Rimsko carstvo

1

Rimsko carstvo

offline
  • Pridružio: 10 Sep 2009
  • Poruke: 980

Evo odlučio sam nakon duzeg vremena da pokrenem jednu temu koja ce vjerujem svima biti zanimljiva,a začudilo me da ona još nije bila pokrenuta,s obzirom da se radi o jednom od najmilitantnijeg najimperijalističkog društva i sustava vladavine ikada,koja me danas uz ww1 i ww2 zanima više nego išta drugo u povijesti čovječanstva,a prije svega ratovanja i društva kao cijeline koje je utjecalo na razvoj svih budućih civilizacija.

Radi se o Rimskom carstvu.

Ovdje cu kopirat jedan kratak sadrzaj iz Wikipedije,kazem "kratak" iz razloga što tema Rimsko carstvo zahtjeva mnogo više diskusije nego što to piše na wikipediji.


Rimsko Carstvo

Skoči na: orijentacija, traži
Rimsko Carstvo
Imperium Romanum
← Spqrstone.jpg
27. pr. Kr.–476. Labarum.svg →

Flag of Palaeologus Emperor.svg →

Zastava Rimskog Carstva

Zastava
Geslo
Senatus Populusque Romanus (SPQR)
(latinski "Senat i rimski narod")
Lokacija Rimskog Carstva
Rimsko carstvo oko 117., tijekom svog vrhunca.
Glavni grad Rim
Jezik/ci latinski (carski), grčki (administrativni)
Religija poganstvo, kasnije kršćanstvo
Vlada Monarhija
Car
- 27. pr. Kr. - 14. August (prvi)
- 475. - 476. Romul Augustul (zadnji)
Konzul
- 27. - 23. pr. Kr. August (prvi)
- 476. Bazilisk (zadnji)
Legislatura Rimski senat
Povijest Kasna antika
- Bitka kod Akcija 31. pr. Kr.
- August proglašava carstvo 27. pr. Kr.
- Oktavijan postao August 16. siječnja 27. pr. Kr.
- Dioklecijan dijeli carsku administraciju na istočnu i zapadnu 285.
- Konstantin I. Veliki osniva Bizant i seli prijestolnicu u Konstantinopol 330.
- Odoakar svrgnuo Romula Augustula 4. rujna 475.
Površina
- 25. pr. Kr. 2.750.000 km² (1.061.781 mi² )
- 50. 4.200.000 km² (1.621.629 mi² )
- 117. 5.000.000 km² (1.930.511 mi² )
- 390. 4.400.000 km² (1.698.849 mi² )
Stanovništvo
- 25. pr. Kr. 56800000
Gustoća 20,7 /km² (53,5 /mi² )
- 117. otp. 88.000.000
Gustoća 17,6 /km² (45,6 /mi² )
Valuta solid, aureus, denar, sestercij, as

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja tri desetljeća prije Krista. Iako je Rim imao imperij stoljećima prije Augustove samovlade, predaugustovska država se obično naziva Rimskom Republikom. Rimsko Carstvo je upravljalo svim heleniziranim državama na Sredozemlju, kao i keltskim područjima sjeverne Europe. Najveću teritorijanu ekspanziju doživjelo je u doba cara Trajana, koji je 114. prisvojio Armeniju i sjevernu Mezopotamiju, a 115. godine osvojio je i Adiabene, Babilon i Ktezifont. Zadnji rimski car zbačen je 476. godine, ali tada je istočnim područjima već vladao drugi car sa sjedištem u Konstantinopolu. Istočno Rimsko Carstvo (Bizant) i dalje je postojalo, iako se postupno smanjivalo, sve do 1453. godine, kad su Turci osvojili Konstantinopol. Kasnije države na zapadu (Franačko Kraljevstvo i Sveto Rimsko Carstvo) i na istoku (ruski carevi) koristile su rimsko državničko nazivlje sve do modernog doba.

Golemo naslijeđe Rimskog Carstva vidi se i danas u zapadnjačkim institucijama, pravu, arhitekturi i mnogim drugim područjima života. Vidi i: Rimska kultura


Rimska republika 50. godine prije nove ere
Sadržaj
[sakrij]

* 1 Uspon Augusta, prvog cara
* 2 Augustovi nasljednici: julijevci i klaudijevci
o 2.1 Tiberije
o 2.2 Kaligula
o 2.3 Klaudije
o 2.4 Neron
* 3 Flavijevci
o 3.1 Vespazijan
o 3.2 Tit
o 3.3 Domicijan
* 4 Povjesničari u doba carstva
o 4.1 Latinski jezik
o 4.2 Grčki jezik
* 5 Književnici u doba carstva
* 6 Unutrašnje poveznice

Uspon Augusta, prvog cara [uredi]
Razvoj Rimskog Carstva

Kad je propala Rimska Republika (509. pr. Kr. - 31. pr. Kr.), Gaj Oktavijan, Cezarov pranećak, učvrstio je svoj položaj pobjedom nad jedinim preostalim protivnikom, Markom Antonijem, u bitki kod Akcija 31. godine prije Krista.

Dotadašnji su događaji radili u njegovu korist: Rim je zbog građanskog rata bio u kaosu. Osim toga, Rim nije bio spreman prihvatiti vlast despota.

Oktavijan je bio lukav čovjek. Prvo je raspustio vojsku i organizirao izbore. Izabran je na moćan položaj konzula. Godine 27. pr. Kr. službeno je vratio vlast rimskom senatu, te je ponudio da se odrekne svoje vojne premoći i vlasti nad Egiptom. Ne samo da je Senat odbio njegovu ponudu, nego mu je prepustio i Hispaniju, Galiju i Siriju. Malo nakon toga, Senat mu je dodijelio naslov Augusta.

Ipak, August je znao da mu položaj konzula neće donijeti apsolutnu moć. Godine 23. pr. Kr. odstupio je s tog položaja kako bi stekao druga dva. Kao prvo, postao je tribun, što mu je omogućilo da saziva senat kad god hoće i određuje predmete za raspravu. S obzirom da je položaj tribuna tradicionalno bio vezan uz narod, Augustova je moć dodatno narasla. Kao drugo, stekao je nove ovlasti u obliku "imperijalne" moći, što je značilo da ima vrhovnu vlast u svim pitanjima teritorijalne uprave. Godina 23. pr. Kr. obično se računa kao godina kad je August postao rimski car. Ipak, više je volio građanske naslove Princeps i "Prvi građanin".

Kao car, August je hladnokrvno i efikasno uredio svoje carstvo; njegove su izuzetne sposobnosti velikim dijelom zaslužne što se Rimsko Carstvo održalo tako dugo. Uveo je standardizirani novac i poreze; izgradio je birokratsku strukturu od vitezova i slobodnjaka (bivših robova). Vojnicima je uredio mirovine.

Bio je vješt propagandist. Dobio je potporu rimske književnosti kad je postao pokrovitelj pjesnika Horacija, Livija i nadasve Vergilija. Da se svidi narodu, koristio je igre i posebne događaje koji su slavili njega i njegovu obitelj.

August je osnovao i prve profesionalne vatrogasce na svijetu, te je u Rimu uveo profesionalnu policiju.

Kao apsolutni vladar carstva, imenovao je svog nasljednika. Tako je vratio običaj koji je odbačen još pri osnutku Rimske Republike kao sramotan. U početku je to trebao biti Marcel, sin njegove sestre, koji se oženio Augustovom kćeri Julijom. Marcel je umro 23. pr. Kr. zbog trovanja hranom. Kasniji su povjesničari tvrdili da je Marcela, kao i razne druge članove carske obitelji, otrovala Augustova žena Livija Drusila, ali to su obična nagađanja.

Nakon Marcelove smrti August je dao kćer Marku Agripi, koji mu je bio desna ruka. Iz tog je braka poteklo petero djece, tri sina i dvije kćeri: Gaj Cezar, Lucije Cezar, Julija Mlađa, Agripina Starija i Postum Agripa (ime "Postum" znači da je dijete rođeno nakon očeve smrti). August je usvojio dvoje najstarije djece, čime je postalo očito da ih želi kao nasljednike. Pokazao se širokogrudnim i kao očuh, prema Livijinoj djeci iz prvog braka, Germaniku i Tiberiju Klaudiju, nakon što su osvojili velik dio Srednje Europe.

Agripa je umro 12. pr. Kr., a Livijin sin Tiberije se razveo i oženio za Agripinu udovicu. Tiberije je sudjelovao u Augustovoj tribunskoj vlasti, ali ubrzo se povukao. Nakon što su i Gaj i Lucije umrli u ranoj dobi (4. n.e. odnosno 2. n.e.), te kako mu je brat Druz umro još ranije (9. pr. Kr.), Tiberije je pozvan natrag u Rim, gdje ga je August posvojio.

August je umro 19. kolovoza 14. godine poslije Krista. Ubrzo ga je senat proglasio bogom i uvrstio u panteon rimskih bogova. Postum Agripa i Tiberije su proglašeni nasljednicima. Postum, koji je tada već bio u izgnanstvu, odmah je ubijen. Ne zna se tko je zapovjedio njegovu smrt, ali Tiberije je sada imao odriješene ruke da preuzme istu vlast kakvu mu je imao očuh.
Augustovi nasljednici: julijevci i klaudijevci [uredi]
Tiberije [uredi]

Vista-xmag.pngDetaljniji članak o ovoj temi: Tiberije

Prve godine Tiberijeva carevanja bile su mirne. Tiberije je učvrstio moć Rima i obogatio državnu riznicu. Ali ubrzo se zapetljao u mrežu paranoje i kleveta. Godine 19. okrivili su ga za smrt njegova nećaka, slavnog Germanika. Godine 23. umro je njegov vlastiti sin Druz. Tiberije se sve više povlačio u sebe. Sudio je ljudima zbog izdaje i pogubljivao ih. Vlast je prepustio Eliju Sejanu, zapovjedniku straže, dok se sam povukao u vilu na otoku Capriju 26. godine. Sejanus je revno nastavio sa smaknućima. Nije zanemarivao ni vlastiti položaj: 31. godine je proglašen konzulom zajedno s Tiberijem, te se oženio s Livilom, carevom nećakinjom. Tada je i sam zaglavio - careva paranoja, koju je tako spretno koristio u svom interesu, okrenula se protiv njega. Sejan je iste godine osuđen na smrt zajedno sa svojim glavnim pristašama. Progoni su se nastavili jednakom žestinom do Tiberijeve smrti 37. godine.
Kaligula [uredi]

Vista-xmag.pngDetaljniji članak o ovoj temi: Kaligula
Kaligula

U vrijeme Tiberijeve smrti, većina ljudi koji su ga mogli naslijediti bila je ubijena. Logični nasljednik (i Tiberijev izbor) bio je njegov pranećak, Germanikov sin Gaj (poznatiji kao Kaligula). Kaligula je počeo dobro, jer je prekinuo progone i spalio ujakove zapise. Ali ubrzo je obolio. Kaligula kakvog znamo nakon 37. godine možda je imao padavicu, ali svakako je izgubio razum. Njegova je vlast ostala zapamćena po ludostima i besmislenim masakrima. Ubio ga je 41. godine zapovjednik straže, Kasije Hereja. Jedini preostali član carske obitelji bio je Tiberijev nećak, Tiberije Klaudije Druz Neron Germanik, poznatiji kao car Klaudije.
Klaudije [uredi]

Vista-xmag.pngDetaljniji članak o ovoj temi: Klaudije

Klaudije je ostao pošteđen možda zato što ga je ostatak obitelji smatrao slabićem i ludom. S druge strane, Klaudije nije bio ni paranoičan kao ujak Tiberije ni lud kao nećak Kaligula, pa se čak i pokazao kao sposoban car. Unaprijedio je birokraciju i pojednostavnio pravila o dobivanju građanstva i senatorske časti. Osvojio je Britaniju 43. godine i dodao carstvu neke istočne pokrajine.

U Italiji je izgradio zimsku luku u Ostiji, pa se žito iz drugih dijelova carstva moglo dovoziti i po lošem vremenu.

Bio je manje uspješan kao otac obitelji. Žena Mesalina ga je varala; kad je to saznao, dao ju je smaknuti i oženio se nećakinjom, Agripinom Mlađom. Agripina je imala veliku moć nad njim i vjerojatno ga je ubila 54. godine. Klaudije je sljedeće godine proglašen bogom. Na scenu stupa Agripinin sin Lucije Domicije, bolje znan kao Neron.
Neron [uredi]

Vista-xmag.pngDetaljniji članak o ovoj temi: Neron

Neron je u početku prepustio vlast majci i učiteljima, pogotovo Luciju Eneju Seneki. S godinama je rasla njegova žeđ za vlašću, pa je pogubio i majku i učitelje. Tijekom Neronove vlasti izbili su ustanci i pobune po čitavom carstvu, u Britaniji, Armeniji, Partiji i Judeji. Ubrzo se pokazala Neronova nesposobnost, pa mu je carska straža okrenula leđa 68. godine, a on je počinio samoubojstvo. Godine 69. (koja je poznata kao Godina četiri cara) izbio je građanski rat, a na prijestolju su se na brzinu izmijenili Galba, Oton, Vitelije i Vespazijan. Ovaj posljednji je na kraju godine učvrstio svoj carski položaj.
Flavijevci [uredi]
Vespazijan [uredi]

Vista-xmag.pngDetaljniji članak o ovoj temi: Vespazijan
Vespazijan

Vespazijan je bio izuzetno uspješan rimski general koji je dobio vlast na velikom istočnom području Rimskog Carstva. Podupirao je Galbine carske pretenzije, ali nakon Galbine smrti i sam je postao pretendent na prijestolje. Nakon Otonova samoubojstva, Vespazijan je uspio preoteti zimske zalihe žita i tako zauzeo dobar položaj u odnosu na suparnika Vitelija. Vespazijanovi su pristaše 20. prosinca 69. godine uspjeli zauzeti Rim. Vitelija su ubili njegovi vlastiti vojnici, a Senat je sljedećeg dana proglasio Vespazijana carem.

Za razliku od julijevaca i klaudijevaca, Vespazijan je slabo mario za Senat. Na primjer, kao datum stupanja na vlast slavio je 1. srpnja, dan kad su ga vojnici proglasili carem, umjesto 21. prosinca, kad je Senat učinio isto. U kasnijim godinama je čak izbacivao neposlušnike iz Senata.

Vespazijan je uspio osloboditi Rim financijskih problema u koje je zaglibio zbog Neronove raskoši i građanskih ratova. Velikim povećanjem (ponekad i udvostručenjem) poreza stvorio je višak u riznici i krenuo na velike javne projekte. Između ostaloga, naručio je gradnju Koloseuma i izgradio forum s hramom Mira u središtu.

Uspješno je carevao provincijama, a njegovi su generali ugušili pobune u Siriji i Germaniji. Dapače, proširio je granice carstva u Germaniji i Britaniji. Stanovnike Hispanije proglasio je rimskim građanima.

Iako se carska vlast više nije smatrala nasljednom, Vespazijan je inzistirao da ga naslijede njegovi sinovi Tit Flavije i Domicijan. Tit, koji je postigao ratne uspjehe početkom očeve vladavine, činio se glavnim kandidatom, dok je Domicijan bio hirovitiji i neodgovorniji. Tit se pridružio ocu kao cenzor i konzul, te mu je pomogao da preustroji senatorsku čast. Vespazijan je umro 79. godine, a Tit je odmah proglašen carem.
Tit [uredi]

Vista-xmag.pngDetaljniji članak o ovoj temi: Tit Flavije
Tit Flavije Vespazijan

Titovu kratku vladavinu obilježile su nesreće: 79. godine je Vezuv zatrpao Pompeje, a 80. godine je požar poharao Rim. Ipak, Tit je bio vrlo darežljiv u obnovi, pa je postao omiljen u narodu. Ponosio se radom na golemom amfiteatru koji je započeo njegov otac. Koloseum još nije bio ni dovršen kad ga je Tit otvorio 80. godine raskošnom predstavom sa stotinu gladijatora, koja je trajala stotinu dana. Zgrada je dovršena tek pod Domicijanom. Tit je umro 81. u 41. godini; govorkalo se da ga je ubio brat.
Domicijan [uredi]

Vista-xmag.pngDetaljniji članak o ovoj temi: Domicijan
Rimsko Carstvo 117. godine

Domicijan nije održao bratov i očev ugled. Iako su njegove zločine možda preuveličale kasnije generacije, sigurno je da nije htio dijeliti vlast. Već i prije Domicijana se uobičajilo da car istovremeno drži mnogo položaja ustanovljenih u vrijeme republike (na primjer, položaje cenzora i tribuna), ali te položaje su mogli imati i drugi političari. Domicijan je htio sve položaje samo za sebe, čime je pobudio neprijateljstvo Senata i naroda.


Nastavit ćemo sutra pošto sad naalost nemam vremena da nastavim zbog raznih obaveza.

Nadam se da će tema zanimati mnoge .



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 13 Nov 2006
  • Poruke: 4079
  • Gde živiš: Novi Sad

Divna tema! Reci mi tvoje misljenje o Cezaru i onda cu da vidim da li cu da uzmem ucesce u temi. Naravno, obuhvati ljude oko njega, politiku, za sta se zalagao itd..



offline
  • sebab 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 19 Dec 2007
  • Poruke: 4327

Cezar - jedan od vecih mudonj@ u istoriji. razlupati gale sa ne bas mnogo vojske, tuci pompeja vise puta, do tada jednog od najcenjenijih rimskih vojskovodja i promeniti citavo drzavno uredjenje jedne od najmocnijih drzava u istoriji, od cega su ranije bezali kao djavo od krsta...

offline
  • Pridružio: 10 Sep 2009
  • Poruke: 980

@Bessoted ,evo pokusat cu uraktko opisati dijelovanje cezara uz moje misljenje bez wikipedije i toga nego na osnovu na onoga što sam prije citao u knjigama o Rimskom carstvu.

52. godine prije krista četvertina se je svijeta nalazila pod Rimskom vlašću,međutim zbog bandi pokvarenih i korumpiranih političara Rimsko se carstvo iznutra počeo rušiti i izbijali su veliki unutaršnji nemiri unutar carstva.
U isto vrijeme ,točnije iste godine počinje polako ali sigurno uspon Cezara u bitki kod Alezije u Galiji ,u to je vrijeme prošlo već 8 godina od rata i Cezarov se vojni pohod već bližio vrhuncu.U detalje bitke neću ulaziti ali podatci govore da se 120 000 rimljana borilo protiv 4 miljuna gala i uz velike ratničke vještine i odličnu taktiku Rimska vojska sa Cezarom na čelu je pobijedila gale.Svatko tko zna i malo o Rimskom carstvu zna na koji je način izvedena taktika,mislim da nije potrebno sada pisati mnogo teksta o tome,ali također vjerovatno svatko zna da se ta bitka i dan danas smatra jednom od najblistavijih u vojnoj povijesti.

Međutim da sada ne duljimo sve njegove bitke za koje bi mi trebalo da ispišem jedno 100 strana,postavio si mi pitanje što mislim o njemu .

Baš iz razlog što imam veliko poštovanje prema njemu sam i pokrenuo temu ,moje je mišljenje da je on jedan od najvecih ne samo vojnih vođa nego i političara u povijesti koji je dao itekako veliku inspiraciju budućim imperlijalistima ,uključujući i fašiste prije svega Hitlera koji je od njega pobrao onaj poznati rimski pozdrav,tj desnica u zrak a raja je dize također...ali Hitler je samo jedan od njih,uzeo sam njega zato što je jedan od najkrvavijih i najpoznatijih od svih.

Sviđa mi se iz više razloga jedan je npr taj što se svim srcem borio za svoj narod i Rim,a ne za korumpirane političare koji su pljačkali narod dok je narod Rima krvario u bitkama,a baš taj fenomen mozes i danas vidjeti u raznim zemljama i ratovima diljem svijeta...od Amerike pa nadalje...on je zalagao tezu da Rim pripada njenom narodu,a ne korumpiranm patricijama koje češu jaja dok narod Rima gine u bitkama koje su stvorile Rim.
E a tu i počinje problem...naravno svoj toj bagri u foteljama se to nije sviđalo jer su strahovali da bi mogli izgubiti sve plodove rimskog blaga koje su uzivali na račun Rimskog naroda.Time je započeo rat unutar Rimskog carstva između Cezarove vojske i plačenika korumpiranih Patricija...

2 najbliža suradnika tokom ratnih pohoda za koje znam bili su Labijen i Marko Antonije,međutim ovaj prvi mu je zabio nož u leđa,izdao ga i okrenuo se korumpiranim Patricijama za koje je ratovao Gnej Pompej također jedan od najvećih Rimskih generala u to vrijeme.
10 siječnja 49. godine prije Krista Cezar sa svojom vojskom prolazi rijeku Rubinkon i tako započinje ratni podhvat ja cu se tako izraziti "oslobođenja" Rima uz poznate riječi "Kocka je bačena".

Mislim da nema smisla sad ponovo ići u detalje svih početaka borbe ,uključujući one prve protiv Pompeja u tadašnjem Dirakumu tj Draču u modernoj Albaniji ili one u Pharsaulusu u današnjoj Grčkoj.

Uglavnom rezultat nam je poznat...to je uglavnom označilo i početak novog doba vladanja "careva" ,također to je bio i kraj unutaršnjeg rađanskog rata u Rimu i promijenu dakle cijelog sustava koji je prije toga vladao 500 godina.Prestalo je doba republike i počelo doba careva.

Što se mene tiče podravam Cezarov režim tj početak onog što se zove diktatura,moje je mišljenje da je u to vrijeme takav sistem bio bolji pogotovo ako je car bio vojskovođa i ako je on taj koji je krvario sa svojim ljudima kako bi Rimu donio pobjede,prema tome on je zasluzio da bude na vrhu drzave a ne banda koja je uzivala plodove svog bogatstva dok je narod krvario u borbama.
Naravno ponovo je i pitanje kakvog diktatora i cara imaš...Cezar je po meni bio primjer dobrog diktatora ,čvrsta ruka koja se borila za bolji zivot vlastitog naroda ,nažalost to ga je i koštalo glave pošto su ti isti njegovi neprijatelji 15.ozujka 44-ete prije krista tako da su ga izboli mačem 23 puta ...vođe urote bili su Na čelu urote nalazili su se Gaj Trebonije,Gaj Kasije Longin i Marko Junije Brut.

Nazalost povijest se ponavlja tako da smo slične scenarije mogli vidjeti i u buducnosti koja je slijedila,pa sve do danas,zapravo razlike nema.

To bi bilo to od mene...sada mozemo dalje tako da svako iznese svoja misljenja,istrazivanja itd....ja znam da sam dosta malo napisao,ali i sam sam reko trebalo bi mi jako mnogo da pišem sve detalje,tako da mnoge stvari koje ja nisam napisao mogu dodati drugi itd....i ne moramo se cijelo vrijeme drzati samo Cezara,mozemo obuhvatit cijelo Rimsko carstvo


CEZAR


SLIKA ATENTATA NA CEZARA


MENI JEDAN OD NAJLIJEPSIH SIMBOLA RIMA,ORAO KOJI SU RIMLJANI UVIJEK NOSILI SA SOBOM U BITKE


Dopuna: 04 Mar 2010 11:50

Lucky one,nigdje ne vidim temu Rimsko carstvo*.

offline
  • Pridružio: 13 Nov 2006
  • Poruke: 4079
  • Gde živiš: Novi Sad

Zato sam i pitao u vezi Cezara jer "eminetni istoricari" ga predstavljaju kao nekog varvara, brutalnog imperatora koji se oteo kontroli i hteo da bude apsolutni vladar celoga sveta, dok su oni koji su ga tako mucki ubili to u stvari uradili da bi spasili demokratiju, republiku i da vrate rimljanima pravo glasa i sl kojestarije!
Cezar je sproveo fantasticne reforme a sve u korist siromasnih, gladnih i onih kojima je bilo najpotrebnije.
Udario je takse na bogate, porez na zemlju, dao slobodu robovima i onima koji su hteli da imaju zemlju dao komad zemlje da obradjuju i privredjuju umesto da prose i spavaju po ulicama.
Pokrenuo je pitanje slobode veroispovesti jer je shvatio da ne smeju da prave neprijatelje od ljudi koji veruju u druge stvari, skolstvo i pitanje obrazovanja je visoko kotirao, ima jos mnogo primera da je bio jedan od najvecih da kazem pravog demokrate u to vreme imperijalizma a novi "eksperti" ga pljuju a one kojima se raspodela bogatsva nije dopala (njegovim ubicama) su posavili na pijedestal kao spasioce carstva i reformiste, dok je istina potpuno obratna.
Ako povucete paralelu do dana danasnjeg videcete ko i zasto to radi u u cijem je to interesu.
Zato je jako bitno da se ne guta zvanicna istorija kao "bogom dana" nego question everything! Ziveli

offline
  • Pridružio: 20 Dec 2009
  • Poruke: 1482
  • Gde živiš: u kanalizaciji sa Nindza Kornjacama

bio je covek koji se zalagao za slobodu obicnog naroda i oduzimanje imovine senatorima cak se razmisljao da ukine Senat!

offline
  • Pridružio: 02 Avg 2008
  • Poruke: 4492

archer ::bio je covek koji se zalagao za slobodu obicnog naroda i oduzimanje imovine senatorima cak se razmisljao da ukine Senat!

To se zove populizam i diktatorstvo. On od toga nije bezao. Kada se raspusti senat ko ce da upravlja drzavom???
Jedno je reforma i smanjivanje uticaja aristokrata u korist naroda, a nesto sasvim drugo ukidanje skupstine. Kada je Senat marginalizovan, Kaligula je postavio konja za senatora (sto mi daje svakakve ideje kod nas Mr. Green ), a kasnije je i potpuno ukinut, i da li je doslo do slobode za narod ili vladavine jednog coveka ili porodice koje su svojim politickim borbama urusili to isto carstvo?

offline
  • Pridružio: 10 Sep 2009
  • Poruke: 980

Problem kod takvog sistema je u tome što nije svako cezar,nije svako tito,nije svako hitler,nije svako staljin...

takve jednom izbaci priroda ,a kad takvi odu vidimo šta se desi...

Po meni je rezim Cezara veoma dobra stvar...ali za takav rezim moras imati kako da se izrazim covjeka poslanog od svemira...koji sve drzi na okupu,kojem narod vjeruje...a kad taj umre,e tu je najveca mana takvog sustava...

to smo okusili i na vlastitoj kozi 90-tih svi zajedno...dođe drugi ili više drugih kretena ,mafijaša,korumpiranih lopova,ljudi koji doslovno nemaju uopce volje da naprave išta dobro za svoju domovinu i narod...I naravno da pocinju problemi i baš su zbog toga padala sva carstva u povijesti sa takvim sustavom...

Kad bi imao jednog cezara koji bi zivio viječno,onda bi to bila druga priča Smile....

A takav sustav je ograničen po pitanju blagostanja...ako imas dobrog vodu kao sto je bio Cezar za vrijeme njegovog zivota narod ce uzivati blagostanje tako dugo ok on ne zavrsi 2 metra ispod zemlje,a poslije toga ko zna šta će budućnost ispisati,u većini slučajeva povijest nas uči da je svako mjenjanje lidera nekog naroda mjenjalo potpunu sliku i naroda i drzave ,federacija,carstva kako god hoćeš....


Isto bilo po mome misljenju i u slucaju da je Hitler pobijedio u ww2 da je stvorio 1000 njemačko carstvo...vjerovatno bi za njegovog zivota to carstvo bilo odrzano i mislim da Švabama ne bi bilo loše ,a dok bi on umro ja tom carstvu ne bi dao ni 100 godina opstanka,već bi se podijelilo sigurno na razne narode...istočne germane,juzne,sjeverne i kakve već...

Ali naprosto to je neki "zakon ljudskog društva"...pa isto kad pogledaš i sa vladom...mozda i dođe neka dobra vlada koja je napravila dobre stvari,a poslije nje doći će neka nova koja će sve razbuncat...i onda nema van iz začaranog kruga,eto ti primjer Grčke...a i mi smo tu uračunati....


Ne znam,posto zivimo u tom modernom svijetu diktarstvo je za svaku ozbiljnu drzavu čista povijest o kojoj mozemo raspravljati na ovakvim topicima,ali ako vec moram birati tkz demokratski sustav vladanja tj razne parlamente,vlade,lijeve,desne,zelene,ljubicaste i kakve vec onda bi izabrao Skandianvski sustav,npr Norveška ili Švedska...jedne od najbogatijih drzava svijeta,nauredenijih,tehnoloski najnapredniji,sa jednim od najboljih standarda prosjecnom placom od 2000-3000 soma eura ,a cijenama kakve su kod nas u ovom dijelu Europe s tim da su nase place 10 puta manje pa sad ti vidi...a plus...90% industrije i svega je u drzavnom vlasnistvu....

To je jedini sustav demokratskog nacina vladanja koji bi ja izabrao...ali jasno je ko dan da za mog zivota necu dozivjeti da vidim Hrvatsku ko Norvešku ili Švedsku tako da...ostaje mi samo da se bavim sa poviješću i da uzivam u vođama poput Cezara,imperijama poput Rimskog carstva itd...

offline
  • Pridružio: 20 Dec 2009
  • Poruke: 1482
  • Gde živiš: u kanalizaciji sa Nindza Kornjacama

stegonosa ::archer ::bio je covek koji se zalagao za slobodu obicnog naroda i oduzimanje imovine senatorima cak se razmisljao da ukine Senat!

To se zove populizam i diktatorstvo. On od toga nije bezao. Kada se raspusti senat ko ce da upravlja drzavom???
Jedno je reforma i smanjivanje uticaja aristokrata u korist naroda, a nesto sasvim drugo ukidanje skupstine. Kada je Senat marginalizovan, Kaligula je postavio konja za senatora (sto mi daje svakakve ideje kod nas Mr. Green ), a kasnije je i potpuno ukinut, i da li je doslo do slobode za narod ili vladavine jednog coveka ili porodice koje su svojim politickim borbama urusili to isto carstvo?


hoces da mi kazes da bi se Srbija raspala kad bi ukiinuo skupstinu Mr. Green

salim se naravno ali Cezar nije isto sto i Kaligula i vladari posle njega.....on je odbio carsku krunu.....to govori dosta

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 661 korisnika na forumu :: 25 registrovanih, 4 sakrivenih i 632 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 1540 - dana 15 Jul 2016 19:19

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: _Sale, bcivric, Bloody, bojank, bulovic, croato, Cvijo_ue, dakota, dozorni, Filodendron, FOX, Gama, ILGromovnik, Kubovac, kuntalo, lav23, Marko Marković, Mixelotti, nemanja.tatic, perko91, Pippi Langstrumpf, Recce, tokivoki01, vladetije, zljubomir