa čak i protivbrodske rakete.



Checker – Telem


Dolina Beka

Dopuna: 22 Sep 2021 20:12

Ovo je verovatno pogrešno na Ugoloku neba, nije da li je ili nije Checker, nebitno u svakom slučaju radi se po mojoj proceni o MQM-74 i njegovoj daljoj Izraelskoj modifikaciji a on je Chukar a ne ne čeker, u svakom slučaju jeste Telem.

Kako god Izraelci su već nakupili dovoljno iskustva sa aqm 34 i mqm 74 od koga su napravili izviđačku platformu i gledali su šta će dalje.
Prvo, a što je pokazatelj za sve operacije sa ovom tematikom a većina od onda su takve, elektronsko izviđanje i sa zemlje i iz vazduha je prethodilo bilo kakvoj akciji, čak i obaveštajne aktivnosti su imale značajnu vrednost. Pre napada su pripremljene sve vrste ometanja koje su mogle da se naprave.
Oba mlazna drona su letela u ELINT verziji u izviđačkoj fazi pred napad a da se mnogo ne izlažu neprijatelju.

I po prvi put je sistemski izviđan borbeno i ciljano trupni PVO ali i delovi teritorijalnog po moranju, sa praktično sinhronim naletom više dronova a i to više vrsta dronova.
Prve su išle lažne mete ili provokatori tipa Samson (nigde dobru fotku da nađem vrlo sličan je Dalili)
a onda su na tako isprovociran PVO naletali izviđači Skaut i Mastif.
Svaki od izviđača je povlačio sa sobom neku udarnu grupu ili artiljerijsku ili avionsku udarnu, ovi drugi sa kombinacijom Šrajkova, Standarda i Meverika pa i laserki. PVO je mlatio ko lud i po lažnim metami po svemu ostlolom od dronova što je mogao da dohvati ali se pri tome potpuno otkrio, a samo su to čekali. Od predviđenih 14 uništeno je 19 jedinica PVO, atiljerijom i udarnom avijacijom.

Tom vatrom je uništen PVO Doline Beka. Onda je taj uspeh IAF naplatio debelo.
Tu se dakle već pomaljaju svi elementi koji će se kasnije sve češće javljati sve do danas, svi osim kamikaza dronova ili loteringa. Za njih je bilo još rano i tehnološki i idejno da tako kažemo; i izvedeno je već bila revolucija.

Za razliku od tog vremena do danas Izrael je baš u tom tipu razvio svakovrsne modele od malih napravljenih od Orbitera pa sve do baražirajućeg Haropa. Ne zaboravite i Dalila je lotering praktično. Usled toga Izrael i nije razvio udarne dronove sa mikro i mini projektilima, njima je to nerentabilno jer ti dronovi imaju veći stepen gubitaka a nose veću cenu sa sobom. Istina u poslednje vreme i oni rade na tome jer je koncepcija primenljiva, makar to bilo možda i više za izvoz, nebitno, ostalima je prihvatljivo i često potrebno.

Od tada, mada mnogo sporije nego što bi se očekivialo je razvoj nastavljen i ka manjim i ka većim oblicima dronova pa i ka sasvim novim klasama. E pa prošao je sorok (igra reči sa ruskog na srpski).

Po mnogočemu Ameri su razvijali ovu priču i u pravcima u kojima Izrael nije a sa druge strane su prihvatili mnoge izraelske koncepcijske niše. No to je već duža i druga priča i da ne vodimo hroniku, kretaćemo se nadalje po ostalim događajima.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 22 Avg 2020
  • Poruke: 74
  • Gde živiš: Prag

Vrlo zanimljivo za pročítati. Svaka čast na trudu!
Kolega Oluj2.1, koji je adekvatan odgovor, po Vama, na pretnju modernih BPL na bojištu?
Da li je "samo" PVO dovoljna?
Kako stoje savremeni, trenutno dostupni sistem PVO, pre svega mislim na ruske, po tom pitanju?
Hvala!



offline
  • Pridružio: 20 Maj 2017
  • Poruke: 2474

Ja ću ovo nastaviti još neko vreme, npr. danas nešto dežuram možda i večeras. No to će trajati nekoliko dana.
Lakonski, da ne čekaš, PVO, pogotovu trupna koja je naizloženija, ovakva kakva je danas više ne može u potpunosti da odgovori na pretnju u ovom obliku kakva je danas. Najveća pretnja joj nisu veliki BPL-ovi već mini i mikro lotering.
Za velike BPL-ove, je sasvim dovoljno ono o čemu godinama divanimo po malim zemljama a realizovano je u nekim drugim pogotovu Rusiji a to je slojevita i razgranata mreža adekvatno opremljena radarima.
Mali BPL su problem i on je u nekoj meri rešiv razvojem pre svega topova od 40 do 76 mm, izvedbama malih lovac raketa kao što to rade za Pancira, modifikacijma starih sredstava ali možda i razvojem novih tipova PA raketa, pazi sad, ala Si Ket britanski ili Bloupajp. Mali ometači će postati poslovični. ali će za razliku od toga što će možda i lako proći, porasti potreba za velikim ometačima i njihovim neprekidnim razvijanjem a posebno kvantitativnom povećanju broja istih, što će već teško ići zbog para. U istom smilsu ELINT, SIGINT,ECM i ECCM sredstva će morati da napreduju.
Sa druge strane bezobzira na tu granu razvoja, mora se odgovarati neprijatelju jednako po BPL-ovima. Upravo je Rusija koja poslovično kasni u tome, čak i sada delimično, mada se jaz brzo smanjuje, je opremila svoju artiljeriju i iizviđače svih vrsta i malimi i srednjim pa i velikim BPL-ovima.
Po BPL-ovima mora da se parira protivniku i to je moguće mnogima jer je jeftinije,
ali pobedu će imati onaj koji pri jednakom stanju BPL-ova ima jaču odbranu.
To je ta trajna promena bojišta u svoj svojoj snazi.
Rusija u tome najbolje stoji ali to traži mnogo duže objašnjenje, mada ovde po forumu je sve to već u manjim ili većim "kesicma" objavljivano najviše u mojim napisima Vrabac, Oluj2.1 i u pisanjima Kubovca a ovih dana i Brace75 čiji se stav možda i razlikuje od moga po pitanjima BPL-ova, u smeru ka PVO.

P.S. Dodatno pojavljivanje antidron radara malog dometa će biti najmanji problem, mada finansijski za male možda je i to.
P.S.S. Promena je jednaka onoj koja se desila sa RV i PVO, pri jednakom učinku aivijacija, pobeđuje onaj koji ima jači PVO.

offline
  • Pridružio: 07 Maj 2020
  • Poruke: 836

олујни

Не знам да ли се сећаш да сам "још ономад" писао о неким својим "идејама" "повратка" система навођења ракета радарским снопом, управо за борбу против БПЛ и дронова-камиказа.
Систем вођења радарским снопом је непрецизан што је већа даљина до циља, али овде се и ради о дејствима на даљинама до 10 км и висинама можда на половини од тога.
Дакле, за БПЛ које лете ниже и за камиказа-дронове.
Радарски сноп који би емитовала центиметарска антена ПФАР радара не би формирао дијаграм зрачења шири од цца 35 + 35 метара лево и десно од средине снопа на даљинама од 10-так километара, а у "зони уништења" по даљини од рецимо 3-7 км, та ширина би била пропорционално мања.
Код старог аквизицијског радара 3Мк7, навођење ПА топова на већи број авиона, вршен је навођењем на центар радарског одраза надолазеће формације.
Наравно, и радари тога времена су имали слабију резолуцију и могућност раздвајања циљева по азимуту, али наводим као пример.
Тако би могао функицонисати и овај ракетни систем, који би суштински био "ракетна артиљерија" и могао би радити у рецимо нека 3 режима:
- налет БПЛ слабијег интензитета - лансирање мањег броја ракета, уз почетно октривање радаром или ОЕС и уз радио-командно навођење на циљеве. Слабија каналност, већа прецизност.
- налет већег броја БЛП - лансирање већег броја ракета, уз почетно откривање радаром или ОЕС, уз почетно радарско усмеравање кроз сноп и затим прекид зрачења и одрада близинског радио упаљача (слично као код Бофорса)
- налет великог броја БПЛ - ројеви - масовно лансирање ракета у плотунима уз радарско навођење ракета у снопу и одраду близинског радио упаљача и брз прелазак на нову формацију за гађање.
- мод код онеспособљеног радара - откривање циљева ОЕС или визуелно, лансирање ракета са временским упаљачем или са одрадом близинског (опет као код Бофорса).
Могуће су наравно и друге комбинације.

Притом сам имао у виду систем сличан некадашњем пројекту "АМX Javelot" који је лансирао невођена ракетна зрна. Наравно, застарели радари на том систему би се заменили мањим савременим 3Д ПФАР радаром, број ракета би био максимално до 32, јер би ракете можда биле и већег калибра од 40 мм и дуже, а и сложеније због система управљања и ракете би свакако биле навођене.

Мислим, ово је нешто о чему сам размишљао одавно. Видимо да се на том правцу ради и данас на системима Панцир СМ и на новом Тору, али се колико је јавности познато и даље инсистира на вођењу радио-командним путем што је прецизније али и снижава каналност по циљу и по ракети код налета ројева БПЛ.
Слично имамо и код израелског система Гвоздена купола, где једна батерија има велики број ракета, али овде се недовољна каналност код масовних удара (додуше претежно пројектила са линеарном путањом) надокнађује одличним (али и скупим) радаром који одређује приоритетне циљеве, односно оне циљеве који ће пасти у брањену зону, док друге игнорише.
Када би барем 90% ракета yшло у брањену зону (а не мање од половине лансираних), одбрана Гвоздене куполе би била пробијена, то показују статистике (и то израелске) досадашње употребе система и онда имаш захтев за повећањем броја батерија, ракета, радара и слично.

Дакле, само у циљу размишљања и даље дискусије....

online
  • Stručljak-Penal
  • Pridružio: 27 Avg 2018
  • Poruke: 10852

A etar kao mesto za neki novi rat? Ajde Olujni daj nešto.

offline
  • Pridružio: 20 Maj 2017
  • Poruke: 2474

Napisano: 24 Sep 2021 0:42

Репелент je oborio dvocifren broj mikro i mini dronova. Onda su ga pelengovali. Uništen je direktnim pogotkom mikroprojektila sa Barjaktara.
Eto to negiraju i Rusi i Azeri, prvi tvrde da su je uništen artiljerijom a drugi su na već uništenog naveli loteringa i tvrde da ga je on uništio.
ECM sredstvo za mini i mikro dronove mora biti pokriveno sa PVO radi borbe sa MALE i HALE dronovima.
Njih je u "etru" mnogo teže podaviti trenutno vrlo teško.

Dopuna: 24 Sep 2021 7:53

https://masterok.livejournal.com/3322674.html
https://israil-95reg.livejournal.com/342422.html
https://www.youtube.com/watch?v=3sM0iYiu8bQ
https://www.youtube.com/watch?v=p1MfmyB96xw
https://dfnc.ru/yandeks-novosti/obzor-sovremennyh-rossijskih-sredstv-reb/

Из ових података може се доказати моја тврдња и не само доказати већ и да се изврши анализа стања и догађаја, наравно укључујући сиријска и либијска искуства.

Новинари данас, мисле да могу све да објаве и да нема више професионалаца који могу то да извештаче. Вероватно је то због необично ниског пада културе и образованости новинара у односу на прошла времена. Част изузецима.

Dopuna: 26 Sep 2021 9:01

Hteo sam da nastavim sa istorijom, ali to je daleko manje zanimljivo od toga da prodivanimo ovo što si napisao; (Braca 75).

The lack of controls on missiles was planned to compensate for the perfect SLA, capable of calculating data for accurate shooting. However, even in the estimated probability of hitting the target with one salvo, Javelot was losing the air defense system of its time.
In connection with this problem, the limited ammunition of a combat vehicle could become. SAM from the project could make no more than 12 volleys before reloading; The prototype had ammunition only on 8 volleys. During the battle, a situation could arise in which one complex would be forced to spend all available missiles on only one or two targets.

Dopuna: 26 Sep 2021 9:23

Ima tu kontradikcija.
Prvo sve ispod 2000 m kose daljine Bofors dobija i po prciznosti ali ništa manje važno i po mogućnosti brzog dopunjavanja.
Preko toga moraš da imaš vođenje, istina ostaje jedna sumnjiva zona od 2-4 km.
Tu se slažemo rakete moraju da budu vođene.
"- налет БПЛ слабијег интензитета - лансирање мањег броја ракета, уз почетно октривање радаром или ОЕС и уз радио-командно навођење на циљеве. Слабија каналност, већа прецизност."
O.K. tu se razumemo, to jeste ono što se radi sada na Panciru, da su moguće improvizacije ili dorade na nekim starim sistemima kao KUB moguća su.

"- налет већег броја БЛП - лансирање већег броја ракета, уз почетно откривање радаром или ОЕС, уз почетно радарско усмеравање кроз сноп и затим прекид зрачења и одрада близинског радио упаљача (слично као код Бофорса)
- налет великог броја БПЛ - ројеви - масовно лансирање ракета у плотунима уз радарско навођење ракета у снопу и одраду близинског радио упаљача и брз прелазак на нову формацију за гађање."

Dopuna: 26 Sep 2021 10:03

Ovde nisam siguran.
Prvo nije problem Panciru i Toru da obore BPL ako je otkriven na vreme, nije im problem da gađaju 3 odnosno 4 cilja istovremeno. Problem je da li su ciljevi u sektoru nišanca.
Imamo dakle dva ili neka bude u verziji tri osnovna problema, posebno sa masovnim mini loteringom:
1. da li je otkriven na vreme (problem otkrivanja sopstvenog radara ili postojanja spoljnjeg antidron radara)
2. da li je u sektoru
3. da li je nišanac u stanju da prati ciljeve i da računa njihove trase
Ajde da zanemarimo problem jedan i problem tri, da smatramo da su rešeni.
Problem dva ostaje vrlo vrlo nezgodan.
Dronovi nikako ne lete u zbijenim rojevima pri prilasku cilju naprotiv, idu toliko široko da po pravilu nadmaše sektore nišanaca. To se dešava čak i u slučajevima autonomnih letova na velike daljine gde je korekcija samo prema GPS-u. Kada je pogođena rafinerija tamo gde sahranjena po legendi Eva, dronovi su došli sa 12 smerova.
Ptoblem se tanjirastim antenama ne da rešti nikako, i FAR imaju dakle ozbiljnih problema.

offline
  • Pridružio: 07 Maj 2020
  • Poruke: 836

олујни

Свакако да Тор и Панцир делују у склопу батерије (па и више батерија) у једном од режима рада који то омогућавају, било батеријски "претпостављени-потчињени", подацима са екстерног ОАР-а (на пример одличног Подлета К-1...) а преко командне станице или преко интергисаног система ПВО.
У том смислу ако летелица није у сектору једног нишанца, биће у сектору другог итд.

Радио-командно вођење је прецизније (али и финансијски боље од ракета са активном или полуактивном РГС) и омогућава домет до ето сада видимо и 40 км. И највећи проблем код Панцира, домет сопственог ОАР-а је сада значајно поправљен, а и могућност лансирања ракета са транспортно-претоварног возила (Панцир СМ) повећава жилавост и преживљавање у борби.

Сматрао сам да би "ново решење" могло узети у обзир и решавање ројева малих дронова, камиказа дронова, али и пројектила које лансирају ти мали дронови (али и већи), са вођењем у радарском снопу које је отпорно на временске услове (за разлику од ласерског снопа) и које омогућава дејство са већим бројем ракета на један циљ (било да је групни или појединачни циљ) јер не постоји ограничење по том питању. Верујем да би постојала могућност и да радар (ПФАР) формира више снопова навођења истовремено, тако да би и каналност по циљу (формацијама) могла бити подједнака као код Панцира и Тора, уз могућност дејства већим бројем пројектила.

Слабија прецизност које има вођење у радарском снопу од вођења у ласерском снопу или радио-командног радарског вођења, надокнадило би се јачом б/г са фрагментарним дејством које би формирало својеврстан "рој шрапнела-фрагмената" у реону циљева и радио-близинским и временским темпирним упаљачем на нешто већим даљинама него код Бофорса.
Понављам да би се овде радило о зони уништења од 3-7 км.
Такође, и ове јединице би деловале батеријски уз сличне могућности које сам навео код Панцира и Тора.

Све ово што пишем подразумева рад у централизованом и интегрисаном систему ПВО, уз све ове могућности које сам навео, а које би самосталној батерији/воду омогућило шансу за борбу и преживљавање уколико би се нашли "на ветрометини".

Некада нисам имао "сјајно" мишљење о Панцирима (додуше и из разлога које су Руси сада отклонили - ОАР слабашног домета, недовољно брза реакција система, форсирање аутономног рада и сл.), али сам га у потпуности променио. За разлику чак и од Букова који могу примењивати "shoot and scoot" тактику, Панцире уопште не видим у таквој улози, поготово не Панцире СМ. Они су "фајтери" и остају док претња не буде неутралисана или док они не буду неутралисани и дејствују докле год имају ракета и граната у оруђима. Тако ја то схватам и због тога сам почео веома да ценим то средство ПВО.

Недавно сам читао да је Тор-М2 унапређен тако да може интергисати, командовати и наводити средства противваздухопловне артиљерије и ИЦ самонавођених пројектила веома кратког домета. Дакле, интеграција је важан импратив борбе против нових напасти.

Што се тиче мог "замишљеног" средства, постоји још једна могућност коју сам превидео да напишем претходни пут.
Гледао сам прилог о неком кинеском систему, који лансира пројектиле сличне овима о којима ја сада причам, у зону у коју се очекује долазак БПЛ, дронова камиказа, извиђача, оптички навођених пројектила. Лансирају већи број пројектила са аеросолним бојевим главама, које формирају облак довољно густ да омета, како извиђачке активности, тако и навођење пројектила и камиказа-дронова са оптичким (ласерским) самонавођењем, али и омета рад радарских система (Бајрактар, Анка) који раде у мм таласном опсегу, a који се задржавају у ваздуху извесно време.
Овде сада наравно, говоримо и о нешто измењеној улози тих система, јер ће ово ометати и сопствене системе ПВО у дејству. Дакле, чиста непосредна самоодбрамбена функција која би омогућила и дала нешто времена и простора за маневар борбених средстава који се штите.
Наравно, постоје и системи задимљавања са земље (мобилни), али они иако прикривају тачне позиције борбених средстава, могу деловати и демаскирајуће и омогућити дејство невођеним ракетама и пројектилима према тој зони....

offline
  • Pridružio: 20 Maj 2017
  • Poruke: 2474

Šta god radili sa FAR bilo pasivnim bilo aktivnim postoji za sada ograničenje po sektoru. Radar na Panciru-SM je možda i prvi koji je napravio ne ni pola koraka već sitan pomak, i to da bi kompenzovao drugi problem pa mu dođe skoro na isto. SM nije u priči generalno, on je isterivanje dometa ove koncepcije i to je protivavionski deo ili protiv velikih dronova.
Isto nam priča o Iglama i Toru off ove priče o mini loteringu. U baterijama Torova Igle su odavno prateći činilac samo je sada to moguće dovesti i do vrste KIS-a sličnog onome koji inače komanduje sa baterijom Igli u sastavu mešovitog diviziona.
Sad, optronika je na Panciru do sada bila jača nego kod Tora, tako da ti ništa ne smeta da Pancira koristiš u zasednom dejstvu ako ima spoljnu informaciju o cilju, pa čak i kada je nema. No da je odbrambeno sredstvo za veće sisteme i objekte jeste. Njegov točakaški nosioc ga u tome možda najviše ograničava.
Ometanje oblacima ili dronovima ometačima je takođe izvan dosega ove teme, mada tu ima dosta mesta za eksperimente, flote su ih veoma temljno obavile još pre dve decinije.
No čim stignem vraćam se ja na mejn strim teme, vatreno dejstvo po dronovima.

offline
  • Pridružio: 07 Maj 2020
  • Poruke: 836

олујни

Мислим да Панцир СМ итекако спада овде, јер постоји могућност ношења до 48 малогабаритних ракетица управо за борбу против мини-дронова или било којих других дронова или пројектила који су у домету и могу бити радарски захваћени и праћени.
Дакле батерија Панцир СМ сада може, на пример, бити наоружана са 288 ракетица на 6 оруђа, а да се притом велике ракете (домета до 40) носе на транспортно-лансирним оруђима (до 24 комада по оруђу х 6 оруђа = 144 ракете). Дакле, укупно до 432 ракете/ракетице на једну једину батерију у једном борбеном комплету. Ако то није "фасцинантно", не знам онда то другачије да опишем.
Наравно, ту су и гранате топова, да и то поменем.

Дакле, Панцир СМ је управо оно о чему ја пишем, из жеље да се тај огромни ракетни потенцијал искористи још боље јер су ограничења по ракетним и циљним каналима ипак остала.
Када би се могло постићи дејство на 6-8 циљева једновремено (теоретски) са по 2 или више ракета уз интервал лансирања од највише 1 секунде са истог оруђа или практично једновремено ако се комбинује се великим ракетама са транспортно-лансирног оруђа, то би била стварно фантазија.

Видећемо, али верујем да ће се ићи у том правцу, не видим да би даље "гурање" домета имало посебне сврхе. Добро, може се то још мало "поправити" по даљини, али мислим да је систем свакако близу свог врхунца по том питању.
Следеће је готово сигурно модернизација нишанског радара и повећање могућности (каналности и по циљу и по ракети).

Видећемо ускоро и развој малогабаритних ракетица код система Тор-М2 (или коју ће већ ознаку добити) и како ће то испасти, колико ће ракетица "нагурати" 16 или 32 или....

Ок, да с овим делом и ја завршим.... Wink

offline
  • Pridružio: 20 Maj 2017
  • Poruke: 2474

Izvinjavam se ali na trenutak umesto da vodim dalje temu ja ću da POSTAVIM PITANJE:

https://www.mycity-military.com/Bespilotne-letelic.....ce_11.html

Da li je upotreba mini raketa i mini bombi sa CH-4 kineskog u iraku 2015. u decembru prva zvanična upotreba tih sredstava ?
Ta 2015.-2016. je bila kritična, naime U malom razmaku su borbena operativna iskustva imali i Kinezi i Iranci a možda i Turci ako ne tada ono sasvim malo kasnije. Istina Iranci su u početku imali samo bombe. Kasnije se iskustva gomilaju kod Turskih a pogotovu Kineskih dronova (i CH-5) i sa mini raketama kasnije se tome mislim pridružuju malo mlako rekao bih Iranci a Rusi tek sada.


No ajmo da ustanovimo koja je prva zvanična upotreba :
1. mini bombi sa drona.
2. mini raketa sa drona

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1387 korisnika na forumu :: 46 registrovanih, 6 sakrivenih i 1335 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: A.R.Chafee.Jr., Aleksandar Tomić, aleksmajstor, Apok, BlekMen, Brana01, cemix, Dimitrise93, draganca, dragoljub11987, dule10savic, goxin, Griffon vulture, ILGromovnik, Ivan001, Ivica1102, kikisp, kolle.the.kid, Kubovac, kuntalo, ljuba, Mcdado, mercedesamg, milenko crazy north, Milos ZA, MilosKop, milutin134, nenad81, nikola287, pein, powSrb, Seeker, SlaKoj, solic, srbijaiznadsvega, Srle993, Sumadija34, suton, vathra, Vlad000, vladaa012, VP6919, YU-UKI, zillbg, zzapNDjuric99, Čivi